Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 3

PDF

31

  • Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2019. godini
16.10.2020.
Poštovane kolegice i kolege, dobro jutro, danas imamo jednu točku koju ćemo raspraviti to je:

- Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoći i utrošku sredstava u 2019.

Nakon toga ćemo glasovati i imat ćemo onda rasprave slobodni govor po klubovima i nezavisnih zastupnika.
Dakle, krećemo s onim što smo i najavili Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2019.
Podnositelj je Vlada na temelju Članka 46. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
Raspravu je proveo Odbor za pravosuđe i molio bih sada predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje.
S nama je poštovani Josip Salapić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave.
Izvolite državni tajniče.
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane zastupnice i zastupnici pred nama je Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć u 2019. godini. Institut besplatne pravne pomoći u RH reguliran je zakonom „Narodne novine“ broj 143 iz 2013. i izmjene i dopune iz „Narodne novine“ 98 iz 2019. godine.
Ministarstvo pravosuđa i uprave prati provedbu ovog zakona i obvezno je svake godine izvijestiti Hrvatski sabor o utrošcima sredstva za besplatnu pravnu pomoć.
Izvješće je podijeljeno u 7 cjelina, u prva tri dijela ovog izvješća daje se pregled zakonodavnoga i institucionalnoga okvira besplatne pravne pomoći, a središnji dio izvješća čine 4 i 5 dio u kojima se daje statistički pregled ostvarivanja prava na primarnu i prava na sekundarnu pravnu pomoć te financiranje primarne i sekundarne pomoći u 2019. godini. Završni dio izvješća čini 6 i 7 dio u kojima su opisane aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave u 2019. godini te proces daljnjeg jačanja sustava besplatne pravne pomoći te ocjena stanja s obzirom na rezultate postignute u ovom promatranom razdoblju od, u odnosu na prethodne godine.
Primarnu pravnu pomoć koja u prvom redu uključuje pravno savjetovanje korisnika besplatne pravne pomoći pružaju ovlaštene udruge, pravne klinike pravnih fakulteta i uredi državne uprave u županijama odnosno ured u Gradu Zagrebu.
Sekundarna prava pomoć se odnosi na ostvarivanje pravne pomoći u građanskim i upravnim sudskim postupcima te na oslobađanju od plaćanja troškova sudskoga postupka i oslobađanja od plaćanja sudskih pristojbi.
U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine primarna pravna pomoć je pružena u 20.679 slučajeva. Ovlaštene udruge pružile su primarnu pravnu pomoć u 16.408 slučaja. Primarna pravna pomoć u najvećem broju slučajeva pružana je u obliku pravnoga savjeta 8.847 slučajeva.
U izvještajnom razdoblju zaprimljeno je ukupno 5.850 zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći koju pružaju odvjetnici, a od čega je odobreno 4.109 zahtjeva. Sekundarna pravna pomoć s obzirom na vrstu postupaka najčešće se odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa ukupno 1.558 slučajeva, a u odnosu na oblike sekundarne pravne pomoći u najvećem broju slučajeva ona se, je odobrena u obliku oslobađanja od plaćanja sudskih pristojbi.
Najveći dio sekundarne pravne pomoći odnosi se na građanske postupke i postupke iz područja upravno pravnog sudovanja. Što se tiče građanskih postupaka u ovu domenu spada i pomoć građanima koji imaju pravo na sekundarnu pravnu pomoć, a odnosi se na slučajeve pravnog savjetovanja i zastupanja kada su u pitanju i ovršni postupci.
Ukupna planirana sredstva za organiziranje i pružanje besplatne pravne pomoći u 2019. godini iznosila je 3.932.100 kuna. U odnosu na 2018. godinu to je nešto manji iznos koji je bio 4.012.000 kuna. U 2019. godini za pružanje primarne pravne pomoći isplaćen je iznos od 1.918.000 kuna kojima su financirana 22 projekta ovlaštenih udruga i 3 projekta pravnih fakulteta.
Što se tiče sekundarne pravne pomoći to je ova pravna pomoć koju pružaju odvjetnici u odnosu na prethodne godine povećali smo naknadu odvjetnicima po satu, prije je to iznosilo 5 kuna, sada je to po satu zastupanja 7 kuna.
S obzirom na određena pitanja koja su se pojavila u raspravama u Odboru za pravosuđe, dakle mi smo tu govorili kako se vrši upravni nadzor i zašto u pojedinim županijama to je zastupnica Vesna Nađ pitala na Odboru za pravosuđe, dakle upit koji sam postavi radi se u određenim županijama, upravna tijela županija prilikom utvrđivanja imovnog stanja podnositelja, dakle kada podnosi zahtjev za besplatnu pravnu pomoć postoje određene točno propisane kategorije tko može koristiti pravo na besplatnu pravnu pomoć pa ponekad se traže podaci od nadležnih tijela, kao što su Porezna uprava, HZMO, MUP, te općinski sudovi, zemljišno-knjižni odjeli, banke i sl., te se događa da u nekim slučajevima taj rok od 15 dana bude duži pa treba dakle više vremena da se određeni slučajevi obrade, a isto tako u županijama Brodsko-posavskoj, Koprivničko-križevačkoj te Istarskoj županiji kada smo izvršili nadzor nad uređujućim službenicima na pružanje besplatne pravne pomoći s obzirom da postoji aplikacija koja se koristi za pružanje pomoći, u nekim slučajevima statistički kada se izrađuje ovo izvješće nisu evidentirani slučajevi kojima su se rješenja izrađivala u Wordu, dakle ta osoba je dobila rješenje o pružanju besplatne pravne pomoći, a u ovoj statistici se navodi da neki predmeti nisu riješeni, pa sada smo na terenu zamolili navedene županije, a i svim ostalim županijama i uredima u Gradu Zagrebu da se mora koristiti aplikacija da bi mogli pratiti statistički koliko je zaista slučajeva riješeno, pa ova brojka čini se velika, a ona je ustvari u stvarnom životu manja nego što se podnosi u ovom izvješću.
Evo ovo je kratko, predlažemo Hrvatskom saboru da se ovo izvješće prihvati.
Hvala lijepo.
Zahvaljujem državnom tajniku, dvije su replike.
Kolega Kajtazi, izvolite.
Zahvaljujem se.
Poštovani državni tajniče znam da ste jako dobro upoznati da jedini pripadnici romske nacionalne manjine imaju nekoliko strateških dokumenta među kojima znate da je bila i nacionalna strategija i nacionalni program za Rome, operativni program za romsku nacionalnu manjinu, između ostalog sjećate se da između 2005. i 2015. postojala je dekada.
Upravo tada je za stjecanje državljanstva bilo je pružanje besplatne pravne pomoći što je bilo i pokazalo se da je to odlično. Mene samo zanima dal postoji opet mogućnost pružanja besplatne pravne pomoći u daljnjoj budućnosti?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče na pitanju.
Često smo razgovarali o problematici romske zajednice u RH, dakako da postoji. Mi se trudimo u našim rješenjima i za ovu godinu u kojoj smo sada i za sljedeću proširiti tu mrežu po svim županijama i uredima još više, a isto tako omogućiti i širenje spektra pružanja pravne pomoći kako udruge u primarnoj tako i odvjetnici u sekundarnoj.
Postoje brojni problemi … neka financijska sredstva koja smo mi odobrili nisu ni utrošena, dio se sredstava vraća ponovno u proračun zato upravo što postoje razlozi. Dakle, kod ovih točno navedenih uvjeta u kojima se može koristiti besplatna pravna pomoć u nekim slučajevima događa se da naše provjere dovedu do toga da mi pokrenemo odobrenje da rješenje da se dozvoljava, ali naknadnim informacijama ako dobivamo rješenja moramo ih ukidati jer se događa da neki naši građani nemaju pravo na tu pomoć, tako da mi želimo usmjeriti zaista pravo na besplatnu pravnu pomoć onima koji to zaista to trebaju, onima koji ne znaju i onima kojima treba ili pravni savjeti ili odvjetnička usluga.
Hvala lijepa.
Kolegice Jeckov, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče.
Ja sam neko tko jako cijeni institut besplatne pravne pomoći, usuđujem se reći da ga donekle i poznajem. Međutim u 2016. i 2017. godini imali smo registrirano 55 udruga i pravnih klinika koje se nalaze na listi pružatelja besplatne pravne pomoći, 2018. 57, 2019. 47, trenutno ih ima 54. Kao korisnik pružatelja besplatne pravne pomoći koliko se često ovaj popis ažurira jer sam pregledavajući ga vidjela da postoje na njemu udruge koje se više ne bave pružanjem besplatne pravne pomoći?
Hvala lijepo zastupnice.
Mi smo u određenim situacijama kod nekih udruga prateći njihove aktivnosti na terenu, dakle svaka udruga koja pruža besplatnu pravnu pomoć dužna je na kraju razdoblja koje pratimo dakle godine dana, 30 dana po završetku tog razdoblja izvijestiti Ministarstvo pravosuđa i uprave o tome kako su utrošena sredstva, koliko je korisnika, financijska, koji su to pravni savjeti dakle što su radili.
U nekim situacijama imali smo da neke udruge nisu obavile svoju dužnost kako su trebale pa smo mi tražili povrat sredstava od takvih udruga i imali smo dosta prigovora korisnika da neki to adekvatno ni profesionalno ne rade. A isto tako imamo udruge koje imaju puno opterećenja, a jako dobro rade, tako da upravni nadzor Ministarstva pravosuđa i uprave konstantno rade. Ja sam sam kao državni tajnik tražio s obzirom da je i meni ovo važno područje da se upravni nadzor pojača.
Mi imamo određeni broj službenika i želja nam je to pojačati sa brojem ljudi koji će raditi na tome jer svako mora imati dostupnu i adekvatnu i stručnu pravnu pomoć i radit ćemo na tome zajedno. Evo svaki savjet i preporuka je dobrodošao sa terena.
Hvala lijepo.
Hvala državnom tajniku.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Odbor za pravosuđe? Ne, nema takve želje.
Otvaram raspravu. Prvi je na redu Klub zastupnika nacionalnih manjina i poštovani kolega Veljko Kajtazi.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a.
Poštovani državni tajniče, poštovane kolegice i kolege.
Ovaj dokumenat o kojem danas govorimo značajniji je nego što se to čini na prvi pogled. Besplatna pravna pomoć institut je koji se osigurava svim građanima, ali i ostalim osobama jednakost pred sudom i drugim javnopravnim ustanovama odnosno jednakost ljudi pred zakonom.
Stoga sam i rekao da ovo izvješće i nije nešto što treba zanemariti i raditi preko volje, a upravo tako izgleda kada se pogleda recimo grafikon na 7. stranici izvješća na kojem umjesto konkretnih brojki o korištenim oblicima primarne pravne pomoći u 2019. godini nije naznačen postotak u kojem je određeni oblik pravne pomoći pružen već samo piše na engleskom jeziku. Ali dobro, pređimo na sam sadržaj odnosno na statističke pokazatelje gdje isto ima nekih nelogičnosti u dokumentu.
Besplatna pravna pomoć može se pružiti u obliku primarne i sekundarne prave pomoći koju vrše isključivo odvjetnici što bi trebalo osigurati profesionalnu pomoć i u najsloženijim predmetima. I sada tu opet dolazimo do nekih brojki koje na izgled ne odgovaraju pa vas molim da nam pojasnite o čemu se radi.
Naime, stoji da u razdoblju 1. siječnja do 31. prosinca 2019. podneseno je 5.850 zahtjeva za ostvarivanjem sekundarne pravne pomoći. Od ukupnog broja odobrenih zahtjeva odobreno je 4.109 zahtjeva, odbijeno je 680, odbačeno je 116, obustavljeno je 263, proslijeđena su 33 zahtjeva te se je 649 zahtjeva nalazilo u postupku odlučivanja na 31. prosinca 2019.
Kada se radi o obliku postupka stoji da je sekundarna pravna pomoć u najvećem broju slučajeva odobrena u obliku oslobađana od plaćanja sudskih pristojbi u 4.072 slučaja, zatim u obliku zastupanja u sudskim postupcima 2.826 slučajeva te u obliku oslobađanja od plaćanja troškova sudskog postupka 2.363 slučajeva itd.
I sada dolazimo do statistike sekundarne pravne pomoći obzirom na vrstu postupka, tako stoji da se ona najčešće odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa ukupno 1.558 slučajeva, u postupcima vezanim uz stvarna prava sekundarna prava pomoć odobreno je 288 slučajeva itd., sve do brojke otprilike 2.600. Ako smo rekli da je ukupno odobreno oko 4.100 zahtjeva gdje je onda razlika između 2.600 do 4.100 kada se radi o brojkama obzirom na vrstu postupka?
Rekao bih sada koju riječ o pružateljima besplatne pravne pomoći u koji spadaju odvjetnici pružaju samo sekundarnu pravnu pomoć ovlaštenih udruga, visokih učilišta koji izvode sveučilišne studije uz … područja prava putem pravnih klinika te uredi državne uprave u županijama odnosno u Gradu Zagrebu.
U izvještajnom razdoblju ovlaštene udruge, kojih je inače 47, toliko je ovlaštenih udruga bilo upisano u registar zaključno s 31. prosincom 2019. g. Pružili su primarnu pravnu pomoć u iznosu u ukupno 16 408 slučajeva pravne klinike i 1 821 slučajeva, a uredi državne uprave u županijama, Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba 2 450 slučajeva.
Iz tih podataka vidljivo je da su uredi državne uprave u 20 županija i gradski uredi Grada Zagreba imali tek nešto oko 30% više slučajeva pružanje primarne pravne pomoći od pravnih klinika koji su organizirani na 3 pravna fakulteta. Znači Zagreb, Osijek i Split. Kada se radi o pravnim klinikama, na fakultetima, valja znati da govorimo o grupama studenata volontera na 3 pravna fakulteta koja rade pod mentorstvom svojih profesora ili odvjetnika suradnika. Valja pohvaliti što sredstva za besplatnu pravnu pomoć kada se gledaju zadnje 3 godine rastu. To je pohvalno jer je očito da se razvija svijest o nužnosti dostupne pravne pomoći, ali je očito i potreba veća obzirom na veliki broj socijalno ugroženih građana u našem društvu.
Od ukupno planiranih sredstva za organiziranje i pružanje besplatne pravne pomoći za pružanje primarne pravne pomoći isplaćen je iznos od 1 918 498,62 kune, a za pružanje sekundarne pravne pomoći isplaćen je iznos od 1 901 195,29 kuna. U odnosu na ukupno isplaćena sredstva za besplatnu pravnu pomoć, postotak isplaćenih sredstava za primarnu pravnu pomoći iznosi 50,23%, dok za sekundarnu pravnu pomoć iznosi negdje oko 49,77%.
S druge strane, kad se gleda dalje od prethodne 3 godine dolazimo do malo drugačijih brojku. Primjerice, 2015. g. ukupan proračunski iznos za besplatnu pravnu pomoć bilo je 9 milijuna kuna, od toga je milijun i pol išlo i za primarnu pravnu pomoć. Znači za samo primarnu je tada izdvojeno koliko danas izdvajamo i za primarnu i za sekundarnu. Inače, na listi korisnika besplatne pravne pomoći nisu izričito navedene osobe bez državljanstva koje zbog svog statusa predstavljaju posebno ugroženu društvenu skupinu te im je potrebna stručna pomoć u ostvarivanje prava vezanih uz državljanstvo. Tu imamo dosta slučajeva koji se odnose na pripadnike ruske nacionalne manjine koju ja zastupam, posebice žene koje se udaju u Hrvatskoj i teško dolaze do državljanstva iako mnoge od njih žive već jako dugo kod nas. Što se tiče besplatne pravne pomoći namijenjen isključivim pripadnicima romske nacionalne manjine, ona je ranije bila pružena kroz nekoliko projekata.
Tako je Ministarstvo pravosuđa 2005. g. u okviru provedbe Nacionalnog programa za Rome bilo osigurano pružanje besplatne pravne pomoći uz statusni pitanjima koji predstavljaju jedan od najčešćih problema romske populacije te preduvjet za ostvarivanje prava iz zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja i zapošljavanja. Projekt je proveden kroz izravnu suradnju sa odvjetnicima na području Međimurske, Primorsko-goranska, Brodsko-posavske te Grada Zagreba. Statusna prava oko kojih je Romima pružena pravna pomoć, obuhvaćali su postupke utvrđivanje i sticanje državljanstva, regulacije boravka, utvrđivanje činjenica postojanja braka, rođenje djeteta, priznavanje i utvrđivanje majčinstva, odnosno očinstva i sl.
.../Govornik se ne razumije./... pravni centar iz Slavonskog Broda je također, imao projekt u suradnji sa ovim .../Govornik se ne razumije./... glede besplatne pravne pomoći za statusna pitanja Roma prilikom čije provedbe su djelatnici centra posjećivali romska naselja, svi navedeni projekti provedeni su za vrijeme desetljeća zaključivanje Roma 2005./2015., a od tada je došlo do naglog pada pružanja besplatne pravne pomoći za Rome.
Obzirom na stanje većine romske populacije u Hrvatskoj, pozivam Ministarstvo pravosuđa da pokuša iznaći model pravne pomoći za Rome kakav je bio u navedenoj dekadi jer se to bilo pokazalo kao vrlo korisno za pripadnike romske zajednice. Za normalno funkcioniranje sistema besplatne pravne pomoći u RH, potrebno je osigurati značajnije izdvajanje sredstva iz državnog proračuna u odnosu na dosadašnje izdvajanje.
S obzirom da je Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći propisano da se financiranje pravne pomoći osigurava iz državnog proračuna, takva okolnost dovela je do značajnog smanjenja međunarodnih donacija za ove namjene. Također, brojni natječaji koji se raspisuju u RH u .../Govornik se ne razumije./... sadrže izričitu odredbu kako se neće odobravati i financirati projekti koji se financiraju po posebnim zakonima.
I za kraj, opet moram malo pokuditi sastavljače izvješća jer su pod ocjenom stanja napisali su .../Govornik se ne razumije./... dvije rečenice, a po sažetkom umjesto kratkog pregleda stanja, naveli su samo .../Govornik se ne razumije./... sadržaja u nekoliko pasosa. Šteta jer kako sam već rekao, ovaj dokumenat zaslužuje puno više.
Hvala.
Drugi klub je Klub zastupnika SDP-a, poštovana kolegica Vesna Nađ. Izvolite.
Poštovani predsjedniče HS-a, državni tajniče, kolegice i kolege.
Pred nama je Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava za 2019. g. Kao što je rekao prethodni kolega vrlo važno izvješće. Besplatna pravna pomoć regulirana je Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći i svrha joj je ostvarivanje djelotvorne pravne zaštite građanima RH i drugim osobama u skladu sa ovim zakonom. U primarnu pravnu pomoć, odnosno pravno savjetovanje u cilju detektiranja konkretnog pravnog problema i njegovog rješavanja, bile su uključene udruge u skladu sa odobrenim projektima na natječaju, pravne klinike i Ured državne uprave u županijama. Na kraju 2019. u registru je bilo upisano ukupno 47 ovlaštenih udruga za pružanje besplatne pravne pomoći, odnosno primarne pravne pomoći. U razdoblju od 1. siječnja do 21. prosinca 2019. primarnu pravnu pomoć pružena je u 20 679 slučajeva.
Sekundarnu pravnu pomoć obavljaju odvjetnici u građanskim, sudskim i upravnim postupcima. Sekundarna pravna pomoć vezana je uz dohodovni i imovinski cenzus, ali postoje izuzeci od tog cenzusa, pa je dobro da sekundarna pravna pomoć nije striktno vezana za dohodovni i imovinski cenzus.
Zabrinjava činjenica da je došlo do smanjenja broja odvjetnika koji pružaju sekundarnu pravnu pomoć iako, kao što smo čuli od državnog tajnika, je povećana cijena, pa bi trebalo vidjeti kako potaknuti odvjetnike na pružanje sekundarne pravne pomoći.
Kad govorimo o dohodovnom i imovinskom cenzusu, sekundarna pravna pomoć odobrit će se ako ukupni prihodi podnositelja i članova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos od proračunske osnovice, to je zapravo 3326 kuna i ako ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva ne prelazi 60 proračunskih osnovica, što znači ukupno 199.560 kuna.
Pravna pomoć odobrit će se, znači ako nisu ispunjeni pretpostavke gore navedene, ako podnositelj zahtjeva iz objektivnih razloga ne može raspolagati u ukupnom, u ukupnim prihodima i imovinom, dakle i iz zdravstvenih razloga i iz nekih razloga koji se tiču obrazovanja i ako se tiču više sile potresa, poplave, požara i slično.
Uredi državne uprave odlučuju rješenjem o zahtjevu za odobrenje sekundarne pravne pomoći u roku 15 dana od urednog zahtjeva.
U izvješću se navodi da uzimajući u obzir neriješene zahtjeve za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći na dan 31. prosinca 2018. u izvještajnom razdoblju ukupno je u postupku bilo 8795 zahtjeva, od toga u postupku odlučivanja odnosno neriješenih je 2088 zahtjeva, što mi se čini prilično puno.
Nije jasno iz izvješća zašto su neki uredi državne uprave i županije imali toliko neriješenih predmeta iako državni tajnik navodi da su, dakle tražili podatke od drugih javnopravnih tijela, porezne uprave i drugih i nisu ažurirali evidenciju, nije opet jasno zašto Brodsko-posavska samo županija ima 495 neriješenih predmeta, Istarska 409, a Koprivničko-križevačka županija 313, kad su drugi mogli rješavati ažurno.
Činjenica jest da uredi državne uprave odnosno javna uprava na kraju godine čisti ladice, pa, pa si niko neće normalan dozvolit da ima tolko neriješenih predmeta u evidenciji, pogotovo ako izvješće ide na HS.
Od ukupnog broja korisnika sekundarne pravne pomoći najviše korisnika sekundarne pravne pomoći je imalo prebivalište ili boravište u Krapinsko-zagorskoj županiji 594, na drugom mjestu je Istarska 533, a na trećem Grad Zagreb. Još bi bilo normalno da u Gradu Zagrebu imamo toliko ovaj sekundarne pravne pomoći s obzirom na veličinu, ali nije nam jasno, dakle nemamo analizirane kriterije zašto recimo u Istarskoj županiji imamo toliko. Najmanje zahtjeva imamo u Šibensko-kninskoj. Zašto? Nemamo navedeno. Znači treba malo više analizirati u slijedećem izvješću te podatke.
Od ukupno planiranih sredstava za organiziranje i pružanje besplatne pravne pomoći, dakle za primarnu smo potrošili milijun 918.498, a za sekundarnu milijun 901.195 kuna. Ovlaštenim udrugama i pravnim fakultetima za projekte pružanja primarne pravne pomoći iz državnog proračuna je isplaćeno milijun i 918.498 kuna. Iz izvješća nije, nisu jasni kriteriji odobravanja sredstava udrugama primarne pravne pomoći budući da npr. udruga „B.a.b.e.“ dobila ukupno za sve oblike primarne zdravstvene zaštite, znači, znači provela je 1682 predmeta i za to je isplaćeno 85.000 kuna, a udruga „Domine“ recimo, organizacija za promicanje ženskih prava odradila je ukupno samo 112 predmeta, a isplaćeno je 69.250 kuna, dakle trebalo bi malo vidjeti koji su kriteriji odobravanja sredstava udrugama.
To predlažem da u idućem izvješću se navede, pa da onda nemamo tih dilema.
U svakom slučaju Klub zastupnika SDP-a podržat će ovo izvješće za 2019.g. Hvala lijepa.
Hvala i vama.
3. klub jest Klub zastupnika SDSS-a, poštovana kolegica Dragana Jeckov, izvolite.
Zahvaljujem uvaženi predsjedniče sabora, g. državni tajniče.
Kao što smo imali prilike čuti pred nama je izvješće o provođenju besplatne pravne pomoći i utrošku za 2019.g. i tu stvari zapravo stoje ovako da je u 2019. primarna pravna pomoć pružena u 20679 slučajeva, a sekundarna, pardon ukupno je 20679 slučajeva, od čega 16408 je primarna i nešto manje je sekundarna. I važno je istaći da je to, uglavnom na tom broju se nalazima i u zadnjih nekoliko godina, dakle broj je približan i varira.
Ono što je važno reći, tko su zapravo najčešći korisnici besplatne pravne pomoći? To su umirovljenici zaposleni na minimalcu, nezaposleni i ljudi sa invaliditetom, svi oni koji ne mogu platiti odvjetnika ili pravnika da im napiše dopis, da im napiše prigovor u slučaju kada im HEP presječe struju ili kad im se obračuna velika kamata u odnosu, velika kamata za ovrhu koju je vodovod izdao ili kada majka traži alimentaciju, kada razvedena supruga, dakle traži alimentaciju. To su najčešći slučajevi koji traže besplatnu pravnu pomoć.
Pružatelji besplatne pravne pomoći, a kao što smo imali priliku čuti u 2019. godini ih ima 57, uglavnom se žale da su sredstva nedostatna.
Iako je u, iako smo zapravo u proračunu u protekle dvije godine povećali, dakle sad govorim o 2019., povećali iznos za 22,4% na sreću u 2020. taj iznos je također povećan i to je ono što je dobro.
Međutim, slušajući pružatelje besplatne pravne pomoći oni nam kažu da je još uvijek to nedostatno i jer zapravo u prosjeku na korisnika primarne pravne pomoći potrošeno je 92,78 kuna, a korisnika sekundarne pravne pomoći je 324,99 kuna po korisniku. To je još uvijek malo i u odnosu na jedan europski prosjek i u odnosu na značaj koji taj institut besplatne pravne pomoći inače poznat i kao siromaško pravo treba da, treba da proizvede tako da svakako ovaj napredak u povećanju je dobrodošao i taj kontinuitet svakako treba, treba nastaviti i to je ono što je jako dobro, ali moramo imati u vidu da pružatelji smatraju da je potrebno više. I dalje pružatelji smatraju da zapravo kako bismo postigli taj jedan europski, dosegli taj jedan europski prag da bi bilo dobro, dobro došlo povećati ga.
Imamo jednu situaciju koja je također pozitivan primjer, a to je da smo gotovo došli do izjednačenja broja korisnika primarne pravne pomoći i sekundarne pravne pomoći. Tako da defacto na ovaj način korištenjem primarne pravne pomoći preveniramo, dolazi do preveniranja i izbjegavanja dugotrajnih sudskih postupaka, a samim tim i do rasterećenja ionako prebukiranog pravosudnog sustava.
Evo i ovo je jedan od opravdanih razloga za koji mislim, zbog kojeg mislim da treba doći do povećanja iznosa sredstava za besplatnu pravnu pomoć.
Zapravo evo na ovaj način ljudi ne ulaze u sudski spor i to je ono što je, što svakako treba smanjiti, dakle pružiti im pravnu pomoć, primarnu pravnu pomoć da ne, nema potrebe da se ulazi u sudski spor u slučajevima kada je to naravno moguće i kada je to opravdano.
Prijašnjih godina kada smo raspravljali o institutu besplatne pravne pomoći i utrošku sredstava uglavnom su se pružatelji žalili na neizvjesnost visine i nepravovremenost dodijele novčanih sredstava zato je sada prilika reći da toga više nema odnosno u zadnje 2 godine se na vrijeme isplaćuju sredstva koja su, koja osiguravaju jedan kontinuirani rad udrugama jer nije loše reći da ove udruge pružateljice besplatne pravne pomoći uglavnom se financiraju iz sredstava proračuna i one uglavnom i nemaju drugu mogućnost i zato je važno da oni na vrijeme već početkom godine dobiju sredstva kako bi mogli ostvariti svoju osnovnu ulogu i na taj način zapravo ostvariti i svoju osnovnu svrhu svojeg postojanja jer te udruge defacto pružaju besplatnu pravnu pomoć tokom cijele godine. Oni dakle nemaju prekide zbog toga što im nisu isplaćena sredstva, ali kao što rekoh u zadnje 2 godine ova situacija je napredovala i sredstva se isplaćuju na vrijeme.
Još nešto što su pružatelji besplatne pravne pomoći istaknuli kao vrlo poželjno, a to je jedna malo bolja reklama za pružatelje besplatne, uopće za institut besplatne pravne pomoći. I evo ja ću iskoristiti ovu priliku i možda uputiti jedan apel medijskoj kući državnoj HRT-u dakle da možda bi bilo korisno kada bismo imali jednu reklamu koja ljude upozorava na to da, zapravo koja ljudima, upoznaje ih da postoji mogućnost da koriste besplatnu pravnu pomoć.
Iako nema direktno veze sa ovim izvještajem moram spomenuti jedan opravdani strah koji su izrekli pružatelji besplatne pravne pomoći sa liste, sa liste, a koji su zapravo SNV i ZVO, a to je da, tiče se naravno problema oko upisa i evidencije hrvatskih državljana odnosno za utvrđivanje, odnosno pitanja koje se odnosi na novi Zakon o hrvatskom državljanstvu koji je stupio na snagu 31. 12. 2 i, odnosno 31.12.2021. kako je enormno se povećao broj predmeta u ovom području postoji opravdani strah kako osoba tako i pružatelja po koje bi po ovom osnovu zapravo mogli postati hrvatski državljani da će zbog kratkoće roka posljedice i uvjeta izazvanih epidemijom Covida-19 te sporosti u rješavanju postupaka pred MUP-om zapravo propustiti ovaj rok. I sada je prilika evo da kažemo da taj rok od 2 godine neće zapravo biti 2 godine već je proteklo više od 6 mjeseci i kao što rekoh zbog pandemije i zbog nerješavanja i sporosti u, postupaka pred MUP-om taj rok će biti značajno smanjen i mislim da je možda vrijeme da se o tome razmisli. Kao što rekoh znam da se ovo možda vas direktno ne tiče kada je u pitanju ovaj izvještaj, ali je li Ministarstvo pravosuđa možda bi trebalo razmisliti o ovom produženju. Jer zapravo šta to znači? Ljudi koji imaju pravo na hrvatsko državljanstvo neće ga imati zato što će propustiti rokove, a ne svojom voljom. Tako da bilo kako bilo kao što sam rekla na početku, mislim da trebamo malo više ovaj institut reklamirati, omogućiti ljudima da bude dostupan kao što je i sada i kao što rekoh bilo kako bilo Klub zastupnika SDSS-a će podržati ovaj izvještaj Ministarstva pravosuđa o provođenju besplatne pravne pomoći i utrošku sredstava za besplatnu pravnu pomoć.
Hvala.
Idemo sada na 4. raspravu, poštovana kolegica Marija Jelkovac u ime Kluba zastupnika HDZ-a.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče, poštovani državni tajniče, poštovane kolegice i kolege.
Evo i ja ću probati ukratko sažeti par stvari vezano na ovo Izvješće o ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava za isto u 2019. godini.
Kao što je mislim danas već i rečeno ovaj institut u RH uređen je Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći, a zakon uređuje svrhu, korisnike i vrstu pravne pomoći, pružatelje, uvjete i postupak za ostvarivanje prava pomoći, financiranje pravne pomoći i nadzor nad provođenjem zakona.
Ministarstvo pravosuđa i uprave prati provedbu zakona i obavezno je svake godine Vladi RH podnijeti Izvješće o ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć i o utrošenim sredstvima, a to izvješće Vlada podnosi Hrvatskom saboru.
Svrha ovog instituta besplatne pravne pomoći je ostvarivanje prije svega jednakosti svih pred zakonom, a posebno zaštita socijalno i ekonomski ugroženih odnosno najpotrebitijih građana.
Ovo izvješće podijeljeno je na sedam cjelina. U prva tri dijela izvješća daje se pregled zakonodavnog i institucionalnog okvira besplatne pravne pomoći. Središnji dio izvješća čine 4. i 5. dio u kojima se daje statistički pregled ostvarivanja prava na primarnu i sekundarnu pravnu pomoć te financiranje primarne i sekundarne pravne pomoći u 2019. godini.
Završni dio izvješća čini 6. i 7. dio u kojima su opisane aktivnosti Ministarstva pravosuđa i u procesu daljnjeg jačanja sustava besplatne pravne pomoći te ocjena stanja s obzirom na rezultate postignute u promatranom razdoblju.
Primarnu pravnu pomoć koja u prvom redu uključuje pravno savjetovanje korisnika besplatne prave pomoći pružaju ovlaštene udruge, pravne klinike pravnih fakulteta i uredi državne uprave u županijama odnosno u Gradu Zagrebu, čime se sigurno pridonosi teritorijalnoj dostupnosti te pomoći što je i dovelo do porasta broja korisnika.
Oblici primarne pravne pomoći su opća pravna informacija, pravni savjet, sastavljanje podneska pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacija u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela, zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima te pravna pomoć u izvan sudskom mirnom rješenju spora.
Sekundarna pravna pomoć odnosi se na ostvarenje pravne zaštite u građanskim i upravnim sudskim postupcima te na oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi, uz to tu je i pružanje pravnog savjeta, sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem, sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima te zastupanje u sudskim postupcima i pravna pomoć u mirnom rješenju spora.
Napuštanjem strogog imovinskog cenzusa omogućen je pristup većem broju korisnika, a uključivanje odvjetnika kao jedinih pružatelja usluga osigurana profesionalna pravna pomoć, a posebice u onim najkompliciranijim i najzahtjevnijim predmetima.
Radi praćenja sustava pravne pomoći osniva se i Povjerenstvo za besplatnu pravnu pomoć, ono prati i analizira stanje o odobravanju i korištenju pravne pomoći, razmatra prijedlog godišnjeg izvješća o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i o utrošku sredstava, daje mišljenja na projekte ovlaštenih udruga i pravnih klinika, daje prijedloge i mišljenje za unapređivanje sustava pravne pomoći.
U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine primarna pravna pomoć pružena je u 20.679 slučajeva. Ovlaštene udruge pružile su primarnu pravnu pomoć u 16.408 slučaja, pravne klinike u 1.821 slučaju, a uredi državne uprave u županijama odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba u 2.450 slučajeva.
Primarna pravna pomoć u najvećem broju slučajeva pružena je u obliku pravnog savjeta i to u 8.847 slučajeva te u obliku sastavljanja podneska pred javnopravnim tijelima.
U izvještajnom razdoblju zaprimljeno je ukupno 5.850 zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći od čega je odobreno 4.109 zahtjeva, odbijeno je 680, a odbačeno 116 zahtjeva. Na dan 31.12.2019. godine u postupku odlučivanja bilo je ukupno 2.088 zahtjeva.
Sekundarna pravna pomoć se obzirom na vrstu postupka najčešće odobravalo u postupcima iz obiteljskih odnosa i to ukupno 1.558 slučajeva. U odnosu na oblike sekundarne pravne pomoći u najvećem broju slučajeva ona je odobrena u obliku oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi i to u 4.072 slučaja.
Ukupno planirana sredstva za organiziranje i pružanje besplatne pravne pomoći u 2019. godini iznosila su 3 milijuna 932 tisuće 100 kuna. To je bilo nešto malo manje u odnosu kada uspoređujemo sa 2018. godinom. Bitno je istači da se svake godine raspisuje javni natječaj za dodjelu sredstava za financiranje projekata udruga ovlaštenih za pružanje primarne pravne pomoći i pravnih fakulteta za rad te pravnih klinika i ta se sredstva dodjeljuju iz sredstava osiguranih u državnom proračunu za pružanje primarne pravne pomoći.
U 2019. godini za pružanje primarne pravne pomoći isplaćen je iznos od 1.918.000 kuna kojim su financirana 22 projekta ovlaštenih udruga i 3 projekta pravnih fakulteta.
Za pružanje sekundarne pravne pomoći isplaćen je iznos od milijun 900 i skoro 2.000 kuna čime su obuhvaćene naknade za rad odvjetnika, vještaka i tumača, troškovi svjedoka, uviđaja i sudskih oglasa, predujmovi izvan sudskih postupaka nad potrošačima te predujmovi troškova postupka stečaja potrošača.
Na prijedlog Ministarstva pravosuđa Vlada RH donijela je i Uredbu o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade da pružanje sekundarne pravne pomoći za 2019. godinu kojom je povećana ova naknada koju pružaju odvjetnici i to vrijednost boda koja je prije bila 5 kuna sada je utvrđena u visini od 7 kuna. Mislim da je to dobro i da treba i u budućnosti pokušati pratiti taj trend rasta te naknade kako bi zaista i oni koji pružaju besplatnu pravnu pomoć bili adekvatno nagrađeni za svoj rad, ali isto tako i motivirani da se time bave.
Ministarstvo uprave i pravosuđa odgovorno je za pravilno funkcioniranje sustava besplatne pravne pomoći i svojim aktivnim pristupom sigurno doprinosi unapređenju tog sustava kako bi bio što bliži prije svega onim građanima koji imaju potrebu za korištenjem usluge besplatne pravne pomoći, a isto tako i ostvaruju pravo na isto.
Klub HDZ-a će podržati ovo izvješće.
Zahvaljujem.
Prelazimo sada na raspravu Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, govorit će poštovani kolega Davor Dretar.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani državni tajniče, poštovane kolegice, poštovani kolege, svrha besplatne pravne pomoći jest ostvarenje jednakosti svih pred zakonom te osiguranje djelotvornog ostvarenja pravne zaštite i pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima. To su vrijednosti, univerzalne vrijednosti kojima društvo teži no čini se da su sve više i više ugrožene. Zakon treba pridonositi učinkovitijoj pravnoj zaštiti socijalno i ekonomski najpotrebitijih građana, a takvih je nažalost svakim danom sve više i više.
U svakom slučaju pohvalo je širenje oblika primarne pravne pomoći, time se omogućilo savjetovanje korisnika u cilju otkrivanja konkretnog pravnog problema i njegovog rješavanja, a uključivanjem udruga civilnoga društva, pravnih klinika i tijela državne uprave u sustav povećana je i teritorijalna dostupnost primarne pravne pomoći. To je uz pojednostavljivanje postupka ostvarivanja prava na primarnu pravnu pomoć rezultiralo i porastom broja korisnika.
Sekundarna pravna pomoć odnosi se na ostvarenje pravne zaštite u građanskim i upravnim sudskim postupcima te na oslobođenje na plaćanje troškova sudskog postupka i sudskih pristojbi. Napuštanjem strogog imovinskog cenzusa pristup sekundarnoj pomoći omogućen je i većem broju korisnika. Uključivanjem odvjetnika kao jedinih pružatelja sekundarne pravne pomoći osigurana je pomoć i u najsloženijim predmetima.
No, s obzirom na sve niži standard i financijsku nesigurnost građana mjere poput ovih držimo nužnima. Pravna sigurnost uz fizičku sigurnost građana trebala bi nam kao zajednici biti među prioritetima. Fizička sigurnost ovih je dana aktualna tema o kojoj svi govore iz mnogih aspekata i naravno govorimo i o općoj sigurnosti življenja u Hrvatskoj. Cijelo vrijeme se postavlja pitanje odgovornosti aktualne vlasti i svih dosadašnjih, što su učinili da budemo bolje i sigurnije društvo za život.
Sigurnost prije svega znači da smo ravnopravni pred institucijama, da imamo jednake mogućosti u društvu, adekvatnu zdravstvenu zaštitu i još štošta što život čini sigurnim u civiliziranim i demokratskim društvima.
Danas vam želim govoriti o maćehinskom odnosu države prema svojim državljanima, svome narodu kroz samo nekoliko malih primjera. Hrvati plaćaju jedne od najvećih trošarina u Europi, primjerice automobil koji Nijemac, Austrijanac ili Nizozemac kupi u svojoj zemlji košta ih i do 50% jeftinije odnosno manje nego kod nas u Hrvatskoj, a pri tom znamo i sami kolika su im primanja u odnosu na naše. Zašto je to tako? Naravno između ostalog i zbog gomile fiskalnih i parafiskalnih nameta koji ponekad i korisno služe da štitimo svoju industriju, no u ovom slučaju mi je nemamo. Kupi li Hrvat automobil sa dodatnom opremom za sigurnost u prometu i to će se tretirati kao luksuz i dodatno penalizirati u smislu naplate uvoznih davanja. Znamo i sami da imamo jedan od najstarijih voznih parkova u Europi i kao groznu posljedicu jednu od najvećih stopa smrtnosti u prometnim nezgodama.
Kako je Hrvatska krenula rješavati taj problem? Eto, bitno su povećane kazne i opet naravno udri po narodu jer penalizacija je izgleda jedino rješenje za ljude koji su na vlasti. To su sve produkti zastarjelog načina razmišljanja koji ne može pojmiti da je prevencija puno efikasnija od penalizacije.
Mi i kroz dohodak i kroz bilo koju kupnju plaćamo neučinkoviti, tromi državni aparat koji se ne želi reformirati, ne želi služiti svome narodu već njime vladati, ali to nije sve. Kada već spominjemo vozila, kada je tom aparatu ponestalo novaca u kasici ukinuli su i pretporez na kupnju službenih vozila i naravno još jednom ogromnu količinu novaca skrenuli u svoju kasicu. Ne znaju oni da poreznim nametima ne potičemo već gušimo investicije, blokiramo moguća otvaranja radnih mjesta, ugrožavamo socijalnu sigurnost itd.
Kada bi se država prema svojim građanima konačno odnosila tako da ih sve tretira jednako, kada bi fizičku i pravnu sigurnost doista stavila na listu prioriteta i to jako visoko, kada bi vodila brigu o mladima, o radnim mjestima, o opstanku sela i ruralnog prostora, tada zasigurno broj korisnika besplatne pravne pomoći ne bi rastao kao što je vidljivo iz ovog izvješća, nego bi se smanjivao, a naše gospodarstvo bi konačno krenulo rasti i Hrvatska bi bila stvarno zemlja o kojoj sanjamo svi koji ju volimo i u kojoj vrijedi živjeti.
U svakome slučaju, Klub Domovinskog pokreta podržat će ovo izvješće, a budući da mi je ostalo još nešto malo vremena želio bih vam pročitati jedan Facebook status koje je ovih dana poprilično zaokupio puno pažnje. Neću govoriti o ovim aktualnim Facebook statusima hrvatskih političara nego o Facebook statusu jedne medicinske sestre. Ona je usporedila dva zvanja, dva posla, dva zanimanja. Medicinske sestre i onaj saborskoga zastupnika odnosno zastupnice. Citirat ću ustvari u potpunosti pročitati njen status.
Medicinska sestra ide u noćnu vožnju, ide u noćnu smjenu, oprostite. Vozi 10 km, dolazi na posao u smjenu koja traje 12 sati. Dijeli bolesnicima večere i terapije, daje lijekove i injekcije, žlicom hrani one koji sami ne mogu jesti, pere i presvlači pacijente, brije muškarce koji to sami ne mogu, javlja se cijelu noć na zvono pacijenata, pazi na infuzije kod onih koji ih dobivaju. 2 sata iza ponoći zaprima i smješta novog pacijenta kojeg je hitna dovezla. U 3 sata čovjek padne u arest, traže doktora i uspiju ga oživjeti. Nakon 12 sati medicinska sestra vozi se ponovo kući 10 km, jedva gleda i čeka da legne u krevet, za plaću od 6 tisuća kuna.
Saborski zastupnik, ponovno kažem, čitam status. Probudi se ujutro u stanu kojeg ne plaća, odluči da mu se danas ne da ići na posao pa ode u grad na kavu, tamo pročita novine, ogladni, ode u Sabor na ručak za nekoliko kuna, možda se odveze javnim prijevozom kojeg ne plaća ili zove vozača da dođe po njega. Onda je već toliko umoran da ode u stan koji ne plaća malo gledati tv i odspavati za plaću od 20 tisuća kuna. Medicinska sestra nema pravo na beneficirani radni staž i povlaštenu mirovinu, saborski zastupnik ima.
Ovaj je status jedne medicinske sestre dobio desetke tisuća tzv. lajkova. Znamo svi koji smo u ovom sustavu, a i vjerujem i građani koji razumno razmišljaju da ove navedene privilegije, naravno, ne uživa velika većina saborskih zastupnica niti saborskih zastupnika, ali htio sam vam ukazati na ono što narod misli o nama i o našim privilegijama i o načinu na koji mi ovdje radimo. I posebno u ovome trenutku kada je ovo naš posljednji radni dan, barem u iduća 2 tjedna, pitam zašto?
Zašto sada u trenutku kada stvarno imamo stotine problema .../Upadica: Kolega Dretar, sad ću vas prekinuti jer govorite izvan teme, pustio sam vas…/... potpuno ste u pravu poštovani g. predsjedniče .../Upadica: Možete to govoriti u slobodnoj raspravi, ja ću danas, osim toga, to obrazložiti na press konferenciji./... Apsolutno. .../Upadica: Hvala vam lijepa./... Ja ću staviti svoju masku kao što ste i vi stavili masku na usta svih nas koji bi vam se mogli usprotiviti u iduća 2 tjedna.
Je, je. Danas inače imate preko 1100 zaraženih pa onda vi hodajte bez maske ako mislite da je to u redu.
Sada je na redu poštovana kolegica Dalija Orešković, Klub zastupnika Stranke s imenom i prezimenom, Pametnog i GLAS-a. Izvolite.
Poštovani predsjedniče HS-a, kolege zastupnice i zastupnice.
Vladajući vole riječ sigurnost, tom su riječi nazvali i program kojeg bi trebala provoditi Vlada u ovom mandatu, no s obzirom na stanje u kojem se nalazi država i društvo, svakim danom ova riječ sve više gubi svoj sadržaj i značaj. Država koja nije u stanju svojim građanima jamčiti sigurnost, nije država u punom smislu te riječi. Osim sigurnosti života i zdravlja, posebno važan aspekt pojma sigurnosti kojeg bi država trebala jamčiti svojim građanima je vladavina prava, a onda između ostalog podrazumijeva pravo na pravično suđenje i tzv. jednakost oružja pred sudom, a samim time i jednakost pred zakonom općenito.
Jer nisu i u praksi ne mogu biti jednaki oni koji se zbog neznanja i nemogućnosti pravilnog zastupanja svojih prava i interesa ne mogu izboriti za ono što im suhoparna pravna norma načelno garantira. U tu svrhu i postoje odvjetnici, no uzalud postoje odvjetnici za one koji si odvjetnika ne mogu priuštiti, a takvih je u našoj državi svakim danom sve više. Ostvarivanje Ustavom i zakonima zajamčenih prava ne može ovisiti o financijskim mogućnostima onih koji su pred sudovima i drugim nadležnim tijelima osuđeni na to da pravnu pomoć zatraže. Dakle pravo na besplatnu pravnu pomoć preduvjet je za ostvarivanje prava na pravično suđenje i djelotvoran pravni lijek i doprinosi jačanju povjerenja u jednakost pristupa pravosuđu. Zbog toga država mora omogućiti učinkovit sustav koji građanima lošijeg imovinskog stanja omogućuje pravovremenu pravnu zaštitu.
No, suprotno tome pučka pravobraniteljica već godinama u svojim izvješćima koje upućuje HS-u upozorava na nedovoljnu učinkovitost ovog instituta, a ja ću podsjetiti da još nismo raspravili niti Izvješće za 2018. g. Do ovog dolazi zbog nedostatnog financijskog izdvajanja za pružatelje i nedovoljne informiranosti građana.
To znači da država ne osigurava svoju temeljnu svrhu ostvarivanja jednakosti svih građana pred zakonom. Tijekom 2019. g. pučka pravobraniteljica zaprimila je 50% više pritužbi nego 2018. g. zbog neostvarivanja ovog prava i to zbog poteškoća prilikom angažiranja odvjetnika, s jedne strane, a s druge strane, zbog dugotrajnosti rješavanja zahtjeva za sekundarnom besplatnom pravnom pomoći. Do toga dolazi jer pojedini upravni odjeli u županijama nepravovremeno rješavaju zahtjeve, ali i građani premalo koriste ovaj institut zbog svoje slabe informiranosti, pa prekasno predaju zahtjeve, u međuvremenu dolazi do toga da proteknu rokovi za podnošenje prigovora, žalbe, tužbe ili nekakvih drugih pravnih sredstava.
No, unatoč preporukama o potrebi veće dostupnosti i veće informiranosti građana, za sada ih je moguće pronaći samo na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i pružatelja ovih usluga, država ne poduzima ništa da se građanima da do znanja na koji način mogu zatražiti besplatnu pravnu pomoć kad se u pojedinom problemu nađu. U pritužbama građani ističu i problem određivanja odvjetnika u sustavu sekundarne besplatne pravne pomoći zbog neujednačenosti postupanja pojedinih nadležnih tijela.
Naime, negdje se traži da odvjetnik da suglasnost da će pristati na pružanje besplatne pravne pomoći, dok pojedini uredi smatraju da je to već riješeno onog trena kada oni sami izdaju rješenje.



. / .

Dakle, ako država ne može kroz svoje nadležne urede i tijela osigurati jednako postupanje, onda ne možemo govoriti o tome da se bilokoje pravo u ovoj državi na jedan način ostvaruje neovisno o tome o kojoj se županiji u pojedinom slučaju radi.
Također, često se događa da odvjetnici odbijaju stranke upućene kroz sustav besplatne pravne pomoći osobito u predmetima koji se vode na područjima izvan sjedišta njihovog ureda jer im se ne isplaćuju putni troškovi pa je sve manje odvjetnika i voljno biti na popisu Hrvatske odvjetničke komore za pružanje ovih usluga, primjerice u Zadarskoj županiji koja ima više od 170 000 stanovnika, samo 7 odvjetnika sudjeluje u ovom sustavu. Jedan od razloga je i nizak iznos vrijednosti boda na temelju kojeg se utvrđuje naknada pa je tako u 2019. povećan sa 5 na 7 kn, ali i dalje je niža od one naknade za redovne odvjetničke usluge koja po jednom bodu iznosi 10 kuna.
Pučka pravobraniteljica godinama ukazuje i da su prisutne poteškoće u financiranju pružatelja primarne besplatne pravne pomoći i to zbog neadekvatnog sustava dodjele sredstava. Dakle, iako se posljednje 2 g. natječaji raspisuju u zakonskom roku, do okončanja tih natječaja, do konačne isplate sredstava, prođe i po nekoliko mjeseci. I tijekom tih nekoliko mjeseci, pružatelji nemaju nikakvu financijsku potporu te su prisiljeni reducirati svoje aktivnosti, to znači da institut ne funkcionira u praksi.
U tom razdoblju u kojem nema financijske isplate iz proračuna na one udruge i pravne osobe koje pružaju besplatnu pravnu pomoć, ovaj institut je samo mrtvo slovo na papiru a ne i mehanizam kojem država jamči jednakost oružja i jednake šanse u zastupanju onih koji su zapravo najobespravljenije i najosiromašenije, najranjivije skupine u našem društvu.
Dakle, iz načina na koji se ovaj institut koristi, proizlazi da je država osmislila otegotan i neučinkovit sustav za najranjivije socijalno ugrožene i siromašne skupine a još gore od toga, država ne reagira i ne mijenja očito loše osmišljen sustav.
Iz izvješća Ministarstva pravosuđa o ostvarivanju ovog prava i o utrošku sredstava, proizlazi da udruge i pravne klinike pružaju više od 80% primarne odnosno primarnog prava na besplatnu pravnu pomoć i uz dužno poštovanje prema ovim pravnim osobama i pohvalu za njihov trud, smatram da bi država trebala poduzeti puno više da građanima osigura veću dostupnost odvjetnika, ipak su odvjetnici ti koji prava građana i zastupanje njihovih prava mogu pružiti puno kvalitetnije i bolje.
Dakle potrebno je osmisliti učinkovitiji okvir dodjele financijskih sredstava, primjerice višegodišnjim programskim financiranjem i upravo na to pučka pravobraniteljica kontinuirano ističe i traži u svojim izvješćima no država za ove preporuke nema sluha. A sve kada bi se i provele sve one preporuke koje pučka pravobraniteljica zagovara, pitanje bi li to bilo dovoljno jer s obzirom na porast siromaštva i rizika od siromaštva, smatram da je krajnje vrijeme da se krene u radikalnije izmjene sustava pružanja besplatne pravne pomoći i višestrukog povećanja iznosa koji za ovu svrhu država osigurava o svom proračunu.
I da to sada prikažem plastično. Ukupno izdvojena sredstva za 2019. g. i u projekcijama za 2020. i 2021. su nešto veća od 4 milijuna kuna a bilo bi zanimljivo zbrojiti koliko su tijela javne vlasti potrošila na odvjetničke usluge koje sami angažiraju i kada bismo zbrojili iznose svih gradova, općina, trgovačkih društava u javnom vlasništvu, ukupna cifra danas za odvjetnike bila bi zastrašujuća. I kada bi se taj iznos stavio u usporedbu sa iznosom kojeg država izdvaja za one kategorije građana koji si sami ne mogu priuštiti odvjetnika, dobili bismo poražavajući odgovor na pitanje što to je u ovoj državi pravo na jednakost, pa pravo na jednakost oružja doista znači.
Ono za što se zalažem i što ističem u manje-više svim prilikama kada mi tema dnevnog reda to dopušta je zahtjev da se uvede puna fiskalna transparentnost, to znači objava svih uplata i isplata svih javno-pravnih tijela. Kada bi se to uvelo, a posebice u odnosu na odvjetničke usluge koje pružaju odvjetnici gradovima, općinama, trgovačkim društvima u javnom vlasništvu, mislim da bi to izazvalo bunt, opravdani bunt upravo ovih obespravljenih i osiromašenih građana. No nakon tog bunta mislim da bismo ujedno i dobili priliku da napokon postavimo sustav na zdrave temelje, na zdrave noge i da u jednom pravednijem sustavu, osmišljenog tako da služi potrebama svih svojih građana, napokon krenemo pravim putem naprijed. Hvala.
Došli smo do kraja sa klubovima, sad idemo na pojedinačne rasprave, poštovani kolega Ante Bačić, izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, državni tajniče.
Evo na samom početku, pred nama je Izvješće o ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, dosta smo u raspravama pričali što je upravo institut besplatne pravne pomoći, ko ga može koristiti i u kojoj svrsi, s čime je uređen a to je samim Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći i normalno, svrha je ostvarivanje jednakosti pred sudom svih naših građana, posebice ova socijalna komponenta, osoba koje su najpotrebitije i da imaju učinkovitu pravnu zaštitu u našem društvu.
Što se tiče same primarne i sekundarne pomoći, znamo i vidjeli smo u statistici samoga izvješća za što se koristilo od samih pravnih savjeta kao oblika primane pravne pomoći, sastavljanja nekih jednostavniji podnesaka sve do sekundarne pravne pomoći koje pružaju odvjetnici i odvjetnička društva, kada ti podnesci kreću put suda a i samo normalno, zastupanje pred sudom i ono što je možda najpopularnije kod naših građana kada koriste ovaj institut, to je oslobađanje od sudskih pristojbi, bilo to vezano za troškove sudskog postupka, bilo općenito za sudske pristojbe.
Otvorili smo tu i temu broja udruga i odvjetničkih društava koji upravo i pružaju samu besplatnu pravnu pomoć, vidjeli smo da je u 2019. primarna pravna pomoć pružena u preko 20 000 slučajeva, većinom je to u obliku pravnog savjeta.



. / .

Od ostale sekundarne pravne pomoći tu je bilo 5850 zahtjeva i da su to većinom postupci u obiteljskim odnosima pred sudovima. Mislim da je to razumljivo. Kada pogledamo ukupnu statistiku dobro je da se povećala upravo ova bodovna naknada za odvjetnike sa 5 na 7 kuna.
Al evo otvorio bi u ovoj kratkoj raspravi možda dvije teme, dva instituta na koji bi trebali definitivno u ministarstvu pružiti određeni naglasak, a to je oblik i primarne i sekundarne pravne pomoći, a to je pravna pomoć u izransudskom mirnom rješavanju spora i pravna pomoć u mirnom rješavanju spora.
Mislim da upravo medijacija i mirno rješavanje sporova mogu biti rezultat bolje statistike općenito našega pravosudnog sustava, a i može se provući i kroz besplatnu pravnu pomoć upravo ta vrsta medijacije, ali normalno i poticanje i samih odvjetnika i odvjetničkih društava, ali i osoba koje traže svoj dan na sudu, traže svoje rješavanje spora da se priključe upravo mirnom rješavanju sporova i samoj medijaciji.
Kada pogledamo statistiku samoga mirenja izvansudskog i sudskoga ona je dobra za one koji koriste taj institut, pa evo možemo i pohvalit ovih putem i samu hrvatsku udrugu za mirenje, evo i suca dr. Šimca koji se bavi već dugi niz godina sa samom medijacijom, 80% uspješnosti je upravo medijacija i sporovi koji dođu tj. predmeti koji zatraže mirno rješavanje čak u 50% slučajeva se upravo riješe na samom prvom sastanku samih stranaka koji zatraže pomoć same medijacije.
Bitno je da besplatna pravna pomoć kao institut bude normalna za odvjetnike, da odvjetnici je rado primjenjuju, bitno je da ministarstvo ima malo bolju komunikaciju i da više ulaže u pravne klinike na našim sveučilištima i pravnim fakultetima jel mislim ako obučimo studente da je normalno pružati besplatnu pravnu pomoć, pa makar ona bila u najjednostavnijem obliku jednoga laganoga pravnog savjeta ili nekoga kratkoga podneska, mislim da će definitivno ti budući pravnici biti i kvalitetniji odvjetnici i suci u budućnosti i imat će jedan senzibilitet kada im dođe osoba koja traži pomoć, a možda je sebi ne može pred sudom priuštiti.
I ono za što sam se javio evo apeliram i na samo ministarstvo da upravo medijaciju i mirenje uzme kao jedan ozbiljan institut koji kada vidimo troškove samih sudskih sporova i koliko ih koštaju ovi osobni sporovi koje sami pokrećemo, mislim da je medijacija odličan put gdje uz besplatnu pravnu pomoć možemo itekako rasteretiti naše sudove, ali i pomoći sami sebi i normalno građanima RH. …/Upadica: Hvala vam/…Hvala vam.
Nije bilo replika tako da završavamo i s pojedinačnom raspravom.
Idemo na završno obraćanje, Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka poštovana kolegica Sandra Benčić, izvolite.
Zahvaljujem vam se predsjedniče, poštovane kolegice i kolege.
Dakle, kao što smo već u nekoliko navrata čuli, ja bi se pridružila ovim ocjenama da je iznos koji se godišnje izdvaja za besplatnu pravnu pomoć za naše građane izrazito nizak i zapravo kada pogledamo i usporedimo ga s onime što su potrebe i koliki je broj ljudi koji žive u riziku od siromaštva, on je zapravo zanemariv. Zamislimo samo da ovaj iznos damo bilo kojem tijelu državne uprave za cjelokupnu pravnu pomoć koja, koju dobiva na godišnjoj razini, šta bi s time mogli napraviti, a s ovime pokrivamo sve potrebe za pravnom pomoću, znači i primarnom i sekundarnom našim građanima koji su socijalno, socijalno ugroženi.
Ono što sam željela posebno naglasiti jesu stvari koje je istaknula i pučka pravobraniteljica i kolegica Orešković prije mene, a to je da imamo još uvijek velike poteškoće oko angažiranja odvjetnika za pružanje sekundarne pravne pomoći, znamo da do toga dolazi zbog toga što su iznosi izrazito, izrazito niski.
Zatim, druga stvar jesu rokovi koje, po kojima Ministarstvo pravosuđa rješava žalbe. Dakle, rokovi u kojima se žalbe rješavaju trebaju, rok je 8 dana. Međutim, pravobraniteljica je u svom izvješću izvijestila da je jedan od ključnih problema što, to što se žalbe ne rješavaju u tom roku i onda zapravo ljudi propuštaju pravne radnje i gube, gube mogućnost zapravo angažiranja sekundarne pravne pomoći.
Također ono što građani ističu kao problem je pitanje određivanja odvjetnika. Dakle, praksa, praksa nekih tijela na regionalnoj i lokalnoj razini je ta da oni odrede odvjetnika kojem će se neko javit za pitanje sekundarne pravne pomoći, dok druga tijela traže da sama osoba koja traži sekundarnu pravnu pomoć pronađe odvjetnika i donese njegovu suglasnost da će zaista preuzeti slučaj. Znači tu praksu moramo ujednačiti da bi građani zapravo znali na koji način i u kojem, u kojem dijelu oni moraju sudjelovati u tome da angažiraju odvjetnika za sekundarnu pravnu pomoć.
Najveći problem je problem koji se tiče financiranja sustava primarne pravne pomoći. Dakle, to je jedno od pitanja na kojima zaista radim još tamo od pregovora sa o ulasku u EU kada smo zapravo pitanje besplatne pravne pomoći, organizacije civilnog društva stavile kao jedan od, od mjerila za Poglavlje 23. jer je to naravno pitanje pristupa pravosuđu jednakosti građana pred zakonom. Od tada zapravo se sustav nije promijenio i nije se unaprijedio nažalost. Izdvajanja su još uvijek mala, a sustav financiranja primarne pravne pomoći koji je projektni od godine do godine je loš.
Zašto je loš?
Zato jel u periodu dok se 2-3 mjeseca evaluiraju zahtjevi za dobivanje sredstava …




. / .


… za pružanje primarne pravne pomoći od strane udruga za narednu godinu. Do tad su udruge de facto bez sredstava i ne mogu pružati odnosno raditi one aktivnosti koje spadaju u primarnu pomoć.
Dakle, napominjem ponovno, tražili smo to i prije, osigurajte višegodišnje financiranje, osigurajte evaluaciju na trogodišnjoj razini, o kvaliteti pružatelja i onda ako, ako udruge prođu evaluaciju i ako zadovolje te kriterije da im se financiranje na nekoliko godina. Ovo od godine do godine, osim što opterećuje Ministarstvo pravosuđa sa birokratizacijom, opterećuje i pružatelje primarne pravne pomoći. Još ću reći jednu stvar. Kada bi ovaj iznos koji ovdje imamo ukupan i za primarnu i sekundarnu pravu pomoć, po nekakvoj prosječnoj cijeni koja se za neku aktivnost, bilo primarne ili sekundarne pravne pomoći izdvaja, mi ne bismo mogli obuhvatiti niti 20% ljudi koji će od sljedećeg tjedna bit blokirani. Niti 20% njih.
Dakle, 101 tisuća ljudi od sljedećeg tjedna će bit pod ovrhom i očekuje se izravno u blokadu. Sredstva koja mi godišnje izdvajamo, niti 20% njih ne bi moglo pokriti. Pa ajde da se zamislimo sad .../Govornik se ne razumije./... situacijom, da se zamislimo nad situacijom da još uvijek imamo priliku i moći ovdje riješiti to pitanje, svi mi koji ovdje sjedimo imamo moć to odgoditi i reći, da, podržat ćemo prijedlog zaključka, odgodit ćemo prekid moratorija, .../Upadica: Zahvaljujem./... i spasit ćemo 101 tisuću ljudi. .../Upadica: Hvala vam lijepa./...
Hvala.
Ovime smo došli do kraja rasprave. Zaključujem ju. Glasovat ćemo danas u 12 sati.
Izvješće o ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2019. Podnositelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskog matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se Izvješće o ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2019. godini.“
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Utvrđujem da glasovalo 93 zastupnika i zastupnica, 80 za, 11 suzdržanih, 2 protiv i donesen je zaključak kako ga je predložilo matično saborska radno tijelo.




. / .
PDF