Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 4

PDF

8; 9

  • Prijedlog zakona o sustavu osiguranja depozita, prvo čitanje, P.Z.E. br. 53
  • Prijedlog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, prvo čitanje, P.Z.E. br. 54
10.11.2020.
Kako smo u petak suglasili, sada ćemo provesti objedinjenu raspravu o sljedeće dvije točke. Prva je:

- Prijedlog Zakona o sustavu osiguranja depozita, prvo čitanje, P.Z.E. br. 53
i
- Prijedlog Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, prvo čitanje, P.Z.E. br. 54

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbora za financije i državni proračun. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi ministar, Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane dame i gospodo zastupnici.
Evo, kao što je rečeno, objedinjena rasprava pa ću onda prezentirati jedan i drugi prijedlog zakona. Krenut ću od Prijedloga Zakona o sustavu osiguranja depozita. Dakle njime se uređuju pravila i postupci koji se odnose na osnivanje i funkcioniranje, upravljanje i financiranje sustava osiguranja depozita u RH čija je ključna zadaća osiguranje depozita odnosno zaštita deponenata od posljedica nastupa osiguranog slučaja.
Ovim se prijedlogom zakona u pravni poredak RH prenose direktiva iz 2014. g. o sustavima osiguranja depozita preuzimanjem navedene direktive u nacionalno zakonodavstvo poboljšao bi se položaj deponenata odnosno pristup sustavima osiguranja depozita zahvaljujući proširenom i pojačanom opsegu pokrića, kraćim rokovima isplate, boljim informacijama i snažnijim zahtjevima financiranja, što je rezultiralo povećanjem povjerenja potrošača u financijsku stabilnost diljem unutarnjeg tržišta.
Cilj prijedloga samog zakona je što je više moguće predvidjeti i urediti situacije kada kreditna institucija propada, ako je mogu dovesti do pravne sigurnosti vezane uz zaštitu deponenata. Prijedlog zakona objedinjuje odredbe važećeg Zakona o osiguranju depozita i Zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te se njime predlaže, između ostaloga, novi naziv i već navedene državne agencije, koji bi glasio Hrvatska agencija za osiguranje depozita.
Osim ova dva prijedloga zakona u zakonodavnoj proceduri imamo i Prijedlog Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, a donošenjem novog Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, ovlast za sanaciju kreditnih institucija preuzima HNB. Stoga je neophodna prilagodba ovlasti spomenute agencije u tom dijelu, dok se Agenciji daje ovlasti i pravo sudjelovanja u postupku prisilne likvidacije kreditne institucije sukladno Prijedlogu Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija.
Što se tiče novosti ili novina u odnosu na važeće uređenje, dakle radi zaštite financijske stabilnosti sustava, prijedlog zakona propisuje aktiviranje sustava osiguranja depozita prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucija, odnosno u slučaju nastupa osiguranog slučaja. Potom, novosti po pitanju fonda osiguranja depozita. Kako bi se osigurala djelotvornija upotreba sredstava i sustava za osiguranje depozita, prijedlogom zakona propisuje se da se fond osiguranja depozita sastoji od 2 dijela, osnovnog fonda osiguranja depozita i dodatnog fonda osiguranja depozita.
Svrha osnovnog fonda osiguranja depozita je isplata osiguranih depozita te on mora u svakom trenutku raspolagati sredstvima na razini od 1% iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u RH, a prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu.
Svrha dodatnog fonda osiguranja depozita je nadopunjavanje osnovnog fonda osiguranja depozita, potpora u prikupljanju ex post premia, korištenje sredstava dodatnog fonda za osiguranje depozita u svrhu poduzimanja mjera za sprečavanje nastupa osiguranog slučaja te kao po drška financiranju sanacije kreditnih institucija i kao podrška financiranju prisilne likvidacije kreditnih institucija.
Ciljanja razina dodatnog fonda osiguranja depozita je 1,5% iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u RH također sukladno revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu.
Što se tiče financiranja sustava osiguranja depozita, sustav osiguranja depozita financirao bi se isključivo na teret kreditnih institucija članica sustava osiguranja depozita, a ne na teret drugih poreznih obveznika niti državnog proračuna RH.
U prijedlog zakona uključene su odredbe kojima se propisuju razlozi zbog kojih će HNB donijeti rješenje o nedostupnosti depozita, rok za donošenje navedenog rješenja te mogućnost njegovog ukidanja, a koje će novim izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama biti brisane.
Što se tiče same uloge agencije, prijedlog zakona definira ulogu agencije kao specijalizirane neprofitne financijske institucije čiji je cilj zaštita depozita svih osiguranih deponenata te očuvanje povjerenja građana i ostalih sudionika uz stabilnost financijskog sustava RH.
Agenciji se daje ovlast sudjelovanja u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija u skladu s novim propisom kojim će se urediti prisilna likvidacija kreditnih institucija, a koji ima za cilj urediti i kontrolirani izlazak s tržišta kreditne institucije koja nije u mogućnosti ispunjavati potrebne regulatorne zahtjeve uz ograničavanje prelijevanja negativnih efekata propasti kreditne institucije na ostale sudionike i tržište u cjelini.
Uloga agencije prilagođena je s obzirom na ovu podjelu sanacijskih ovlasti kojom agencija prestaje biti jedno od sanacijskih tijela u RH, međutim ostaje u postupku sanacije kao tijelo koje vodi Nacionalni sanacijski fond.
Također ima i dodatno prijedloga vezano za promjene u samim tijelima agencije, a to je da umjesto uprave novo tijelo agencije nadzorni odbor čiji će članovi kao i direktor imenuje na razdoblje od četiri godine te mogu biti ponovno imenovani na iste funkcije. Članovi nadzornog odbora imenuje Vlada RH na prijedlog ministra financija kojem jednog člana mogu predložiti kreditne institucije. Direktora imenuje nadzorni odbor. Nadzorni odbor inače donosi pravilnike propisane ovim prijedlogom zakona, statut, usvaja godišnji plan agencije, prati njegovo izvršenje, donosi financijski plan agencije, donosi odluke propisane odredbama ovog prijedloga zakona, utvrđuje izvješća koja agencija podnosi Vladi RH, odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim statutom agencije.
Nadzorni odbor nadzire rad direktora agencije i agenciju, a o nadzoru rada agencije podnosi izvješću ministru financija, Vladi RH i HS-u najkasnije u roku od šest mjeseci od isteka kalendarske godine za koju se izvješće odnosi.
Direktor zastupa agenciju samostalno i pojedinačno te je odgovoran za njezin rad. U sklopu prava i dužnosti utvrđenih zakonom direktor agencije organizira i osigurava zakonito i učinkovito obavljanje poslova iz djelokruga rada agencije, predlaže nadzornom odboru donošenje akata iz njegove nadležnost i izvršava odluke nadzornog odbora te obavlja druge poslove sukladno ovom prijedlogu zakona.
Zaključno, cilj prijedloga ovog zakona je što je više moguće predvidjeti i urediti situacije kada kreditna institucija propada, a koje mogu dovesti do pravne nesigurnosti vezano u zaštitu deponenata. Radi zaštite financijske stabilnosti sustava prijedlog zakona propisuje aktiviranje sustava osiguranja depozita prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom odnosno u slučaju nastupa osiguranog slučaja te djelotvorniju upotrebu sredstava i sustava za osiguranje depozita na način da se uređuje osnivanje osnovnog fonda i dodatnog fonda osiguranja depozita kao i poboljšanje u djelovanju same agencije.
Što se tiče drugog zakona, to je Prijedlog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditne institucije, njime se uređuju uvjeti za otvaranje i okončanje postupka prisilne likvidacije kreditnih institucija, pravne posljedice otvaranja i provedbe postupka prisilne likvidacije kreditnih institucija, pravila, postupci i instrumenti u postupcima kao i ovlasti i zadaci tijela u postupku prisilne likvidacije kreditnih institucija.
Ovim prijedlogom zakona u pravni poredak RH prenose se i direktive iz 2001., 2014, i 2017., a s obzirom na područje koje obuhvaćaju sada se djelomično ili u cijelosti prenose samim ovim prijedlogom zakona.
Propast bilo koje kreditne institucije ima direktne negativne posljedice na sve fizičke i pravne osobe koje su imale poslovne odnose s tom kreditnom institucijom, a u slučajevima gdje taj odnos uključuje više financijskih sredstava od 100.000 eura po klijentu dakle to je onaj limit osiguranih depozita, u većini slučajeva fizičke i pravne osobe ostaju bez pristupa tim sredstvima.
Prvenstveni razlog tome su dugotrajni stečajni postupci odnosno presporo unovčenje imovine propale kreditne institucije, a koje zbog svoje financijske specifičnosti značajno gube vrijednost protekom vremena.
Stečajevi kreditnih institucija u RH trenutno se provode prema Stečajnom zakonu te zbog kompleksnosti bankarskog sektora i utjecaja koji imaju na financijski sustav, trajanje postupaka stečaja kreditnih institucija traje dosta dugo. Mi smo računali od 30 slučajeva kada isključimo činjenicu da je u njih još šest još uvijek traju ti postupci, prosječno vrijeme trajanja je 14 godina, a ponavljam za njih šest još uvijek su u tijeku.
To je posljedično između ostalog i dovelo do ovog prijedloga zakona koji ima za cilj poboljšati postojeću stečajnu regulativu u kontekstu kreditnih institucija, a samim time i funkcioniranje financijskog sustava u cjelini.
Postupak prisilne likvidacije kreditne institucije pokreće se kada se utvrdi da kreditna institucija propada ili će propasti odnosno kada postoje objektivne okolnosti kojima je utvrđeno da će imovina banke biti manja od njenih obveza ili ako je utvrđeno da banka neće moći ispunjavati svoje dospjele obveze, a nije opravdano očekivati da bi druge mjere privatnog sektora, mjere institucionalnog sustava zaštite, supervizorske mjere, supervizorske mjere u fazi rane intervencije ili smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala spriječile njenu propast u razumnom vremenskom razdoblju.
U aktivnosti priprema ovog prijedloga zakona bili su uključeni osim predstavnika Ministarstva financija i predstavnici Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te predstavnici HNB-a u okrilju radne skupine koja je osnovana još u svibnju ove godine.
Što se tiče samih izmjena ovog zakona, dakle, prijedlog zakona primjenjuje se na kreditne institucije sa sjedištem u RH i podružnice kreditnih institucija iz treće zemlje koje su od HNB-a dobile odobrenje za rad. Postupak prisilne likvidacije provodi se radi brzog i učinkovitog skupnog namirenja vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine kreditne institucije i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku.
Postupak prisilne likvidacije može se provesti i nad kreditnom institucijom nad kojom je pokrenut postupak redovne likvidacije ili nad kojom je otvoren postupak sanacije ako su za to ispunjeni uvjeti. Prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije podnosi HNB uz utvrđivanje ispunjavanja uvjeta koji ukazuju na to da kreditna institucija propada ili će propasti. Imovina je manja od obveza, stopa redovnog osnovnog kapitala, stopa osnovnog kapitala, stopa regulatornog kapitala ili iznos regulatornog kapitala manji su od propisanog. Nije moguće ispunjavati obveze po dospijeću ili sanacija kreditne institucije nije u javnom interesu, to su samo neki od nazovimo tako, okidača.
Prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije iznimno može podnijeti i likvidator prema propisanim uvjetima. Ako u trenutku donošenja odluke o podnošenju prijedloga za pokretanje prisilne likvidacije u toj kreditnoj instituciji nije bila imenovana posebna uprava, onda se istodobno s donošenjem odluke o podnošenju prijedloga za pokretanja postupka prisilne likvidacije imenuje posebna uprava i nastupaju privremene zabrane provedbe osnova za plaćanje platnih usluga, osim propisanih iznimki, a to su gotovinske uplate dužnika prema kreditnoj instituciji i sl.
Kao tijela u postupku prisilne likvidacije određuje se Trgovački sud u Zagrebu, likvidator, nadzorno likvidacijsko tijelo i skupština vjerovnika. Likvidator, kojeg prethodno imenuje nadzorno likvidacijsko tijelo, a koji mora imati propisana stručna znanja, iskustvo i kompetencije s područja bankarstva, preuzima ovlasti upravljanja kreditnom institucijom u prisilnoj likvidaciji i dužan ih je izvršavati sukladno potrebama postupka prisilne likvidacije, a to je osiguravati imovinu kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije, ažurirati poslovne knjige kreditne institucijama u postupku prisilne likvidacije do dana otvaranja samog postupka, odrediti povjerenstvo za popis imovine i sastaviti popis imovine kreditne institucije. U postupku prisilne likvidacije sastaviti početnu bilancu odnosno izvještaj o početnom financijskom stanju kreditne institucije na dan otvaranja prisilne likvidacije, potom izraditi plan same likvidacije prisilne, brinuti se o naplati tražbina kreditne institucije, sastaviti predračun troškova likvidacijskog postupka te očitovati se o prijavljenim tražbinama vjerovnika.
Nadzorno likvidacijsko tijelo je tijelo u postupku prisilne likvidacije koje nadzire rad likvidatora. U RH nadzorno likvidacijsko tijelo u postupku prisilne likvidacije kreditne institucije je Državna agencija za sanaciju štednih uloga i sanaciju banaka. Skupštinu vjerovnika čine svi vjerovnici s pravom glasa, skupština vjerovnika odobrava plan prisilne likvidacije na koji nadzorno likvidacijsko tijelo prethodno dalo suglasnost.
Također, odobrava prijedlog poduzimanja pravnih radnji sa svrhom unovčenja imovine u postupku prisilne likvidacije, što je sastavni dio plana prisilne likvidacije uz prethodnu suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela predložiti imenovanje novog likvidatora. Skupština vjerovnika može donijeti sve odluke iz nadležnosti nadzornog likvidacijskog tijela i odlučiti o drugim pitanjima važnim za provedbu i završetak postupka prisilne likvidacije u skladu s ovim prijedlogom zakona.
Prijedlogom zakona propisuje se obvezno okončanje postupka prisilne likvidacije kreditne institucije u roku od 3 godine od dana otvaranja postupka prisilne likvidacije. Posebnom glavom prijedloga zakona određuju se reorganizacijske mjere, likvidacijski stečajni postupci s međunarodnim elementom.
I zaključno i kod ovog zakona, dakle cilj ovog prijedloga zakona je skratiti trajanje stečajnog postupka, kontrolirani izlazak propale kreditne institucije s tržišta s ciljem smanjenja rizika i prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta te brzo i učinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku.
Hvala lijepo.
Imamo 3 replike. Prva je uvaženi zastupnik Arsen Bauk.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. G. ministre, obraćam vam se kao predsjedniku Skupštine društva Hrvatske lutrije. Naime, danas su članovi Mandatno-imunitetno povjerenstva dobili zahtjev za skidanje imuniteta zastupnika Davoru Bernardiću po tužbi Hrvatske lutrije. Ne direktora, nego tvrtke zbog toga što je on u sučeljavanju pred izbore izgovorio sljedeće: „Dok ljudi ostaju bez posla, Lutrija isplaćuje bonuse. Vama su državna poduzeća bankomat i što se tiče predsjednika uprave Lutrije, 5.6. čovjek je napravio promjene na imovinskoj kartici, upisao 200 tisuća kuna bonusa, upisao je 200 tisuća kuna bonusa i to iz državnog poduzeća, njima je država bankomat.“. To je predsjednik, naš tadašnji predsjednik izgovorio u emisiji, zbog toga ga tvrtka tuži. Ne direktor. Ja vas molim kao predsjednika Skupštine da spriječite trošenje novca državne tvrtke na advokate gdje će izgubiti i da spriječite taj napad državnog sponzorirani na slobodu govora u Hrvatskoj.
Zahvaljujem.
.../Govornik naknadno uključen./...
Nemam ništa posebno .../Govornik se ne razumije./...
Dobro, sljedeća replika uvaženi zastupnik Boris Lalovac.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče, poštovani ministre. Pitanje, da li se mijenja sad ova premijska stopa? Vidim da je ovdje tromjesečno 0,08%, ne znam kolika je sada, ali negdje 0, .../Govornik se ne razumije./... čisto me zanima, znam da je bio cijelo vrijeme pritisak banaka da se taj dio smanji. Ovaj, koliko ukupno sad ima novaca u DAB-u odnosno sad po novome u ovoj hrvatskoj agenciji, mijenja naziv, osigurane štednje me zanima okvirno ako imate podatak.
I još jedan podatak vezano za informaciju za ovaj drugi zakon, da li sam dobro sad razumio, znači ovaj novi zakon, ovo je prvi put zakon o ovoj prisilnoj likvidaciji .../Upadica: Da, da. Prvo čitanje./... znači sada i to je zakon koji nikad nije ni bio u hrvatskoj pravnoj stečevini, je li tako? To je, to je, znači svi zakoni su, banke su išle u stečaj, su provodili likvidaciju po Stečajnom zakonu. Znači sad banke više neće ići po Stečajnom zakonu, ide sanacija, ako ne uspije sanacija, ide likvidacija. Znači drugim riječima, da li sam dobro razumio, da više nema banke neće više ići po Stečajnome zakonu, je li? I još ova dva pitanja.
Hvala lijepo.
Hvala lijepo.
Evo kratki odgovor na ovaj zadnji dio replike, da, potvrdno je, točno, sve ste dobro primijetili. Što se tiče ovih podataka, osiguranim depozitima, evo, sa 30.09. ukupni depoziti u RH su iznosili 357 milijardi i 63 milijuna i nešto više, od čega osiguranih depozita je 210,7 milijuna kuna. Apropo trendova proteklih mjeseci kada samo to usporedimo sa pred pandemijskom razinom to je povećanje od 13,6 milijuna kuna depozita odnosno negdje oko 9,4 milijuna osiguranih depozita. Iznos trenutno u fondu osiguranja depozita je 6 milijardi 811 milijuna 361 tisuću i 6 kuna, kada tu izbijemo ono što se zove dug prema RH kao osnivaču, dolazimo do iznosa od 5,4 milijarde kuna što je trenutno na razini 2,54%. Prema kraju godine kada se sukladno postojećim propisima dići će se negdje na razinu od 2,7.
Premijske stope, o tome ćemo podzakonskim aktima definirati, ali već vidimo da smo trenutno ovim zakonom .../Govornik se ne razumije./ …
Sljedeća replika uvažena zastupnica Grozdana Perić.
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani ministre.
Dakle treba naglasiti da je značaj ovog zakona da se osiguravaju sredstva deponenata na način da to ne plaćaju porezni obveznici svi u budućnosti nego da to bude iz one mase osigurane svote odnosno fondova koji će na taj način moći obeštetiti svakoga onoga tko dođe u takvu situaciju.
Hvala lijepo poštovana zastupnice na replici.
U pravu ste i to je dobro da se između ostaloga i dodatno konstatira za naše građane i sve koji prate ovu sjednicu jer taj sustav osiguranja depozita, ja ću samo malo podsjetiti nas sve skupa je došao dosta u nazovimo tako u žižu i javnosti i svih nas skupa početkom one prethodne financijske krize. Vi se sjećate da je tada Vlada promptno reagirala i digla ovaj limit za osiguranje depozita na ovih postojećih 100.000 eura, znate i sami da je tada bilo isto dosta razgovora pa i u HS-u i u javnosti licitirajući i uspoređujući se s nekim drugim zemljama koje su stavile neograničeno. Mi smo se zadržali na ovom okviru koji je na neki način i ja bih rekao u velikoj većini zemalja tu.
To i je suština tog zakona da on osigura odnosno zaštiti prava deponenata. Prema ovom sada prijedlogu upravo kako ste i rekli išlo bi u potpunosti na teret kreditnih institucija, a ne na teret poreznih obveznika odnosno državnog proračuna.
Hvala.
Zadnja replika uvaženi zastupnik Miro Bulj.
Hvala lijepa.
Ministre, kada govorimo o kreditnim institucijama to su uglavnom banke, ali imamo i ostale onda pitao bih vas prije svega, sve nas zapitao bi te baš kreditne institucije najviše isisavaju novca na … u RH ove godine 5 milijardi na brojne naknade, provizije i to, to je ključno pitanje.
Drugo vrlo bitno pitanje je građani zovu, a ovaj Sabor je donio jednoglasno taj zakon to je zaštita ljudi koji su opljačkani od štedno-kreditnih zadruga Raiffeisen zadruga i kojima se danas oduzimaju kuće, ovršuje ih se, a ovaj Sabor je donio jednoglasno taj zakon i HDZ i SDP tako nije ni Ustav doslovno donesen, jednoglasno, to je tzv. Škibolin zakon. Što je s tim zakonom?
I vrlo bitno pitanje, što ćete poduzeti po pitanju onoga što vi imate u svome sefu, to je bjanko zadužnice Autoprijevoza Sinj zbog nepoštivanja ugovora u Sinju „Promet“ Makarska?
Hvala.
Hvala lijepo poštovani zastupniče na replici.
Uputili ste zastupničko pitanje pa ću vam odgovoriti u zakonu propisanim rokovima i okvirima, ne mogu ništa sada u ovom trenutku više od toga reći, pratit ćemo odnosno vidjeti taj sam predmet pa ću vam odgovoriti.
Što se tiče kreditnih institucija i zaštite prava dužnika, mislim da smo o tome puno puta i dosta razgovarali i u HS-u i u javnosti, naravno da HS usvajanjem pojedinih akata reagirao na eventualne utvrđene nesavjesna i slična postupanja pojedinih institucija kreditnih i sukladno tome je između ostalog i implementirani određeni set mjera.
Međutim, u svakom slučaju ono što treba reći dakle puno puta kada govorimo o problematici dužnika da se ne možemo samo isključivo fokusirati na njihov dio, na ovaj način vjerovnicima s jedne strane štitimo prava, ali stavljamo dodatne obveze kako ne bi došli u nekakve situacije u kojima ste između ostaloga i vi rekli.
Hvala lijepo.
Hvala uvaženi potpredsjedniče i ministre.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Izvolite, uvaženi zastupnik Arsen Bauk.
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
U ime Kluba zastupnika SDP-a tražim stanku kako bi se konzultirali o daljem sudjelovanju u raspravi po ovoj točki dnevnog reda obzirom na činjenicu da je u ime Vlade predlagatelj ministar Marić koji je ujedno i potpredsjednik Skupštine Hrvatske lutrije.
Dakle, Hrvatska lutrija kao tvrtka odlučila je uputiti jedan veliki udarac u slobodu govora i političkog izražavanja u RH zbog toga što je odlučila ona kao tvrtka, a ne direktor kao privatna osoba tužiti jednog čelnika tadašnjeg političke stranke zbog nečega što je izgovorio u predizbornoj kampanji. Ako se direktor tvrtke osjetio uvrijeđenim, oklevetanim, da mu je napravljena šteta to je mogao napraviti kao privatna osoba i ok, to je odnos dvije privatne osobe.
Kada to napravi državna tvrtka, dakle napravi država na čijem je predsjednik skupštine ministar onda to predstavlja državno sponzorirani udar na slobodu govora i tome se trebamo suprotstaviti onako kako možemo. Kolega iz HDZ-a i vi to napravite, ne tužite nego se suprotstavite jer inače doćemo do toga da svako kada nešto izgovori u političkoj borbi bit ćemo izloženi tužbama, državnim ne privatnim.
Prema tome, može ministar ovu stanku iskoristiti da se informira o čemu se radi, ali radi se o skandalu bez presedana da država tuži tadašnjeg čelnika oporbe za nešto što je izgovorio u predizbornoj kampanji. Troši se novac tvrtke na odvjetnike, pa bolje bi bilo da se od Hrvatske lutrije za neki dječji dom ili na za nešto šta inače se dobiva od igara na sreću.
Prema tome, gospodine ministre obuzdajte vašeg direktora recite mu ako se osjetio oklevetanim neka on tuži ko privatna osoba, a ne kao firma.
Zahvaljujem.
Ok, odobravamo stanku do 13 sati i 20 minuta.

STANKA 13,10 SATI.
NASTAVAK NAKON STANKE U 13,20 SATI

Molim vas da zauzmete svoja mjesta, nastavljamo dalje s raspravom.
Otvaram raspravu po klubovima.
Prvi za raspravu se prijavio Klub zastupnika Domovinskog pokreta, uvaženi zastupnik Davor Dretar.
Dobar dan svima.
Poštovani gospodine predsjedavajući, poštovani gospodine ministre sa suradnicima, kolegice i kolege, dakle ova se dva prijedloga zakona tiču ne samo svih nas ovdje nego i svih građana naše zemlje svako od nas ima bankovni račun najvjerojatnije u nekoj od banaka u Hrvatskoj. Neki među nama imaju te račune i na nekim drugim lokacijama. Oni konzervativni u Švicarskoj ili Njemačkoj, oni kreativni na Cipru ili Kajmanskim otocima, ali to danas nije tema razgovora.
Zakoni o kojima raspravljamo za cilj imaju stabilizaciju unutarnjeg financijskog tržišta prvenstveno Zakon o osiguranju depozita i naravno posljedično podizanje povjerenja potrošača. U tome ne vidimo ništa problematično.
Kratko i jasno u nekoliko crta postoji dakle fond kojeg vodi Agencija za osiguranje depozita. U taj fond sve banke koje posluju u Hrvatskoj moraju platiti iznose određene ovim zakonom kako bi se dakle osigurala štednja svih onih koji imaju račune u banci i to u banci koja se eto nalazi pred financijskim ponorom odnosno propašću. Ja kažem banka iako zakon navodi kreditna institucija, ali budući da nas sluša hrvatski narod vjerujem da će i njima biti to jednostavnije razumjeti. Agencija dakle tako prikupljena sredstva drži na računu otvorenom pri HNB-u, tamo naravno samo ne sjede ta sredstva nego agencija ima pravo ta sredstva i ulagati u nisko rizičnu imovinu, raspodijeliti ih ne bi li smanjila rizik od gubitka i to po ajdemo reći vrlo razumnom principu stare narodne izreke, ne drži sva jajca u istoj košari i to je sasvim u redu.
Ovim prijedlogom zakona naravno određuju se i odnosi sa EU pa se tako već spomenuta sredstva mogu i posuđivati sličnim europskim agencijama uz određene kamatne stope i to do strane Europske središnje banke. Agencija može prikupljena sredstva koristiti kako bi banku spasila od financijske propasti ili narodski bankrota. Zakon ju naravno obavezuje da procijeni količinu rizika vezanu uz takav postupak.
No, nećemo sada odnosno ja vam neću ovdje navoditi sve odredbe ova dva zakona nego reći onako zdravo ljudski. Svima je nama jasno da je propast jedne banke izuzetno neugodno iskustvo naročito za tu banku jasno, ali bez šale takve stvari ozbiljno štete cijelom financijskom stanju jedne države naročito ukoliko je banka velika i dobro umrežena.
U ovom prijedlogu zakona govori se i o još puno stavaka o ustroju agencije, potrebnoj političkoj neovisnosti njezinog direktora što je jako zgodna formulacija, kaznama za prekršitelje i sve je to lijepo i korektno, kvalitetno napisano.
No, dozvolite da se na nekoliko trenutaka vratim u daleku prošlost u godine netom nakon završetka Domovinskog rata kada je mlada država, hrvatska država tek učila hodati, ovdje ću iskoristiti nekoliko redak iz izvješća HUB-a odnosno Hrvatske udruge banaka. Govorit ću naime o sanaciji banaka do 2000. godine. Nedostatak kapitala u trenutku osamostaljenja Hrvatske bio je toliko velik da je država morala poduzeti seriju intervencija ne bi li bankovni sustav opstao. Naslijeđe socijalizma koji je ekonomski kolabirao i za sobom ostavio gotovo čitavo gospodarstvo nesposobno za otplatu dugova, raspad bivše države i rat na području bivše Jugoslavije ostavili su predubok trag u životu i gospodarstvu pa tako i u bilancama banaka. Štoviše banke su bile duboko nesolventne i prije nego što su pad socijalizma, raspad bivše države i zahvatili Hrvatsku. U tome su se trenutku i banka i država našli pred teškom dilemom. Spašavati banke ili ih pustiti da propadnu. Na sličan način razgovaramo i pričamo i danas 20 godina nakon toga.
Prvi način dakle, da spasimo banku uklanja krizu na kratki rok, ali otvara prostor teških političkih sporova jer porezni obveznici punim pravom pitaju zašto njihovim novcem spašavamo tamo nečije banke i neke uprave koje primaju ogromne plaće.
Drugi način propast kreditne institucije izaziva ozbiljnu i duboku krizu i naravno paniku kojoj je teško procijeniti intenzitet. Davnih '90.-tih naš je financijski sustav bio slab jednako kao i financijska nepismenost, nažalost ista se do danas nije osobito povećala. Onodobne sanacije banaka sjećamo se svi dobro prolazile su uz burne reakcije javnosti, a niti danas nismo u potpunosti saznali sve detalje tih procesa.
No, ako se malo zagrebe onda se mogu pronaći razni dokumenti. Pa je tako Hrvatski sabor na svojoj sjednici 15. travnja 2005. godine raspravljao o Izvješću Državne revizije o reviziji pretvorbe i privatizacije. Tada je primijećeno da izvještaj nije obuhvatio pitanja privatizacije banaka. Hrvatski sabor zbog toga je zatražio posebno izvješće Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka koje je saboru dostavljeno 2. rujna 2005. godine. Ja sam isto to izvješće eto dobio tek prije pola sata, uspio sam ga samo na brzinu pročitati ali jedino sam na brzinu vidio da smo tih godina jednu banku sanirali iznosom 6,84 milijarde kuna, a kroz prihode od prodaje i posljedične dividende zaradili smo nešto malo manje od 3,5 milijarde kuna. Dakle, izgubili smo glatkih 3 milijarde i 200 miliona kuna poreznih obveznika da bi nakon toga banku dali u strano vlasništvo.
Eto, svako tko razmišlja zdravim mozgom vidi kako je ovdje država postupila. Ista stvar nažalost ne odstupa od istine niti danas. I onda su naše banke spašene našim novcem, prodane su stranim vlasnicima, ogromnim bankovnim koncernima koji i danas posluju u Hrvatskoj i iz nje izvlače, običnom čovjeku nezamislive, profite. Koliki su to novci jasno pokazuje vijest od prije nekoliko dana da je jedna banka proglašena krivom zbog nepoštivanja odredbi Zakona o pranju novca i financiranju terorizma, te je bez da trepne platila kaznu od čak 33 milijuna kuna.
Još jedan od prijedloga zakona o kojemu ovdje raspravljamo jest i onaj o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija. U teškim i dugotrajnim stečajnim postupcima građani uvijek osjećaju da su zakinuti jer smatraju da se prvo namiruju tzv. veliki igrači, država i privilegirani vjerovnici i u velikom broju slučajeva su u pravu.
Pa dajete da malo pogledamo na to kako ovaj prijedlog zakona uređuje tzv. isplatne redove.
U prvome redu su plaće radnika propale banke, što je okej. Slijede ih tražbine državnog proračuna, ali ono što nam je posebno upalo u oči su i otpremnine, otpremnine i to do iznosa propisanog kolektivnim ugovorom. Svima je nama jasno da netko tko je svojim lošim radom ili nesavjesnim poslovanjem otjerao banku u propast i doveo se uopće pod odredbe ovoga zakona nikako kući ne bi smio odnijeti nekoliko stotina tisuća ili milijuna kuna.
U drugom redu su tražbine HNB-a, pa javna davanja, tražbine već spomenute Agencije za osiguranje uloga.
No, dozvolite da na samome kraju pitam, a gdje ste tu vi građani, obični ljudi koji ste u toj banci štedjeli za crne dane ili vi mali mikro ili srednji poduzetnici koji ste u toj banci imali poslovni račun?
Gdje ste svi vi koji ste stotinu puta ostali zatečeni raznim zateznim kamatama, kreativnim načinima vođenja računa i naravno novcima koje vam banke za to uzimaju, provizijama bez reda i smisla?
Gdje ste svi vi prevareni sitnim slovima na dnu ugovora?
Gdje ste svi vi prevareni lažnim obećanjima ili vezanjima glavnice uz švicarski franak?
Gdje ste svi koji i dan danas jedva preživljavate uz pomoć minusa na tekućem računu, ali sada su vam i to ukinuli ili će vam tek ukinuti jer ili niste dobili plaću već 3. mjeseca ili ste dobili pola plaće ili morate biti sretni da još uopće nešto i dobivate jer ljudi svakodnevno ostaju bez posla?
Eto vas dragi moji ljudi, obični hrvatski puče, ovdje na kraju moga govora, na začelju kolone, na dnu društvene ljestvice, u 4. isplatnom redu.
Zbog toga će Domovinski pokret amandmanima zatražiti izmjene članaka koje reguliraju isplatne redove, a naravno o cijelim ovim zakonima, o oba ta zakona i njihovom podržavanju odlučit ćemo za vrijeme rasprave i naravno tijekom drugoga čitanja. Dakle, još se vidimo i čujemo. Hvala vam lijepa.
Slijedeća rasprava u ime Kluba zastupnika SDP-a uvaženi zastupnik Boris Lalovac.
Hvala lijepa g. potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicom.
Danas se pred nama nalaze 2 zakona koja uređivaju jedan sustav, uređuju sustav osiguranja depozita i prisilne likvidacije kreditnih institucija odnosno ovo je jedan paket zakona koji zapravo priprema Hrvatsku za bankovnu uniju. Znači ovo su zapravo zakoni gdje bankovna unija ide puno brže nego što ide EU u integraciji i monetarnoj odnosno monetarna je, integrirana su, kolko, 19 zemalja ima EUR-o, 7 još nema, ovaj, a, a bankovna unija ide zapravo da se napravi jedan jedinstveno bankovno tržište i na način kada netko od banaka zapravo propadne odnosno dođe u određene probleme da postoji jedinstveni standardi na tržištu EU.
I tako dolazimo do sustava osiguranja depozita i zašto ovaj zakon je dobar? Zato što štiti, ne samo što štiti depozite građana jel znamo u našoj povijesti ne tako davno ukupna, osigurani iznosi su bili do 100.000 kuna, pa onda 2008.g., kao što je rekao ministar, tada je vlada kad je ona kriza bila 2008.g. se to povećalo na 400.000 kuna, a onda se 2013.g. kada je zapravo cjelokupni sustav EU počeo funkcionirati za osiguranje depozita jel tada isto su bile direktive da se na svim, svim zemljama zapravo da se ujednače ti iznosi, da ne bude u jednoj zemlji više, u jednoj zemlji manje, se ujednačilo da skoro sve zemlje u EU danas dolazi do iznosa od 100.000 EUR-a jel. I tu je Hrvatska, imaju pozitivan doprinos ovih zakona europske direktive gdje je zapravo prisilila i financijske institucije da osiguravaju štednju do 100.000 EUR-a i tu smo skočili sa 400.000 kuna na 750.000 kuna i to je taj doprinos gdje su zapravo i same te direktive dale dodatnu sigurnost hrvatskim građanima za osiguranje tih, osiguranje njihovih iznosa.
Također ovdje se u, kao što sam zapravo pitao, čl. 22. definira se premija na osiguranje depozita je li smo svjesni svih ovih godina da banke vrše konstantan pritisak na vladu, u konačnici i na Ministarstvo financija, da smanji taj dio, uplate tih premija. Ovdje se to navodi da je 0,08 tromjesečno i sam ministar je rekao da je to iznos negdje oko 5,4 milijarde kuna, što je više nego što je zapravo postavljen nekakav standard u EU, jel. To je negdje oko 2,5%. Standard u EU je negdje ukupno kada se to bude, će biti oko 1% jel, što znači da sadašnji sustav osiguranja depozita u Hrvatskoj dobro funkcionira jel. Imamo više novaca prikupljenih ukoliko bi se dogodilo do nekakvog poremećaja na tržištu, a vidimo da se poremećaj na tržištu dogodi preko noći, da se poremećaj na tržištu dogodi preko noći kao što je covid i da na njega nitko nije utjecao da je nešto se dogodilo, da se zapravo dođe da imate jedan zatvoren sustav, sjećajmo se kako su se zatvorile granice, kako se zatvorilo uopće nekakav promet robe, itd., promet kapitala i preko noći vam se dogodi da cjelokupni financijski sustav može ostat zamrznut.
I zbog toga ovaj zakon je dobar i ovaj zakon, ne samo ovaj i ovaj, ovaj što dolazi zapravo kao paket, da se stabilizira cjelokupni sustav odnosno da se to povjerenje za osiguranje depozita, da se pokaže da nema navale na banke, jel.
Čini mi se da je bilo, da je bilo izvještaj, guverner da kada je bilo ono početkom Covida, da je govorio da guverner je izjavio da je bilo nekoliko dana nekakav pritisak na banke i čak je ono tečaj naglo, naglo iskočio međutim to se vrlo brzo stabiliziralo jel, vrlo brzo se stabiliziralo što znači da ipak ovi zakoni su jako pomogli da se stabilizira takvo tržište iako je zapravo situacija, situacija u bankarskom sektoru može doći, može doći ukoliko kriza se zapravo odugovlači za nekoliko godina, može postati upitna. Međutim, ono što je bitno da ipak je naš bankarski sektor visoko kapitaliziran preko 20% je, 20% je kapitala tako da ovo što ovdje se zapravo spominje da je, da će se HNB pokrenuti prisilnu likvidaciju ukoliko dođe do prekoračenja odnosno nedostatka kapitala od 6, 8 ili 10% ovisno o kojoj se razini kapitala donosi da treba reći da je sada duplo više kapitala u odnosu, u bankama u odnosu što propisuje zakon jel. Tako da nema nikakve bojazni da bi neka od financijskih institucija i usprkos ovoj korona krizi Covidu, usprkos tome što su dani moratoriji na kredite banaka negdje, na kredite prema građanima 50 milijardi kuna, bankarski sektor je stabilan.
Ono što je ovdje također jako bitno i reći je rokovi isplate, rokovi isplate kada se dogodi nekakav štetni događaj za banku. Samim sebi i definirani je zakonom bez obzira da li banka imala u tom trenutku novaca ili nema ukoliko dođe do njegove propasti taj dio novca sad će paralelno isplaćivati kroz DAB odnosno sada se ovdje mijenja naziv u Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita. Znači nevezano da li ta banka može isplatiti jel kad krene udar na banku odnosno ako ona propadne znači novci su osigurani. Znači postoje paralelni mehanizam koji će isplaćivati te novce.
Ovdje je bitno reći da oni to sad vrše u roku 15 dana čini mi se, a do 2024. godine i ovdje su točno navedeni čak i u ovome zakonu su navedeni u članku, Članku 42. su navedeni, zakonski su dovedeni da će iza 2024. agencija će u roku 7 dana isplaćivati, isplaćivati štednju za građane. To je jako bitno da građani znaju da bez obzira da li u tom trenutku u banci toj bilo ili ne bilo novca oni će dobiti svoj novac. Samo je bitno da štede ako imaju u tom jednome dijelu da tu štednju ako imaju više od ovih 100.000 EUR-a da to ipak podijele u više banaka jer po instituciji, financijskoj instituciji se osiguranje je 100.000, 100.000 EUR-a i čak bez obzira da li vi taj novac imali, imali na transakcijskom računu na tekućem računu ili da li ga imali kao štedni depozit. Znači oba ta iznosa se zbrajaju jel, jel ako imate na transakcijskom računu jedan dio novaca, a na štednji imate drugi dio novaca oni će vam to zbrojiti. Znači neće vam propasti novac ni ako se nalazio jedan dio na transakcijskom odnosno ako nije osiguran kao depozit je. To je jako bitno.
Također, ovi drugi zakoni koji smo nedavno imali jako su bitni za stabilizaciju financijskog sektora zato što većina banaka je u Hrvatskoj zapravo u vlasništvu talijanskih ili austrijskih banaka. I šta se znalo prije događati? Ukoliko propade il nekakva banka u Austriji, u Italiji na taj način se je sanirao da se gledala parcijalno, da se gledala na taj način da se samo ona sanira, a da sve iz njihovih zapravo podružnice, a nažalost u Hrvatskoj su samo njihove podružnice se zapravo povlači novac jel. Međutim, ovaj dio ne samo ovim dijelom zakona bankarska unija zašto je dobra jel, zato što ona sanira cjelokupnu instituciju, ne sanira na razini države. I to je dobro za Hrvatsku. Zašto je dobro? Znači ukoliko se dođe do problem s bankama u Italiji, ne može se dogoditi da Talijani povuku sav novac ih hrvatskih banaka koji su u njihovom vlasništvu i idu sanirati talijanske banke odnosno njihovu maticu nego se sanira na razini i onda da bude problem sa hrvatskim štedišama, nego se sanira zapravo na cjelokupnu instituciju, a ne na samo na stranici pojedine države. I zbog toga je zapravo bankovna unija jedan korak naprijed u cjelokupnoj financijskoj stabilizaciji, a zapravo i ovi zakoni u tome služe kao provedbena mjera.
Vezano za Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija to je ono što sam zapravo pitao ministra, oni više neće ići po onom stečajnom zakonu, kao što je sam ministar rekao 14 godina se provodio stečaj i jednostavno nisu mogli ovi koji su trebali doći, ne samo ovi koji su imali depozite nego nisu mogli nikako doći do svojih novaca 14 godina i zato je dobar ovaj zakon prisilnoj likvidaciji da se u roku koliko je rekao ministra ta likvidacija mora završiti. I to zapravo daje jednu sigurnost i stabilnost u cjelokupni financijski sektor da se i te likvidacije banaka odnosno kada dođe, da nekakvih novaca osiguravaju ovim građanima ako postoji u toj likvidacijskoj masi dovoljno novca da se saniraju svi ovi ostali iznad ovih 100.000 EUR-a da se zapravo znaju da će moći u roku 3 godine dobiti, dobiti svoje novce jel.
Tako da mislim da je zapravo u tom nekakvom dijelu zakonu, koji je, čitao sam ga, dosta je sličan ovom stečajnom zakonu i zapravo više je to nekakav zakon od Ministarstva pravosuđa nego Ministarstva financija jel, budući da je dosta, dosta je pravno definirano kako se provodi, kako se provodi ta likvidacija, tko su likvidatori, provode se zapravo na odgovarajući način primjenjuju se i, na odgovarajući način se i primjenjuju odredbe stečajnog zakona u njemu, tako da su, da je ovako stručan što se tiče pravne struke što se tiče tih postupaka provedbe, tih i cjelokupnog iznosa jel.
Tako da vezano za oba dva ova zakona, kažem ovaj zakon se u prisilnoj likvidaciji prvi put pojavljuje u hrvatskoj pravnoj stečevini i mislim da će doprinijeti cjelokupnoj jačanju pravne stečevine RH na području bankarske, bankarske unije jel.
Zahvaljujem, Klub SDP-a će podržati navedena dva zakona.
Slijedeća rasprava je u ime Kluba zastupnika HDZ-a, uvaženi zastupnik Marin Mandarić.
Dobar dan svima.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovane kolegice zastupnice, kolege zastupnici, ministre, potpredsjedniče Vlade zajedno sa suradnicom, evo iz uvodnog izlaganja predlagatelja ali i kroz raspravu po klubovima već se iskristaliziralo manje-više sve o zakonima. Manje-više što sam htio reći već smo čuli, ali evo iskoristit ću i ja svoje vrijeme da još dodatno neke stvari podcrtam koje su mi se činile bitne.
Što se tiče Zakona o sustavu osiguranja depozita, rečeno je da već imamo zakon koji regulira ovo područje koji je manje-više i usklađen sa direktivama EU, ali naravno kada pričamo o pitanju sustava osiguranja depozita važno je reći da on utiče uvelike na stupanj pravne sigurnosti u RH. O tome se puno pričalo i u ovome domu i u prethodnim sazivima i godinama, svakako da je ovaj zakon poboljšani zakon ja ću reći, podiže nekako razinu stupnja pravne sigurnosti u Hrvatskoj. Naravno pridonosi očuvanju povjerenja građana, ali i poslovnih subjekata u naš pravni i financijski sustav i u stabilnost financijskog sustava, a naravno i u stabilnost cijelog gospodarstva RH.
Važno je napomenuti da će se donošenjem ovog zakona osigurati jednaki tretman deponenata kako u RH da imaju isti tretman kao što imaju deponenti diljem EU, to je novost ovoga zakona i svakako je nešto što je za pozdraviti.
Građani moraju znati, vjerujem da znaju, ali nikada nije previše spomenuti i opet, a i ovdje kroz raspravu se uspjelo nekako provući da možda i to nije svima jasno da svi oni koji imaju depozite u bankama da li bilo na štednim računima, da li na svojim na tekućim, žiro mogu za onih svojih 100.000 eura biti sigurni pa tako i na opasku gospodina Dretara koji je govorio u ime kluba Domovinskog pokreta kako su na zadnjem mjestu mali čovjek onaj koji od svoje plaće teško odvaja da bi si nešto prištedio, kako su oni u zadnjem redu ako bi došlo do problema s bankama. Ne, oni nisu u zadnjem redu upravo Zakonom o sustavu osiguranja depozita osigurano je da su oni praktički mimo svih redova odmah na redu kao što smo uspjeli čuti kroz 15 dana sredstva su im isplaćena, a do 2024. taj rok će se još i smanjivati i to je dobro.
Također novost ovog zakona je da se eksplicitno navodi kako se sredstva za ovaj fond za osiguranje isključivo ima sredstva isključivo imaju prikupljati na teret financijskih institucija, banaka, ne na teret poreznih obveznika naših proračuna kako je to nekad možda tamo devedesetih bila država ima sve sanirati i loše politike bankarskog menadžmenata, loše politike možda stranih vlasnika. Ovime je riješeno da banke imaju same osigurati premije osiguranja za takve štetne događaje.
Čuli smo također da je predloženim Zakonom o sanaciji kreditnih institucija HNB preuzeo dio poslova od agencije koja sada mijenja ime, dobija malo drugačije ovlasti i vjerujem da će to sve funkcionirati ubuduće kao što je i u ovom periodu tako da neće biti nikakvih potresa ni problema na našem financijskom tržištu.
I zato klub HDZ-a podržat će naravno ovaj zakon zato što mu je cilj da što više predvidi situacije one neugodne situacije, da ih prevenira, a naravno sve s ciljem čuvanja stabilnosti financijskog sustava.
Što se tiče Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, i do sada smo imali zakon koji se bavio tom problematikom, čuli smo to je bio Stečajni zakon, ali u praksi se pokazalo da on je manjkav kada se trebao primjenjivati na kreditne institucije da je ipak kreditne institucije zbog svojih specifičnosti i svoje imovine kojoj treba dugo da se utrži, da se unovči gubi vrijednost vremenom, ipak je trebalo ići u ovakvo drugo zakonsko rješenje. Sličan je Stečajnom zakonu, ali prilagođen samo za banke. Naravno pitanje je vjerovnika i povjerenja vjerovnika u banke.
Čuli smo da će se skratiti maksimalno vrijeme likvidacije do tri godine, što je svakako za pozdraviti u odnosu na ovih 14, 15 koliko su bila iskustava do sada sa stečajevima i sanacijama banaka.
Skratit će se vrijeme, osim što će se skratiti vrijeme trajanja stečajnog postupka kontrola izlaska propale kreditne institucije s tržišta bit će na jednoj višoj razini što će opet doprinijeti smanjenju rizika i smanjenju prelijevanja negativnih učinaka na financijska tržišta. A kada pričamo o tim potencijalnim negativnim učincima, za podsjetiti je samo da je financijska kriza ona 2007., 2008. potekla zapravo sa financijskih tržišta zbog akrobacija, ja ću reći, koje su izvodile kreditne institucije pa se onda to lijepo prelilo na cijela gospodarstva, na globalno gospodarstvo pa je nama trebalo šest, sedam godina da izađemo iz te recesije. Tako da svaki zakon koji ide u smjeru da spriječi takve negativne utjecaje, prelijevanja negativnih utjecaja na gospodarstva treba pozdraviti.
S obzirom da su financijske institucije i u Hrvatskoj i dalje toliko uvezane ne samo gospodarske nego i u šire društvene procese to samo daje na važnosti i govori o tome koliko su one bitne i koliko treba pažnje zakonski njima pristupati. One su i kreditori razvoja, oni su kreditori i građanstva, oni su i mjesto gdje ljudi i naši poslovni subjekti građani svoju imovinu čuvaju, gdje raznorazna javnopravna tijela svoje imovine čuvaju i jako je bitno da razina povjerenja u financijski sustav i u financijske institucije ne dođe pod upitnik jer ako dođe pod upitnik povjerenje u financijske institucije one neće moći obavljati svoju onu primarnu funkciju. Naravno deponenti neće deponirati novce, neće dati banci novce na čuvanje, banke će naravno automatski smanjiti … kreditni potencijal, manje će moći ulagati, a znamo da razina dostupnosti kredita uvelike utječe na bilo koji gospodarski razvoj, a on je nama i sada i više nego prijeko potreban.
Zato klub HDZ-a podržat će i ovaj zakonski prijedlog zato što povećava razinu pravne sigurnosti, povećava razinu povjerenja u financijski sustav, smanjuje rizike, smanjuje potencijalna prelijevanja negativnih učinaka kako na financijska tržišta tako i na gospodarstvo u cijelosti.
Hvala.
Slijedi pojedinačna rasprava, prvi se javio uvaženi zastupnik Miro Bulj.
Hvala vam.
Kao što sam rekao u replici, a sad je kolega prije mene u ime Kluba HDZ-a spomenio pravnu sigurnost u RH.
Spomenit ću još jednom 2017. u 7. mjesecu, ministar za to zna, donesen je Zakon o ništetnosti Ugovora o kreditima s međunarodnim obilježjima u RH sa neovlaštenim vjerovnicima tzv. lex Škibola. To su štete koje su nanesene od tih, ajmo reć, pljačkaških institucija štedno-kreditnih, Raiffeisen šredno-kreditnih zadruga koje su dovele ljude na rub, na rub, doslovno nemoguće je vratiti taj kredit, ali i to je jedan od ključnih problema jel niti jedan zakon u RH ne donosi se u interesu čovika, niti jedan jel ne bi banke imale 5 milijardi dobiti bez kamata, bez ovih stvari da, da se, a nije oporezovane. Banke u RH dobit nije oporezovana, 500 naknada, provizija, tko zna čega sve ne.
Međutim, ovdje je drugi problem. Sabor je 2017. jednoglasno donio, jednoglasno odluku o ništetnosti tih kredita, 3.g. prošlo. To je bilo vrijeme kada je HDZ stvarao većinu sa HNS-om i SDSS-om i kad mu je tribala svaki, kako je Milan Bandić rekao za te ljude žetončić i tada je prošao taj zakon.
Što je s tim zakonom?
Znate što se dogodilo?
Ljudi su tužili temeljem toga šta smo mi kao HS donili jednoglasno i sada su te u proceduri, presude su protiv tih ljudi, ljudi gdje su im sad troškovi poresli za pola milijona kuna. Zašto? Zato što se naši dodvoravaju isključivo europskim direktivama, šta nas određeni suci, čini mi se Rodin ili nekako se zove, isključivo je radila sutkinja pravosuđa koja je bila tu dobro umiješana, koja je bila i čak u sukobu interesa, koliko imam informaciju, pri nekakvim sudovima se to gubi. Pa ako ih Mađari, ako su Mađari rekli, Mađarska, te institucije ne mogu tu raditi, ne samo oni nego Austrija odakle oni dolaze zabranila je djelovanje tih institucija.
Recimo na otoku Rabu, u ostalim dijelovima doslovno te štedno-kreditne zadruge koje su vani, koje su nelegalno radile, koje kamatare, to je kamatarenje, jednostavno te ljude je ostavilo obespravljene i nikada neće moći vratiti na taj način kredit i nitko im ne staje u zaštitu osim ovoga sabora koji je to donio jednoglasno.
Zbog čega to Vlada republike ne poštiva ja bi volio čuti uvaženoga ministra, zbog čega vlada ne poštiva zakon koji smo mi donijeli jednoglasno?
Iznad HS na zemlji nema niko, a za vjernike je samo Bog iznad sabora. Što se tiče zemaljskog života, sabor jednoglasna odluka.
Zašto ministre to ne poštivate?
Gdje je tu pravna država?
Zašto se i dalje obične ljude tereti dugim tužbama, pravosudnim ovaj trakavicama i to će ić njima na račun?
To mi je vrlo bitno da ovdje naglasim. To mi je vrlo bitno jel ti me ljudi zovu, čak nažalost brojni su učinili suicide jel je nemoguće vratiti te kredite. To je klasično kamatarenje, tako nije bilo u robovlasništvu, tako nije bilo za vrime kmetstva, tako nije bilo kad je bio Franjo Tahi prema seljaku takvi odnos nije bio. Ti ljudi su u nemogućoj ovaj situaciji, al vidimo druge države, pa odakle dolaze te štedno-kreditne zadruge da jednostavno ih se zabranilo, pozatvaralo, državna odvjetništva njihova ih progone kao kamatare, al u Hrvatskoj je to dozvoljeno.
Zato pozivam još jednom šta je kolega iz HDZ-a maloprije rekao, povjerenje u pravdu, pravosuđe, jednakost svih, u institucije, da ne poštivaju sve institucije. Hrvatska vlada ne poštiva zakon kojega je ona predložila i dala HS tzv. lex Škibola da ga ne poštivam, ne pozivam u cijelosti, mi smo ga jednoglasno donijeli i dalje rade, tko ih plaća, ne znam, na račun štedno-kreditnih zadruga austrijskih protivno interesima hrvatskog malog čovika koji je doslovno rob.
Zašto ministre, morete li odgovorit? Hvala.
Slijedeća pojedinačna rasprava uvažena zastupnica Grozdana Perić.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicom.
Evo, ovo je dio zakona koji itekako vraća i povjerenje zapravo u sustave, a isto tako i u povjerenje u naše, naše institucije upravo iz razloga što usklađivanjem nekih zakona se postiže itekako veća pravna sigurnost naših građana i poduzeća.
Kada govorimo o sustavu osiguranja depozita znamo da je taj zakon postojao i do sada i on je ažuriran u 2015.g. Međutim, ono što će sa ovim zakonom se postići upravo da sadašnja Državna agencija za sanaciju banaka neke ovlasti gubi, ali neke dobiva dodatno.
Jako je važno reći da je i do sada ta državna agencija imala značajnu ulogu. U trenutnom, kada pogledate stanje sa krajem 2019.g. onda od ukupno 339,4 milijarde kuna depozita u svim kreditnim institucijama čak 59% tih osiguranih depozita je osigurano dakle 201,3 milijarde kuna od čega je 181 milijardu osiguranih depozita se odnosi na fizičke osobe, 18,5 milijarda na trgovačka društva, 1,8 na neprofitne milijarda na neprofitne organizacije te oko 34,1 milijun na jedinice lokalne i regionalne samouprave.
Dakle, ovo što će se sada dogoditi da će ono što sam i u replici napomenula da je cijeli sustav osiguranja se ne može financirati na teret poreznih obveznika već isključivo na teret kreditnih institucija. A to će se napraviti upravo na način da se kroz vid fonda, dakle dvaju vrsta fonda osnovnog fonda osiguranja i dodatnog fonda osiguranja depozita gdje se kumuliraju sredstva, na taj način se postiže ta ujednačenost i sigurnost svih depozita ukupno.
Dakle, u osnovnom fondu će biti 1% ukupnog iznosa osiguranih depozita svih kreditnih institucija, a u dodatnom bi to bilo 1,5% s time da to u ovom osnovnom fondu dakle ukoliko se smanji ta razina ona se dopunjava sa dodatnim fondom.
Što se tiče samog Zakona o prisilnoj likvidaciji dakle u RH danas posluje 20 banaka i 3 stambene štedionice i cijeli bankarski sustav čini i ima 70% cjelokupnog aktive je li čini 70% cjelokupnog financijskog sustava što je izuzetno velika, velika snaga. Već do sada smo imali ugrađeno 100.000 EUR-a po klijentu dakle osigurana svota, međutim na ovaj način se je itekako se postiže što veća i hitnija namjera vjerovnika.
U sadašnjim zakonima je isto tako rok za početak isplate obeštećenja do sada bio 15 dana, do 2023. je to isto tako 15 dana, a od 1.1.2024. je to 7 dana. Dakle, sa ovim zakonima se smanjuje rokovi za početak isplate eventualno tih obeštećenja što isto tako doprinosi da se vraća povjerenje odnosno da se ima povjerenje u financijski sustav i da cjelokupni sustav odnosno eventualne likvidacije ne traju kao što je to do sada se događalo preko 15 do 20 godina nego da te likvidacije idu u što kraćem roku.
Hvala lijepo.
Ima jedna replika, uvaženi zastupnik Miro Bulj.
Kolegice u prošlom mandatu ste bili članica Odbora za financije čini mi se ili predsjednica čak i mi smo ovdje u saboru kao i vi na Odboru za financije prihvatili prijedlog tzv. zakona lex Škibola jednoglasno i taj zakon se ne primjenjuje u stvarnosti. Ja pitam ministra zbog čega se ne primjenjuje zakon kojega ste vi podržali na odboru, kojega je Vlada predložila, ministar financija je ovdje, zbog čega se ne poštiva i zbog i dalje štite strane štedno kreditne zadruge koje nezakonito naše ljude financijski teroriziraju. Što vi kažete da li triba poštivati taj zakon koji smo donijeli jednoglasno tzv. lex Škibola ili ne triba, ministar ne želi odgovoriti. Interesira me vaš, šta, baš zbog toga što ste vi u Odboru za financije bili čak i predsjednica čini mi se, ako se ne varam, recite mi vaš stav triba li poštivat izvršna vlast i pravosuđe odluku jednoglasnu Hrvatskoga sabora.
Hvala lijepa.
Pa, ova Vlada itekako poštuje zakone koje donese. Ono što sam rekla i sada u RH postoje 20 banaka i 3 stambene štedionice, štedno kreditne zadruge nisu dobile ovlaštenje HNB-a, radile su to na jedan način ilegalno. Prema tome, u tom dijelu itekako je, treba to gledati sa stajališta tko je zapravo bio ovlašten za nadziranje i na koji način je to uopće bilo moguće nadzirati ili sankcionirati eventualno sve ono što se nije radilo po regulama i po zakonu kako je to trebalo se raditi.
Završna rasprava u ime Kluba zastupnika SDP-,a uvažena zastupnica Martina Grman Kizivat.
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre sa suradnicom, kolegice i kolege zastupnici pred nama su dva prijedloga zakona, Prijedlog Zakona o sustavu osiguranja depozita i Prijedlog Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija. Ovi prijedlozi zakona su usklađivanje sa zakonodavstvom EU i kao takve Klub SDP-a će ih podržati. Ovi prijedlozi zakona su zapravo usko povezani odnosno ovisni su jedan o drugome. Reguliranjem prava jednog zakona regulira se dio drugog zakona. Reguliranjem Zakona o sustavu osiguranja depozita je uređenje prava i postupci, uređuju se prava i postupci koji se odnose na osnivanje, funkcioniranje i financiranje sustava osiguranja depozita u RH. Moram naglasiti da stupanjem na snagu ovog zakona prestaju važiti sve odredbe Zakona o osiguranju depozita i Zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanacije banaka.
Svjedoci smo u prošlosti da su kreditne institucije propadale i svašta se događalo. Ovim zakonom bi se trebalo detaljnije omogućiti osiguranje depozita, utvrđuju se limiti kao i uvjeti za stjecanje prava za osiguranje, osigurana svota je u iznosu od 100.000 eura u protuvrijednost u hrvatskim kunama.
Prijedlogom zakona također se usklađuje izvor financiranja prema pravnoj stečevini EU na način da se izričito navodi kako se sustav osiguranja depozita ne može financirati na teret poreznih obveznika već isključivo na teret kreditnih institucija.
Kreditne institucije uplaćuju minimalni inicijalni kapital kod osnivanja i uplaćuju ga agenciji u iznosu od 0,3%. Agencija upravlja sustavom osiguranja depozita, agencija u sklopu upravlja i cjelokupnim fondom osiguranja depozita koji se sastoji od osnovnog i dodatnog osiguranja depozita.
Taksativno navedeno kako funkcionira agencija, ima statut koji donosi nadzorni odbor, ima direktora ali moram naglasiti vodite računa da sve osobe budu stvarni stručnjaci u ovom području nije dovoljno da se napiše da osoba ne smije biti aktivna u politici. Po meni trebali bi detaljnije propisati uvjete koje osoba mora imati za obavljanje ovakve dužnosti, to se odnosi na i članove nadzornog odbora. Ukoliko o tome ne povedemo računa možemo očekivati možebitno uhljebljivanje po stranačkoj liniji kao i do sada i onda imamo novi zakon i stari način rada.
Naglašavam da se ove osobe imenuje uz suglasnost Vlade, samo jedna ide na prijedlog kreditnih institucija. Takve zamke mogu postojati i u Prijedlogu zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija. Zato upozoravam još jednom, bitno je naglašavati da za takve poslove mora biti stručan, a ne podoban kadar.
Danas bankarski sektor čini kao što je već kolegica rekla, osnovu našeg cjelokupnog gospodarstva. U Hrvatskoj posluje 20 banaka i tri štedionice, a bankarski sustav čini 70% cjelokupnog financijskog sustava. Likvidacije odnosno stečaj kreditnih institucija do sada su se provodili prema važećem Stečajnom zakonu, ako znamo da poslovanje kreditnih institucija se razlikuje poslovanje trgovačkih društava. Ovim novim prijedlogom zakona bi se na realniji način provodila likvidacija institucija ako do toga dođe, uz put to je i usklađenje sa eu direktivama. Dolaskom do likvidacije društva mora se brzo reagirati, kratkoročno omogućiti do dolaska financijskih sredstava koja društva imaju kod takvih institucija, dakle što hitnija namjera vjerovnika.
U prošlosti smo bili svjedoci niza sanacija banaka za koje je država uložila ogromne novce te su iste nakon sanacije privatizirane. Samo je u periodu od 1995. do 2000. godine bilo izravnih sanacija od šest banaka, ta sanacija je prema nekim informacijama koštala približno 13 milijardi kuna ili 36,3 milijarde do 2018. godine. Činjenica je da se manje uprihodovalo nego što je uloženo u sanaciju.
Zato ovim zakonom danas se utvrđuje postupak likvidacije, sudionici i njihova prava i obveze. Ono što moramo voditi računa da likvidacija bude samo neophodni korak, sve je na prethodnim koracima da bi se to isto spriječilo.
Prijedlog za likvidacijom može podnijeti samo HNB iznimno likvidator, svi postupci likvidacije se smatraju hitnima pa je na samom HNB-u da provodi sve korake kontrole kako do likvidacije ne bi ni došlo. Na taj način čuva se financijski sustav kao i naše gospodarstvo koje je usko vezano za bankarski sektor. Naglašavam, najvažnije je očuvanje gospodarskog sustava u ovakvim situacijama kao i zaštita financija naših fizičkih osoba u suprotnom Hrvatska može donijeti i tisuće zakona ako se oni ne provode od toga nema koristi.
Hvala.
Evo završno ministar.
Hvala lijepo.
U svakom slučaju evo dame i gospodo zastupnici na kraju da vam se samo zahvalim na raspravi. Kao što ste i primijetili radi se o dva zakona koji ipak nisu samo isključivo vezani uz prenošenje direktiva nego daju određene dodatne mehanizme i osigurače zaštite, prije svega financijske stabilnosti i samih potrošača odnosno naših građana.
Uz ova dva zakona, mi ćemo ih nakon nadamo se izglasavanja sutra u okviru prvog čitanja odmah pripremiti za vladinu proceduru tako da ih zajedno sa već dva postojeća zakona koja su u saborskoj proceduri, Zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji kreditnih institucija ja se nadam u paketu, to će biti prijedlog prema predsjednici saborskog Odbora za financije u paktu raspravimo tamo krajem studenog odnosno početkom prosinca i da možemo ovaj cijeli zakonodavni okvir implementirati u naš pravni poredak.
Hvala lijepo.
Ima jedna replika uvaženi zastupnik Lalovac.
Hvala lijepo.
Ma samo dodatno jedno pojašnjeno možda ministra. Ovdje u čl. 15. kaže da se u ovaj osnovni fond prikuplja 1% sredstava i onda se prestaje i onda se otvara ovaj dodatni fond 1,5% i to je ukupno 2,5%. Sada smo negdje na razini 2,5%, šta se onda događa ako dođemo pređemo tu 2,5% da li se onda prestaju prikupljati sredstva ili na koji način onda funkcionira?
Hvala lijepo.
Hvala lijepo.
Ono što sam rekao na kraju godine prema našim kalkulacijama i prema našim pretpostavkama … baš smo stavili u model negdje oko 2,7 ćemo završiti godinu, znači da je to iznad ovog zakonskog propisanog okvira i to bi de facto značilo da se onda privremeno suspendira dok ti omjeri ne padnu između ovih zakonom propisanih okvira što znači de facto, reći ću ne daj Bože da dođe do nekakve dodatnog pada banke u smislu aktiviranja osiguranja depozita ako taj ukupni limit padne ispod 2,5% onda su banke u obvezi participirati sukladno tržišnim udjelima naravno i parametrima kako bi se taj fond napunio.
Hvala.
Hvala.
Evo s ovim smo iscrpili raspravu. zaključujem raspravu, glasovat ćemo kada se steknu uvjeti.
I proglašavam pauzu do 15,00 sati.

STANKA U 14:07 SATI

9

  • Prijedlog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, prvo čitanje, P.Z.E. br. 54
11.11.2020.
Prijedlog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, prvo čitanje, P.Z.E. br. 54. Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća će Prijedlog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.“ Molim glasujmo.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Utvrđujem da je glasovalo 128 zastupnica i zastupnika, 107 za, 15 suzdržanih, 6 protiv te je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF