Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 3

PDF

30

  • Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2019., Predlagatelj: Hrvatska narodna banka
15.10.2020.
Idemo na sljedeću točku dnevnog reda, a to je:

- Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2019

Podnositeljica Hrvatska narodna banka temeljem čl. 62. drugog Zakona o HNB-u. raspravu je proveo Odbor za financije i državni proračun. Vlada je dostavila svoje mišljenje.
Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi guverner HNB gospodin Vujčić.
Uvažene gospođe zastupnice i gospodo zastupnici, poštovane dame i gospodo, sve vas prvo srdačno pozdravljam ja prvi puta u ovom novom 10. sazivu HS-a.
U skladu sa zakonskom obvezom danas ću ukratko iznijeti Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike koja se odnosi na drugo polugodište 2019. godine.
Premda se ovo izvješće odnosi na drugu polovinu 2019. dopustit ćete mi da zbog iznimnih gospodarskih okolnosti koje su obilježile 2020. godinu na kraju kažem i nešto o djelovanju HNB-a tijekom pandemije odnosno tijekom pojave korona virusa.
No prvo o drugom polugodišnju 2019. godine tema mog današnjeg obraćanja. Cijelu prošlu godinu obilježio je solidan rast BDP-a iako se u drugoj polovini rad gospodarske aktivnosti koji je iznosi 2,7% blago usporio u odnosu na prvo polugodište 2019.
Povećanju realne gospodarske aktivnosti najviše je pridonijelo povećanje ukupnog izvoza uz istodobno snažno usporavanje uvoza robe i usluga. Osim povoljnih kretanja u međunarodnoj razmjeni ukupnom gospodarskom rastu pridonijela je i domaća potražnja. Osobna potrošnja sastavnica je domaće potražnje koja je dala najsnažniji doprinos rastu kao rezultat nastavka, prvenstveno povoljnih kretanja na tržištu rada i rasta zaduživanja kućanstava pod utjecajem rekordno visoke razine potrošačkog optimizma koja je obilježila cijelu 2019. godinu. Nastavio se umjeren rast investicija dok je potrošnja države rasla sličnom dinamikom kao i u prvom polugodištu.
Povoljna kretanja na tržištu rada ogledala su se u nastavku široko rasprostranjenog rasta zaposlenosti pri čemu je najveće povećanje zabilježeno u djelatnostima građevinarstva, informatike i poslovnih usluga te u uslužnim djelatnostima povezanim s turizmom.
Usporedno s time nezaposlenost se nastavila smanjivati i iznosila je 7,4% radne snage, što je sezonski prilagođena administrativna stopa nezaposlenosti u drugom polugodištu 2019. godine.
Plaće su također nastavile rasti pa je prosječna nominalna bruto plaća krajem 2019. bila za 3,8% veća nego u istom razdoblju prethodne godine, a kupovna moć plaće je porasla za gotovo 3%.
Snažna domaća potražnja s povećanjem troškova rada koje je nadmašilo rast proizvodnosti nije znatnije utjecalo na inflaciju koja se zadržala na relativno niskoj razini. Inflacija potrošačkih cijena ubrzalo se sa 0,6% u lipnju na 1,4% u prosincu, prvenstveno pod utjecajem bržeg rasta cijena ne prerađenih prehrambenih proizvoda i energije koji i inače značajno utječu na stopu inflacije u Hrvatskoj.
Ubrzanje inflacije posebno je bilo izraženo u prosincu zbog povećanja godišnje stope rasta cijena mesa i naftnih derivata. Temeljna se inflacija samo blago ubrzala sa 1,1% u lipnju 2019. na 1,2% u prosincu. Temeljnu inflaciju računamo tako da se iz izračuna inflacije isključe kolebljive stavke koje više ovise o činiteljima kao što su stanje na pojedinim međunarodnim tržištima roba ili vremenski uvjeti nego o monetarnoj politici i dinamici gospodarske aktivnosti. Ukratko, ni u 2019. ni u 2020. nema inflatornih pritisaka, ali nema ni straha od deflacije.
Vrlo kratko o kretanjima u ekonomskim odnosima s inozemstvom krajem 2019., višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance koju da podsjetim Hrvatska ostvaruje od ulaska u EU do danas, a očekujemo da će ga imati i u 2020. godini bitno se povećao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajprije zahvaljujući spomenutom rastu izvoza usluge.
U skladu s time relativni pokazatelji inozemne zaduženosti i stanje međunarodnih ulaganja nastavili su se poboljšavati.
Bili su ovo obrisi makroekonomskog konteksta u kojem je HNB djelovala tijekom prošle godine odnosno tijekom druge polovine prošle godine.
HNB u tom razdoblju nastavio je provodi ekspanzivnu monetarnu politiku podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava …
…i održavajući nominalni tečaj kune prema EUR-u stabilnim.
Bankama smo i nadalje nudili kratkoročna kunska sredstva putem redovitih tjednih operacija, ali banke nisu bile zainteresirane uopće za dodatnu likvidnost budući je, ono što zovemo strukturni višak likvidnosti i likvidnost koju banke imaju, ali ju ne koriste, bilo cijelo to vrijeme na vrlo visokoj razini. Među ostalim i zahvaljujući toj visokoj likvidnosti nastavili su se poboljšavati uvjeti financiranja svih domaćih sektora, drugim riječima stanovništva, poduzeća i države. Godišnji rast, što znači da su kamatne stope kroz 2019.g. kontinuirano opadale za sve segmente i za državu i za stanovništvo i za poduzeća.
Godišnji rast plasmana poduzećima u 2019. bio je pod utjecajem operativne provedbe nagodbe vjerovnika Forte nove, dok se rast plasmana stanovništvu ubrzao. To mu je pridonijelo ubrzavanje rasta stambenih kredita nastavkom provođenja programa Vlade RH za subvencioniranje tih kredita tzv. APN-ovi.
S druge strane godišnji se rast gotovinskih nenamjenskih kredita usporio pod utjecajem podoštravanja kriterija odobravanja kredita slijedom usklađivanja kreditnih institucija sa preporukom HNB o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima izdanom krajem veljače 2019.g. Sjetit ćete se sigurno neki od vas da smo namjerno htjeli usporiti rast gotovinskih kredita jel smo smatrali da on predstavlja rizike za banke u slučaju da dođe ponovo do recesije, što se u krajnjoj liniji i dogodilo ove godine pod utjecajem korona virusa. Naravno da nismo mogli znat da će biti stvar u korona virusu, ali recesija je nastala iz vrlo raznih razloga i vrlo je teško predvidjet kad će se dogoditi.
Kratko ću se osvrnuti i na fiskalnu politiku i javni dug. U drugom polugodištu 2019. ostvaren je višak proračuna opće države od 2,7 milijardi kuna, ponajprije zbog malo bržeg rasta ukupnih prihoda u odnosu na ukupne rashode. Sveukupno je na razini 2019. ostvaren proračunski višak od gotovo 1,5 milijardu kuna odnosno 0,4% BDP-a.
Zahvaljujući pozitivnom fiskalnom saldu i rastu BDP-a udio javnog duga u BDP-u na kraju prosinca 2019. iznosio je 73,2% što je za 1%-tni bod manje nego u odnosu na lipanj odnosno na polovicu prošle godine.
Što se tiče međunarodnih pričuva HNB-a one su bile za 6,4% više u odnosu na kraj 2018.g., a u istom razdoblju neto međunarodne pričuve porasle su za 9,8%. Na rast međunarodnih pričuva tijekom 2019. uglavnom je utjecao otkup deviza od banaka radi sprječavanja aprecijacijskih pritisaka na kunu. Znači HNB je nastavila znači sad već dugu godišnju u tom trenutku politiku sprječavanja aprecijacijskih pritisaka na kunu.
Iako se u pravilu u međunarodnim pričuvama primarno rukovodimo, kao što uvijek ponavljam, ciljevima likvidnosti i sigurnosti, tijekom 2019. ostvarili smo i pozitivan povrat na portfelj međunarodnih pričuva.
To posebno naglašavam jer je 2019. bila godina u kojoj je polovina državnih vrijednosnih papira članica europodručja nosila negativan prinos.
Cjelokupnim europskim portfeljem ostvarena je u 2019. stopa povrata od 0,07% dok je stopa povrata za cjelokupni dolarski portfelj iznosila 2,1%.
Kako su poslovale banke 2019.?
U 2019. zabilježen je rast i imovine i profitabilnosti banaka, te nastavak poboljšanja kvalitete izloženosti kreditnom riziku, a visoka kapitaliziranost i likvidnost sustava i nadalje osiguravaju sigurno i stabilno poslovanje banaka.
Na povećanje ukupne imovine za 4,2% najveći utjecaj imala je kreditna aktivnost prema kućanstvima, te porast ulaganja u obveznici središnjih država.
Dobit iz poslovanja 2019. najveća je zabilježena u zadnjem desetljeću, a povećala se najviše, znači od velike financijske krize, a povećala se najviše zbog većih ne kamatnih prihoda i manjih troškova umanjenja vrijednosti.
Što to znači?
To znači da su banke dio, kredite koje su ranije imali rezervirane, otpustili rezervacije i onda su te rezervacije se pretvorile u dobit, te unatoč velikom rastu troškova rezervacija za višestruko povećan broj sudskih sporova koji se vode protiv banaka, prinos na imovinu i prinos na kapital porasli su na 1,6% odnosno na 9,9%. Znači još uvijek jednoznamenkasti, ali prvi puta znači u zadnjih 10.g. da se prinos na imovinu banaka približio 10%.
Kvaliteta izloženosti kreditnom riziku nastavila se popravljati, pa je na kraju 2019. udio ne prihodosnih kredita iznosio 5,5%. Unatoč povećanoj izloženosti rizicima stopa ukupnog kapitala iznosila je čak 23,2%, što hrvatski bankarski sustav čini vrlo stabilnim i što mu u krajnjoj liniji ove godine omogućava da i kroz ovu krizu uzrokovanu korona virusom prođe kao vrlo stabilna.
Profitabilnost poslovanja stambenih štedionica popravila se iako je zamjetno niža od profitabilnosti banaka, zadržale su se dobre kvalitete izloženosti, te visoka kapitaliziranost tog sustava. Ipak, imovina sustava stambenih štedionica nastavlja se smanjivati, u 2019. za 3,4% zbog prestanka poslovanja jedne stambene štedionice, te ona sada čini samo 1,2% ukupne imovine svih kreditnih institucija.
Ovaj dio izlaganja bi zaključio s nekoliko informacija o pristupanju RH europodručju.
4. srpnja prošle godine Hrvatska je uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam, a euroskupina je …/Govornik se ne razumije/…ovu namjeru Hrvatske.
Također početkom kolovoza 2019. Europska središnja banka najavila je sveobuhvatnu procjenu 5 hrvatskih banaka. Pozitivni rezultati ove procijene bili su uvjet za stupanje u tzv. blisku suradnju sa Europskom središnjom bankom.
U međuvremenu, u roku od 12 mj. unatoč svim vrstama zastoja koje je uzrokovala pandemija koronavirusa, Hrvatska je ušla u europski tečajni mehanizam i blisku suradnju sa Europskom središnjom bankom i time put prema uvođenju eura postavila u jasne okvire zadane kriterijima konvergencije koji su ponavljam, nominalni, kvantitativni kriteriji i praktički političkih odluka oko toga više nema. Euro će se uvesti čim se ti nominalni kriteriji konvergencije zadovolje.
Ono što mislim da je veliki uspjeh je da smo uspjeli to postići u uvjetima kada je praktički kompletna administracija europska bila zaokupljena pandemijom koronavirusa i mogu vam reći da na proljeće ove godine su svi rekli da cilj da uđemo u tečajni mehanizam u 7. mj. praktički možemo zaboraviti jer se svi bave sa koronavirusom no mi smo ipak inzistirajući na tom cilju, uspjeli u 7. mj. kao što je bilo planirano usprkos svemu tome, ući u tečajni mehanizam, svako i najmanje odgađanje toga recimo za 9. ili 10. mj. ove godine bi predstavljalo barem godinu dana kašnjenja Hrvatske u ulasku u euro zonu i sve troškove povezane sa time.
Na kraju ovog obraćanja dopustite da vam kažem nešto onda i o onome o čemu sam počeo govoriti a to je ono što je nastupilo nakon kraja prošle godine a to je vrlo ozbiljna kriza uzrokovana sa pojavom pandemije. Dakle u 3. mj. kao što znate, narasla je neizvjesnost oko toga što će se događati sa gospodarstvom, zbog pojave koronavirusa došlo je do velike nervoze na svim tržištima, došlo je u Hrvatskoj do toga da su ljudi počeli povlačiti novce iz fondova u kojima su bili uloženi što je uzrokovalo krizu na tržištu domaćih vrijednosnih papira, prijetilo je vrlo snažnim padom cijene hrvatskih obveznica i rastom kamatne stope po kojima se zadužujemo a u konačnici moglo je zaprijetiti i povlačenjem depozita iz banaka budući da su investicije u fonde u velikoj mjeri obavljene upravo na šalterima banaka i nemogućnost izvlačenja novaca, u toj situaciji bi vrlo lako moglo dovesti i do poljuljanog povjerenja u bankovni sustav i sigurnost depozita u bankovnom sustavu što kao što znamo je obično putu financije krize.
U isto vrijeme kao što se obično događa, u Hrvatskoj kad dođe do velike krize i velike neizvjesnosti, krenula je supstitucija kunskih depozita za europske, drugim riječima i stanovništvo i poduzeća i financijske institucije i špekulanti prvenstveno su počeli de facto napad na kunu odnosno počeli su zamjenjivati kunska za europska sredstva, to je ona velika vulnerabilnost kojom je naša ekonomija izložena i koju ćemo moći izbjeći tek kad uđemo u euro zonu, u tom trenutku HNB je bio pred vrlo teškim izborom moram reći jer s jedne strane smo željeli spriječiti krizu na domaćem tržištu obveznica koja je već praktički počela i iz dana u dan je nervoza bila sve veća, to smo mogli napraviti intervencijom na tom tržištu, kupnjom državnim vrijednosnih papira što do sad nikada nismo ni radili i što male otvorene ekonomije koje ne tiskaju međunarodne valute ni ne rade, s druge strane smo imali napad na valutu, na kunu.
Čineći jedno, pogoršavamo si drugu situaciju. Znači spašavajući hrvatsko državno tržište obveznica, mi kreiramo dodatne kune koje nam se pretvaraju u devize i smanjuju nam međunarodne pričuve. Nama su praktički u 6 tj. međunarodne pričuve pale za 2,8 milijardi eura.
U nastavku na ono što sam govorio u drugom polugodištu 2019., što godinama govorim ovdje u Saboru, upravo kad dođe ovakva kriza, vidi se zašto su velike međunarodne pričuve dobre. Znači dok ne dođe kriza, pitate se zašto imamo toliko puno rezervi, može li se nešto s njima raditi ili, ne, one služe upravo u ovakvoj situaciji jer da ih nemate, onda ne možete spriječiti napad na valutu, potencijalnu deprecijaciju domaće valute i raspadanje tržišta domaćih vrijednosnih papira što bi dovelo s jedne strane do toga da bi kamatne stope porasle a s druge da bi porastao dug što vas vodi direktno u dužničku krizu i to u dužničku krizu svih sektora u Hrvatskoj i države i stanovništva i poduzeća.
Mi smo s jedne strane intervenirali na tržištu otkupljujući državne vrijednosne papire, na taj način smo smirili situaciju da vrijednost fondova tzv. .../Govornik se ne razumije./... koji se stalno objavljuje se stabilizira i da prestane potražnja za povlačenje novaca iz fondova. S druge strane smo intervenirali na deviznom tržištu iz međunarodnih pričuva i ono što je bilo ključno, vjerojatno u 4. mj. uspjeli smo i to upravo zbog toga što imamo dobre odnose sa Europskom središnjom bankom i što smo na putu ulaska u euro zonu dogovorili tzv. swap aranžman sa Europskom središnjom bankom i to je bilo prvi puta u povijesti da je Europska središnja banka omogućila swap aranžman zemlji koja nije u euro zoni ili tečajnom mehanizmu. Objavom toga i objavom na način da su tržišta mogla shvatiti da tih 2 milijarde eura, a što je swap linija, da objasnim, to je linija koja nam omogućava da mi damo Europskoj središnjoj banci kune a oni nama u protuvrijednosti daju eure što znači da to nama snažno povećava vatrenu moć, da tako kažem monetarne politike jer mi naravno kune možemo štampati koliko treba ali ne možemo eure, u zamjeni mi pojačavamo tu vatrenu moć monetarne politike, ono trenutka kad su to špekulanti vidjeli, špekulacija protiv kune je prestala, jel, i onda nam je omogućila da dalje poboljšavamo uvjete financiranja na domaćem tržištu …
… održavajući stabilnost domaćeg tržišta obveznica i omogućavajući da praktički Ministarstvo financija obavi kompletno financiranje 2020. g. do 6. mj. i to po stopama koje nisu bile više od onih stopa po kojima se ranije financirala bez obzira na krizu, na kraju je Ministarstvo financija izdalo kad se tržište smirilo, i obveznicu u inozemstvo koju smo mi u potpunosti otkupili, u ovom trenutku su međunarodne pričuve HNB-a samo malo niže nego što bile na kraju 2019. g., drugo polugodište 2019. g., a ako uzmemo da imamo i swap sa Europskom središnjom bankom koji u biti nije limitiran, naša mogućnost znači održavanja stabilnosti tečaja i ukupnog financijskog tržišta je, ja bi rekao, čak i veća nego što je bila krajem 2019., tako da nemam nikakve sumnje da ćemo je uspjeti održati cijelo ovo razdoblje do ulaska u euro zonu.
Evo time bi završio obraćanje i htio bi samo, budući da se radi o novom sazivu HNB-a, najaviti da ćemo svim klubovima zastupnika kao što to uvijek radimo, poslati pozive za dolazak u HNB i za raspravu o bilokojim vrstama pitanja o kojima želite razgovarati kad god vi to želite, znači naša vrata otvorena osim ovog izlaganja i za bilokoju drugu vrstu prezentacija, rasprava koju želite imati. Hvala lijepo.
Ok, vrijeme isteklo.
Imamo nekoliko replika, ostanite tu, molim vas. Molim vas ostanite kraj govornice, imamo nekoliko replika pa ćete odgovarat na replike.
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Ostanite kraj govornice, imamo replike pa ćete odgovarat na replike odmah.
…/Upadica Vujčić: Aha, dobro./…
Prva replika, uvaženi zastupnik Miro Bulj.
Hvala lijepo.
Guverneru, možete li kazati, spominjali ste BDP, prošle godine 6% BDP-a bilo doznaka iz inozemstva od naših ljudi koji su uplaćivali u Hrvatsku, kolika su predviđanja u 2020. ili koliko je u pola godine, to je znači da smo uvijek imali krivi smjer, da smo iselili naše ljude i da je najveći dio u EU od iseljenih ljudi. I drugo moje vrlo bitno pitanje, banke su likvidne, to ste rekli, u RH, građani gube posao, gospodarstvenici nemaju posla u korona krizi, po vama, da li je trebala biti donesena odluka u Hrvatskom saboru na prijedlog Vlade a uz vaš blagoslov, moratorij na kredite i kamate od godine dana da bi stanovništvo ne bi isisale sve pare koji ne rade i gospodarstvo? Znači moratorij na kamate i kredite od godine dana. Hvala lijepo.
Što se tiče doznake iz inozemstva, one što je zanimljivo, neće bitno se promijeniti 2020. u odnosu na 2019. g. prema našim podacima o godišnjem tijeku doznaka i projekcija za 2020. g., drugim riječima, ostat će na otprilike istoj razini kao što su bile i 2019. g. što znači da ljudi koji rade naši u inozemstvu nisu izgubili poslove pa da bi bili u nemogućnosti te doznake slati u Hrvatsku što je isto dobrim djelom posljedica potpore dohotku koji su zemlje, prvenstveno Njemačka u kojoj je najviše naših radnika koji rade, ostvarile unutar svojih fiskalnih programa odnosno programa potpore.
Što se tiče moratorija, ono što je napravila HNB, mi smo omogućili moratorij od praktički godinu dana pa i više, na način da smo rekli da banke mogu klasificirati svoje klijente praktički do 6. mj. iduće godine kao A klijente.
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
Banke su nekima dale moratorij od 3 g., nekima od 6., nekima od godinu dana, ono što su radile da su obično turizmu davale …
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
… godinu dana budući .../Govornik se ne razumije./...
Vrijeme isteklo.
…/Upadica Vujčić: Je, hvala./…
Slijedeća replika, imamo još, imamo još nekoliko replika. Slijedeća replika, uvažena zastupnica Katarina Peović.
Dobar dan.
Evo, vrlo konkretno pitanje, znači kolika je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj u odnosu na stopu zaposlenosti u EU? Naime, zašto vas to pitam?
Meni se čini da bi minimum korektnosti ovakvog izvješća bio da napravi komparativnu analizu, da nam ne daje samo podatke kao što ste ovdje dali da je u polugodištu 2019. g. došlo do porasta zaposlenosti što zvuči jako lijepo, već da nam da neku komparaciju gdje smo mi u stopi zaposlenosti u odnosu na EU.
Kada bismo to učinili, a čini mi se da ovo izvješće nema niti minimum znači niti komparativne analize a niti interpretacije ovih podataka, onda bismo vidjeli da smo vrlo niski u stopi zaposlenosti u Europi, da se zaposlenost povećala tako da 1/3 novozaposlenih dolazi iz trećih zemalja i da su ljudi iselili iz Hrvatske, da ne govorim o drugim podacima u ovom izvješću.
Odgovor imate.
Slažem se sa tim, ova izvješća su ovakva kakva jesu, ona nisu zamišljena da se radi neka komparativna analiza, ja sam puno puta govorio upravo o tom problemu. Znači, ja godinama naglašavam da je jedan od najvećih strukturnih problema hrvatskog gospodarstva vrlo niska stopa participacije na tržištu rada i vrlo niska stopa zaposlenosti. Mi smo po jednom i drugom pokazatelju među tri najlošije u EU.
Ja vam mogu poslati 5 svojih prezentacija koje sam bar govorio upravo o tom problemu tržišta rada kod nas i potrebe da se digne stopa zaposlenosti. Sad razlog zašto je stopa zaposlenosti niska su mnogostruki i sežu u prošlost, mi imamo kao što znate, vrlo visok broj rano umirovljenih ljudi, stopa prosječna znači godina naših umirovljenika je isto tako druga najniža u Europi i to dovodi do toga da imamo vrlo malo ljudi koji su u radnoj snazi i kad radimo projekcije kontingenta radne snage, one izgledaju jako, jako loše za Hrvatsku. Jedini način u biti da je dignete je tako da uvozite ljude, znači radnike koji se sad od prošle godine smo praktički zadnje 2 g. smo bili u problemu gdje …
… poslodavci nisu mogli naći radnike više u Hrvatskoj i zbog toga je krenuo taj uvoz radne snage. To je problem koji je značajan i o kojem možemo puno pričat, ja sam pričao prošle godine ili pretprošle godine, ja mislim u Opatiji na savjetovanju ekonomista o tome na koji …
…/Upadica Sanader: Vrijeme isteklo./…
… način će tehnologija riješiti te probleme ali recimo to je jedna tema za vašu posjetu HNB-u, to je stvarno jako važna tema.
Slijedeća replika, uvaženi zastupnik Zvonimir Troskot.
Uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici, poštovani g. guverneru.
U sekciji 12 gdje izvještaj govori o bankama, nigdje ne govori koliko zapravo iznosi dakle stopa pokazatelja kvalitete kredite, MPL za nenamjenske gotovinske kredite pa bi vas čisto zamolio da nam kažete koliko je ta stopa bila u 2019. i koliko očekujete da bude u 2020. g. po vašim projekcijama s obzirom na COVID krizu?
Drugo pitanje koje imam ovdje, u sekciji 8, u tokovima kapitala, govori da se povećanje obveze najviše odnosi na povećanje zadržane dobiti pa me čisto interesira postoji li negdje podatak, imate li informacije koliko su banke isplatile dobiti prema svojim maticama tijekom 2019. g., da imamo i taj podatak. I treće, čisto što me interesira, iz strateške pozicije, s obzirom da je to politika ECB-a, da li ćete u HNB-u i vi otkupljivat korporativne obveznice kao što to radi ECB? Evo ga.
Hvala lijepo.
Znači, prvo pitanje se odnosilo na, samo još jedanput, na…?
…/Upadica Troskot, ne razumije se./…
Na MPL-ove.
MPL-ovi gotovinskih kredita, 6,7% su, znači oni su u ovom trenutku najbrže rastući segment loših potraživanja kao što smo u krajnjoj liniji najavljivali da bi se moglo dogoditi već 2018. i zbog čega smo u veljači 2019. donijeli onu odluku kojom usporavamo rast gotovinskih kredita međutim još uvijek su na relativno prihvatljivoj razini, 6,7% nije nešto što može bitno ugroziti kapitalnu adekvatnost banaka.
Što se tiče drugoga pitanja, sad drugo je bilo opet…?
…/Upadica Troskot, ne razumije se./…
Isplate, mi smo zabranili isplate dividendi bankama u 3. mj. već, znači rekli smo da dividende ne mogu se za 2019. g. isplaćivali, ta će se odluka sada ponovno revidirati na razini budući da smo ušli u bankovnu uniju, European systemic risk bord u 12. mj. će donijeti daljnju preporuku bankama…
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
… koja može ići u smjeru da se dodatno zabranjuju za godinu dana isplati dividendi ili da se omogući određeni postotak isplate tih dividendi, treća mogućnost je da se to radi …
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
… na .../Govornik se ne razumije./...
Vrijeme je isteklo. Morate pazit na vrijeme gore.
Treće, još kratko, može samo?
…/Upadica Troskot, ne razumije se./…
Ne, ne planiramo.
Slijedeća replika, uvaženi zastupnik Boris Lalovac.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Poštovani guverneru, dva pitanja vezana iz vašeg uvodnog govora. Govorili ste o špekulativnom napadu na kunu i stabilizaciji državnih obveznica i tu vas javno mogu pohvaliti, vas i HNB gdje ste stvarno napravili jako dobar posao zato što su vijek i danas i cijene i kapitala i tečaj se stabilizirao tako da u tom kontekstu pohvale, pa me zanima koliko ima zapravo HNB trenutno državnih obveznica Ministarstva financija odnosno Vlade, koliko ima i koliko još imate tu uopće kapaciteta da uopće javnost dobije percepciju kolike su mogućnosti HNB-a.
I druga stvar, koliko je, stalno spominjemo važnost tečaja, branjenja tečaja itd., kolike ukupne obveze su u kreditima, obveznicima itd. na razini Hrvatske i šta bi značila deprecijacija od eura od 10%? Evo čisto konkretna pitanja iz prakse, da vidimo kolika je važnost branjenja kune i hvala lijepo.
Hvala.
Slijedeća replika, uvaženi zastupnik Tomislav Tomašević.
Zahvaljujem.
Pa u vašem izvješću navodite da komercijalne banke nikad nisu imale veći profit a u isto vrijeme u ovom polugodištu drugom u 2019. g. pišete da se usporio plasman poduzećima odnosno gospodarstvu a da se ubrzao tj. poboljšao plasman kućanstvima upravo za stambene kredite zbog ovih subvencija koje dolaze od države a u isto vrijeme čini mi se da to nisam vidio u izvješću, imamo i 9%-tni rast nekretnina u toj godini što je više od europskog prosjeka pa me zanima kako tumačite da banke su davale kućanstvima ove subvencionirane stambene kredite a ne gospodarstvu i s drug strane, da li te subvencije po vama utječu na rast cijena nekretnina budući da su sezonske i da vidimo očito njihov učinak i na financijski sektor a ne samo na tržište nekretnina?
Da, trendovi su takvi kakve ste rekli, znači bilo je usporavanje u drugom polugodištu rasta .../Govornik se ne razumije./... poduzećima, rast stanovništvu, ono što vidimo, vrlo jasno je, da svaki puta kada ide APN, rastu kreditu stanovništvu i dovode do rasta cijena nekretnina. Što znači da dio toga, znači APN-a ide de facto u rast cijena nekretnina i zbog toga, i to je jedan od razloga zašto smo imali iznadprosječni rast cijena nekretnina u Hrvatskoj u 2019. g. jer svaki puta, znači vrlo je jasna korelacija ciklusa APN-a sa rastom cijena nekretnina.
Posljednja replika, uvažena zastupnica Grozdana Perić.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani guverneru, pa evo ja ću se nadovezati na ono prethodno. Dakle, svjedoci smo što je korona kriza napravila i državnom proračunu i u fiskusu i što je to značilo za stabiliziranje javnih financija, ali je …
… jako značajno ponovno istaknuti upravo to što ste vi kroz kreiranje dodatne likvidnosti omogućili u suglasju sa fiskalnom, dakle monetarna politika je napravila upravo puno da na ovaj način državni proračun je isfinancirao praktički cijelu ovu godinu vrlo kvalitetno i na taj način stabilizirao poslovanje kako poduzeća svim ovim subvencijama, građanstvu itd. Evo, to je značajno.
Je, i na koncu smo onda vratili razinu međunarodnih pričuva otkupljujući zadnja izdanja obveznica koje je bilo na međunarodnom tržištu, to je bio dogovor neki, da.
Hvala. Nema više replika, možete ić na svoje mjesto.
Želi li predstavnici izvjestitelja odbora uzeti riječ? Ne.
Želi li predstavnik Vlade dodatno obrazložiti mišljenje? Ne, hvala.
Onda otvaram raspravu. prvi se za raspravu javio uvaženi zastupnik Zvonimir Troskot u ime Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici i poštovani građani RH koji nas gledate putem ekrana.
Malo me g. guverner zeznuo jer nisam očekivao da će dotaknut neke teme iz 2020. g. ali idemo onda redom. Ono što se g. guverner i klub Most-a ne slaže jest da je ovo trenutak kada bismo trebali uć u euro zonu i ovdje nisu samo sentimentalni dokazi koje bi trebali podastrijet ovdje na stol nego mi smo htjeli racionalno stvarno dovesti jednu javnu raspravu iz razloga što de iure gubitak monetarnog suverenizma može dovesti do ozbiljnih konzekvenci za hrvatsku ekonomiju i kad to govorimo, ne govorimo samo o periodu od par godina nego bi trebali gledati dugoročno 10 do 15 godina.
Nije ni čudo da primjerice zemlje EU-a, tipa Poljska, Češka, Mađarska a s druge strane Švedska, ne ulaze u ovom trenutku u euro zonu. Namjerno sam napomenuo Švedsku, pardon, Poljsku i Češku i s druge strane Mađarsku koje dosta vode pametnu politiku gledaju konvergencije u smislu proizvodnosti rada, općenito troškova proizvodnje a i na kraju asimetričnosti ekonomije iz razloga što ako imate s jedne strane proizvodne ekonomije kao što je recimo Njemačka i europska, odnosno ostatak euro zone, najrazvijenije zemlje ili recimo uslužne ekonomije u slučajevima šokovima kao što je korona, dakle monetarna politika u tim asimetričnim šokovima, europske centralne banke može biti determentalna odnosno razarajuća za Hrvatsku i tu vidimo potencijalnu opasnost koju bismo htjeli ovdje izložiti.
Zašto se još ne slažem sa g. guvernerom? Kada odete na stranicu HNB-a, onda ćete naći jednu od najvažnijih dokumenata a to je Strategija ulaska RH u euro zonu međutim tamo su dani podaci iz 2016. g., mislim grafikoni koji pokazuju određena kretanja plasmana što zapravo nije dobro iz razloga što su se određene, način kako je tržište odreagiralo od 2015. g. do danas, pogotovo na tržištu plasmana prema kućanstvu, dakle vidi se prema strukturi, valutnoj strukturi dakle da su sve veći fiat, dakle povjerenje se stvara u hrvatsku kunu s obzirom na negativne posljedice koje su bile s obzirom na švicarski franak, ono što se postavlja pitanje i ti se trendovi već vide polako i u poduzeću gdje se napuštaju krediti u valuti i preuzimaju se krediti u hrvatskoj kuni.
Postavlja se pitane zašto onda HNB zadnjih 30 g. a sad pogotovo, ukoliko će se nastaviti ovakvi trendovi kretanja plasmana po pitanju valutne strukture, ne uvede recimo jednu politiku koja se zove diferencirana stopa obvezne pričuve kojom će se drugačije tretirat dakle obvezna pričuva primjerice eura i kune i s druge strane to bi omogućilo i komercijalnim bankama dakle da oročena sredstva odnosno izvore financiranja banaka, dakle mogu više omogućit stanovništvu da oročavaju sredstva u hrvatskim kunama a ne u eurima.
Dakle, gubitak de iure jer de facto jesmo već izgubili monetarni suverenizam, dakle de iure dakle može nas dovest lako u situaciju jedne Grčke gdje se jednom fiskalnom strogoćom koja je bila primjenjivana nad Grčkom i to je upozoravao redovito prof. Stiglitz ćemo se dovesti možda u situaciju možda jedina ekonomska mjera i politika bit otpuštanje radnika. Tako da to treba stvarno stavljati u javnu raspravu i to nisu dakle teme koje može samo tako prolazit bez da to ovako iznesemo.
Vezano za, e sad, imamo dvije teme, ja ću otić na jednu drugu. Malo sam isto promijenio, malo me g. guverner zeznuo. Drago mi je da ste pozvali na otvorena vrata HNB-a zato što bih volio da i ovdje u Hrvatskom saboru a i općenito pred hrvatskim građanima dotaknemo jednu dosta škakljivu tematiku koja je bila još u 3. mj. 2020. a riječ je o Zagrebačkoj banci.
Dakle, Direktiva 2013/36 EU-a zahtijeva da nadležno tijelo dakle objavljuje određene informacije kako bi unutarnje bankarstvo tržište funkcioniralo učinkovitije i kako bi Unija a s obzirom da sve više i više preuzimamo te legislative iz EU-a, dakle bila omogućena odgovarajuća razina transparentnosti. To je kod nas HNB pogotovo po pitanju makrobonitetne i supervizijske i revizorske politike gdje su dakle bile određene insinuacije dakle o po pitanju Zagrebačke banke i pranja novca i financiranja terorizma gdje su bile čak navedene određene tipologije pranja novca i navodila se čak i talijanska tipologija. Dakle, mi nemamo tu informaciju i to bi volio da stvarno raspravimo i da ukoliko se to stvarno dogodilo, da su se dogodila pranja novca u najvećoj banci u RH, onda imamo ozbiljan problem bankarskog i financijskog sistema …
… jer mi je opće poznata stvar a i svima nama da onako kako funkcionira unutarnje kontrole u Hrvatskoj odnosno u Zagrebačkoj banci da se zapravo radi copy-paste u ostalim bankama jer unutarnji kontrolni sistem je po ocjenama mnogih revizora Zagrebačke banke najbolji i u bankarskom sistemu. I sada ukoliko se na hrvatskom bankarskom sistemu potencijalno prakticiraju određene tipologije pranja novca, onda imamo veliki problem i to je od hrvatskog interesa za hrvatski narod iz razloga što će nas se evaluirat osim maastrichkih kriterija, dakle jedan od stupova kriterija evaluacije ulaska u euro zonu će biti i taj važan stup financijskog sustava a to je supervizija odnosno stanje dakle sigurnosti dakle tog novca. Dakle, tu ne govorimo samo onda i o potencijalnoj odgovornosti HNB-a a mislim da kao zakonodavno tijelo imamo pravo znat šta se dogodilo u 3. mj. 2020. g., da uprava preko noći dakle da otkaz i da direktoru .../Govornik se ne razumije./... preko noći da otkaz bez da itko to preispita i da bez da dobijemo prave i relevantne podatke kako bismo znali da se možda pred našim nosom događa možda najveća prijevara financijskog sustava.
I u tom smislu dakle ukoliko se to događa, dakle ovaj izvještaj koji smo ovdje čitali, on je dobar, tu nemamo šta, HNB je na vrijeme reagirala za nenamjenske gotovinske kredite sa svom preporukom u 3. mj. 2019., ja mislim da je bila, krajem 3. mj. 2019., gdje se određeni učinci te preporuke vide u 6. i 7. mj. ove 2020. g. s obzirom da je stvarno nastao pad tih nenamjenskih gotovinskih kredita. Međutim ako imamo 6 do 7% u 2019., 6,7% u 2019. već dakle stope ne vraćanja tih loših kredita, onda je pitanje koliko će to bit u 2020. i 2021. g. i tu je HNB i guverner, vi ste tu pravovremeno reagirali i tu vam mi kao klub Mosta čestitamo, tu nema nikakvih problema. da li je pozitivno da ste u 3. mj. 2020. g. smanjili stopu obvezne pričuve sa 12 na 9%, to je pozitivno iz razloga što ste oslobodili dodatna likvidna sredstva za hrvatskog gospodarstvo i pokazali ste solidarnost u trenucima kada je to Hrvatska najviše trebala, to je pozitivno. Možemo razgovarati o stopama odnosno diferenciranim stopama obvezne pričuve u smislu dakle aktivnije monetarne politike u smislu reguliranja i postavljanja izvora financiranja koji su se često navodili kao kriteriji da se zbog toga, upravo zbog toga nije moglo dakle ni radit na tome da plasmani na hrvatskom tržištu budu u hrvatskim kunama ali to je zapravo, to se moglo postić sa monetarnom politikom na način kako smo to ovdje na stol a da tržište to može prihvatiti i da to nije direktna intervencija preko Ministarstva financija gdje određene zemlje u našem okruženju koje vode do suverenizma, a ovdje smo govorili o modernom suverenizmu, čak su i oporezovale kamate na štednju u valuti. Primjerice to radi Srbija. S time se ne slažemo iz razloga što je tu pogođen dakle tržišni način razmišljanja s čime se mi u klubu Mosta ne slažemo, ali bismo definitivno htjeli dakle i to ćemo isto podržat, dakle ovo spuštanje stope u 3. mj. obvezne pričuve radi likvidnosti, to je super, ali ukoliko mi pred nosom imamo potencijalno pranje novca o kojem mi kao zakonodavno tijelo ne znamo ništa, mi kao klub Mosta nažalost u tome ne možemo sudjelovat i htjeli bismo na ovim otvorenim vratima na koje nas pozovete, upravo dotaknut tu potencijalni bolnu temu pa ako je vrijeme da to još danas riješimo, da to riješimo zajednički iz razloga što je prije svega najvažniji interes hrvatskoga naroda. Hvala lijepa.
Hvala.
Slijedeća rasprava je uvažena zastupnica Vesna Vučemilović u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta.
Zahvaljujem potpredsjedniče Sabora, poštovani guverneru HNB-a sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Pred nama je jedno jako lijepo oblikovano izvješće, znači oku je vrlo ugodno, prijelom napravljen po svim pravilima struke, zlatni rez je tu, vizualno, krasno. Sve u svemu, treba pohvaliti uistinu i HNB i osobu ili tim koji su izradili ovo ovakvo oku ugodno izvješće.
Zašto ovo govorim? Koliko ima smisla raspravljati o izvješću o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti i cijene provedbe monetarne politike za drugo polugodište 2019. sredinom listopada 2020. godine? Nema to baš previše smisla jer svi znamo da se makroekonomske prilike prošle i ove godine razlikuju i nemaju apsolutno nikakve sličnosti.
Govoriti sada je prošle godine bilo ovako ili onako, neće promijeniti i nikako utjecati na situaciju od ov godine, isto hvaliti vođenje javnih financija prethodnih godina nas neće izvući iz deficita koji se vrlo opasno približava, 5% BDP-a. Vidjeli smo da nam je javni dug na 330 milijardi kuna, odnosno 85,3% BDP-a. Stoga bih pohvalila guvernera Vujčića što je u svom uvodnom izlaganju se kratko osvrnuo i na stanje ove 2020. g. i isto tako pohvalila bi isto tako reakciju HNB-a proljetos kada je nastupila korona kriza i HNB je uistinu se uključio i vrlo promptno i učinkovito se uključio u održavanje likvidnosti našeg cijelog …
… sustava te se nadam da će tu praksu nastaviti i dalje. Kakva nam je bila zaposlenost prošle godine, svi znamo, bila je na jednoj zadovoljavajućoj razini. Dapače, bilježio se nedostatak radne snage, posebice u određenim djelatnostima, kao što su građevinarstvo i turizam.
Ono što ostaje kao pitanje, naravno, to je zašto nismo u tim godinama kada su makroekonomski uvjeti bili izuzetno povoljni, provodili reforme i tu poglavito mislim na reformu javne uprave koja nas neće zaobići. Naša država je preskupa i na to upozoravaju kako poduzetnici, tako i EU komisija u svim svojim izvješćima. Tako da, to ćemo morati napraviti, bilo bi bolje da smo to napravili proteklih godina, a ne sada u ovim vremenima krize.
Isto tako, od početka epidemije, evo, kao što je i guverner Vujčić na dan velikih planova izjavio, broj nezaposlenih se povećao za 50 tisuća pa evo, još jednom ću iskoristiti priliku da naglasim kako je nama posve neprihvatljivo ukidanje kvota za strane radnike i što se pokušava, znači kroz prijedlog Zakona o strancima provesti. Smatramo da demografski problemi u Hrvatskoj postoje, ali pred njima ne možemo zatvarati oči, mjere postoje, demografi govore o tome već godinama, ali trebali bi i konačno početi nešto raditi na tome. Znači mi trenutno plaćamo iznos kamata koji je 6 puta veći nego iznos za dječji doplatak i dok je god tako, nema naprijed.
Stoga, još jednom ću naglasiti da je naš stav da bi svako dijete trebalo imati pravo na dječji doplatak bez obzira na imovinski cenzus, to ne smije biti socijalna kategorija. Malo su se spominjali, kolega Troskot je spomenuo nenamjenske gotovinske kredite i to je jedna od stavki koje bi mogle imati dosta negativne implikacije. Znači i u narednim godinama jer je i u izvješću naveden porast nenamjenskih kredita. Naime, i u izvješću stoji da je kreditna aktivnost banaka bila uglavnom usmjerena na kućanstva, a najveći bi utjecaj daljnjeg povećavanja gotovinskih nenamjenskih kredita pa su oni dosegnuli tim višegodišnjim rastom petinu ukupnih danih kredita banaka, odnosno 41% ukupnih kredita kućanstvima, što je vrlo znakovito i ukazuje i još jednom potvrđuje činjenicu da 50% naših građana nema sredstava za nepredviđene troškove i tu smo na samom vrhu u EU po tom pokazatelju, a ovi podaci o nenamjenskim gotovinskim kreditima to i potvrđuju.
Isto tako je i HNB prepoznao znači to kao potencijalni problem pa je i izdao određene preporuke kreditnim institucijama kako bi se primijenili stroži uvjeti kod dugoročnog gotovinskog nenamjenskog kreditiranja građana.
Zašto banke forsiraju te potencijalno problematične kredite? Svi vidimo da svjedočimo razdoblju povijesno niskih kamatnih stopa pa tako i kamatni prihodi banaka padaju već 7 godina i oni su 2019. zaustavili taj pad te je došlo do rasta upravo temeljem rasta kamatnih prihoda od tih gotovinskih nenamjenskih kredita. Isto tako, banke su povećale prihod, neto prihod od naknada i provizija i to za 9,7%. Isto tako, zbog rasta tih prihod, opet od kućanstava.
Znači, činjenica je da nitko ne pita ni naše poduzetnike ni građane i nitko ih ne štiti kada banke svojevoljno dižu cijene svojih usluga, naknada i provizija. To nas treba zabrinjavati jer otkako je uveden moratorij na ovrhe, stiglo je 170 tisuća novih prijedloga za ovrhu koji se uglavnom odnose na režije i to je ogroman problem za naše građane pred kojim ne smijemo zatvarati oči već bi ipak trebali nešto poduzeti kako bi ih zaštitili. Ono što mogu na kraju reći, to je da izvješće je napravljeno dobro, stručno, kvalitetno, ono što svakako trebam navesti kao nekakvu preporuku, je da bi bilo dobro u ovom trenutku raspravljati o izvješću za prvih 6 mjeseci ove, 2020. g.
Ne mora biti ovako lijepo oblikovano, može biti Times New Roman, 12, 1,5 prored na običnom papiru, bitan je sadržaj, mada je i ova forma je uistinu za svaku pohvalu. Stoga evo, nadam se da će u HS ipak dolaziti nešto promptnije i ažurnije izvješća ne za prošlu ili čak pretprošlu godinu, tu se ne referiram na vas, nego na neka druga izvješća jer danas raspravljati o financijskom stanju prošle godine neće promijeniti i unaprijediti situaciju u kojoj se nalazimo danas, koja je izuzetno zahtjevna i pred nas postavlja brojne izazove.
Klub Domovinskog pokreta će ovo izvješće podržati i evo, nadam se da ćemo uskoro dobiti izvješće za prvih 6 mjeseci 2020.
Hvala lijepa.
Hvala.
Sljedeća rasprava uvaženi zastupnik Boris Lalovac, u ime kluba .../nerazumljivo/... pardon. Zekanovića ne vidim. Uvaženi zastupnik Hrvoje Zekanović, njega nema. Gubi pravo.
Slijedi rasprava uvaženog zastupnika Borisa Lalovca u ime Kluba zastupnika SDP-a.
Hvala lijepa g. potpredsjedniče. poštovani guverneru sa suradnikom.
Slažem se sa svojom prethodnicom, međutim to nema veze sa HNB-om, to ima veze sa stručnim službama Sabora i zato molimo da ubuduće kada dođu ova izvješća, to smo još i prije dok je bio i kolega Šuker, raspravljali na odboru i sa kolegicom Perić, na Odboru za financije i proračun, da odmah se kada dođu ta izvješća od strane HNB-a, kad ih oni izdaju u 6. mj. da ih odmah tad raspravimo a ne sad još 6. mj. poslije jer zbog toga onda ispada da ono što je guverner tu ovdje priča, zapravo što mi ovdje danas o tome pričamo, malo ispadamo smiješni kad nas hrvatski građani sada slučaju jer pričamo o nekim vremenima koja su sada u ovomu doba krize, jednostavno ne možemo uopće pričati sad o 2019. g. i bilokakve određene brojke koje tu govore su danas u ovim novim uvjetima jako smiješne i zato podrška guverneru i mislim da je to kvalitetno što je guverner osvrnuo se i na 2020. g. i tu sam ga i pohvalio i njega i instituciju zato što mislim da smo kao institucija vrlo dobro reagirali na COVID krizu, okej, reagirali su vrlo slično i europske centralne banke i zato govorimo da suradnja HNB-a sa Europskom centralnom bankom zapravo pokaziva određen i napretke i rezultate, prve rezultate jer nije baš lako stabilizirat ni napad na kunu i napada na državne obveznice koje su bile, znači prinos, da se onda mora otkupljivati 20 milijardi kuna obveznica jer nije lako ih u tako kratkom vremenu i kreirati tih 20 milijardi kuna sa svim tim operacijama da bi se stabilizirala i cijena prinosna državne obveznice a isto tako da bi se i stabilizirao tečaj.
Koliko smo osjetljiv na tečaj je vrlo jedna važna informacija koju j ovdje guverner rekao je 500 milijardi kuna obveza koje su eurima i denominirani u eurima. To pokaziva koliko smo kao društvo jako osjetljivi na bilokakve deprecijacijske pritiske na euro i da su to ovaj postotak u 10% u nekome ili 5 ili 10%, vrlo pogubni i za hrvatske građane i za hrvatske poduzetnike a u konačnici i za hrvatsku državu. Jer ono što se sada trenutno događa i na europskome tržištu i što je zapravo i HNB kroz ovaj višak kreiranja likvidnosti na tržištu koji se kreće od negdje u ovom izvješću ove godine je 34 milijarde, vjerojatno je sada i preko 40 milijardi kuna, osiguralo je to da se događa da se država može zaduživati jeftinije odnosno da može i davati i određenu podršku i potporu građanima jer ono što se sada prvi put događa, da Ministarstvo financija izdaje europske trezorske zapise po negativnoj kamatnoj stopi, znači šta se događa?
Da banke em što daju državi novac, još im plaćaju da drže taj novac. Znači kod europskih trezorskih zapisa se sada događa da banka da novac, još vam banka da u konačnici jer su negativne kamatne stope. S druge strane kada govorimo o kunskim trezorcima, znači 0,06% su sad trenutno, a petogodišnje obveznica i petnaestogodišnja obveznica je negdje oko 1,2%. Ono što je zapravo, što bi ja ovdje govorio a to će nam dogodi budući problem, znači već moramo razmišljati što će nam biti potencijalni problem u budućnosti.
Guverner je govorio o inflaciji od 1,4%. Naši prinosi na obveznice odnosno kad ovdje o petnaestogodišnjem prinosu na obveznice je 1,2%. Imat ćemo ozbiljnih problem sa drugim mirovinskim stupom ukoliko se dogodi, nastavlja ovakav trend niskih kamatnih stopa odnosno niskih prinosa jer nemojmo zaboraviti da imamo 100 milijardi kuna u drugom mirovinskom stupu, 100 milijardi u obveznicama i oni još uvijek generiraju određene prinose za naše mirovine koje još su počeli isplaćivati odnosno počet će u narednim godinama isplaćivati prinose, znači za naše mirovine ćemo dobivati iz prvog stupa, iz drugog stupa. Ukoliko se dugoročno počine događati da je inflacija veća od vrijednosti prinosa na tih obveznica, drugim riječima mirovinski fondovi u drugom stupu neće zarađivati, znači neće zarađivati ni za vrijednost, obezvrijeđenu vrijednost novca u toku godina dana i to nam je dugoročni ozbiljan problem koji mi moramo ovdje već sada na niske kamatne stope, na ovako niske kamatne stope već početi nalaziti nekakva rješenja, jel, jer to je dugoročno, sad ne govorimo o kratkoročnom problemu međutim dugoročno neka je period od 5 do 10 g., kada se sve te obveznice dovedu na prinos od 0,5 do 1%, to će biti kad se bude počelo isplaćivati mirovine u drugom mirovinskom stupu, ćemo mi morati ovdje ponovno zakonodavno i vidjeti kako tada reagirati, jel, to će biti dugoročni problem.
S druge strane, ovo što je zapravo guverner rekao, o nenamjenskim kreditima i tu smo i više puta sam ga javno pohvalio zato što je zaustavio taj oblik kredita, rekao je da je negdje oko 6,7% nenaplativih kredita. Ukoliko uzmete da je njih oko 53 milijarde, najveći dio zapravo kredita se daje građanima za rješavanje stambenog pitanja, drugi dio su ovi gotovinski nenamjenski krediti koji su negdje oko 53 milijarde kuna, šta se tu događa i to je ponovno što će Vlada morat to rješavat to pitanje jer to znači da je to već sada od ovih 53 milijarde, 4 milijarde kuna nenaplativo. 4 milijarde kuna od ovih 53, 54 milijarde kuna.
Šta vam drugim riječima to znači? Što znači da će banke najvjerojatnije te kredite otpisati odnosno preprodati ih na daljnjem tržištu duga a danas stalno govorimo o tome tržištu duga onim agencijama. I ovdje piše u izvješću za 2019. g. da su banke prodale potraživanja u vrijednosti 4,2 milijardi kuna. Ali nemojmo zaboraviti da su to potraživanja još od one prethodne krize. Da su to još potraživanja iz 2008., 2009. kada je još bilo ona bankarska kriza.
I ono što se pred nam danas dolazi odnosno što će doći pred Vladu, što će doći pred Vladu i mi moramo ozbiljno razgovarati o tome, hoćemo li tržište duga koje je danas RH oko 40 milijardi kuna, koje treba netko regulirati, netko mora monitorirati to jer to je već preko 10% BDP-a, …
… a nemojmo zaboraviti da će već u … znači ove godine prodano 4 milijarde već od ovih nenaplativih će doći u budućnosti, znači mi moramo ozbiljno brinuti o tome tržištu duga u ovim iznosima, jel nemojmo zaboraviti da će ova korona kriza prouzročiti nova nenaplativa potraživanja koja će se prodavati na tržištu.
I to nije pitanje za HNB, to je pitanje za Vladu jer će taj teret doć na Vladu i mi ovdje kao zakonodavci morat ćemo vidjeti kako ćemo se u budućnosti s time nositi jer će biti veći pritisak građana. Vidite da ovrhe već pomalo će krenuti, a još nisu došli dugovi koji su došli … od ove krize i tu će Vlada morati naći tko će to kontrolirati. Jel one porezne izmjene koje je ministar Marić 2016. napravio i rekao bankama dat ću vam jednokratno da napravite, da vam to bude porezno priznat trošak nije se pokazalo dobro. Znači ne možemo nažalost ni poreznim stimulacijama utjecat na banke da to otpišu jer to su potraživanja koja će ona dalje preprodat.
I pogledajte utjecaj 2016. godine kada je išla izmjena Zakona o porezu na dobit gdje je Vlada dala poticaj bankama, dala im kaže dat ćemo vam poreznu olakšicu nemojte to dalje preprodavati. Pogledajte koji utjecaj.
Znači imamo vrlo sužen prostor, čak iz poreznog elementa da se taj dio događa. Međutim, što će se događati samo iz ovih potrošačkih vidimo da će se to u budućnosti gomilati. To je jedan problem s kojim sigurno neće biti lako upravljati u budućnosti koja god vlada dođe i mi ćemo tu morati imati konsenzus u Sabor, to će biti tržište duga u RH ne financijskog duga.
Nažalost i u ovoj korona krizi će rasti i to je ono što je vrlo ozbiljan problem gdje mi moramo naći ovdje kao zakonodavac odgovor također i na ta pitanja. I ono što sam rekao i na pitanja mirovina u drugom stupu i na pitanje tržišta duga.
Također vezano koliko je važno stabilnost bankarskog sektora je ovdje što je guverner rekao aktiva banaka u Hrvatskoj 426 milijardi kuna, BDP u Hrvatskog 360 milijardi kuna. Vidite koliko je važno imati stabilnost i ovo što je rekao guverner i adekvatnost kapitala koja je najveća u razini EU. Jako smo osjetljivi na euro i što se tiče je guverner što je omogućio određenu likvidnost, jako bitne stvari su to jer su veće nego hrvatski BDP. Nemojmo ni zamišljati šta bi se dogodilo kada bi se nekakvi loši scenarij i zbog toga smatramo da su ove mjere koje ste vi donijeli da su dobre i može u nekom svom završnom izlaganju, znači klub SDP-a će podržati ovu polugodišnju informaciju.
Zahvaljujem.
Hvala.
Sljedeća rasprava je u ime Kluba zastupnika HDZ-a uvažena zastupnica Grozdana Perić.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani guverneru sa suradnikom.
Pa evo pred nama je drugo polugodište 2019. i to smo kroz Odbor za financije spominjali i prošle godine, nažalost zbog ovih promjena odnosno događanja koja su bila odnosno izbora onda je i ovo sve skupa bilo pomaknuto, iako se zaista nastoji u sljedećim razdobljima da te polugodišnje informacije budu što aktualnije i da ne prođe ovako dug period.
2019. je bila u svakom slučaju puno bolja i optimističnija nego što je to 2020., pa kao što znamo realni BDP u 2019. u prvom polugodištu je bio nekih 2,9%, a u drugom polugodištu je on bio niži na razini od 2,7%.
Što je utjecalo na te realne gospodarske aktivnosti? Pa najveći utjecaj je bio povećanje ukupnog izvoza i to i roba i usluga. Znatno je bio usporen rast uvoza roba i usluga pa je doprinos neto inozemne potražnje rastu realnog BDP-a u drugom polugodištu bio pozitivan.
Domaća potražnja i što je u samim sastavnicama bilo bitno, bitna je bila osobna potrošnja koja već nekoliko godina i sa izmjenama koje se događaju u fiskalnom u zakonodavnu u okviru fiskalne politike tome i doprinosi jer se povećavaju i dohoci kroz razne mjere stimuliranja i povećanja osobnog odbitka.
Isto tako imali smo i povećanu investicijsku aktivnost na godišnjoj razini koja je isto tako bila pojačana i u prvih 6 mjeseci, a isto tako je i potrošnja države rasla sličnom dinamikom.
Tržište rada već se doticalo, međutim zaista prema evidencijama je stopa nezaposlenosti bila znatno niža u odnosu na prethodne godine i ona je iznosila 7,4% ukupne radne snage. Bruto plaće su u drugom polugodištu povećane za 3,8%, a isto tako i kupovna moć je porasla za 2,9%.
Inflacija je povećana u drugom polugodištu na 1,4% i to je prvenstveno zbog rasta cijena mesa i naftnih derivata, znamo što se događalo sa naftom u tim proteklim periodima kada je ona, kada je cijena bila znatno niža, a onda se stabilizirala negdje na 66 dolara.
Ono što je reko i sam guverner, imamo višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance i on se znatno povećao upravo zahvaljujući rastu izvoza usluga. HNB je u skladu s tim nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku i na taj način je zadržao i održao nominalni tečaj kune prema EUR-u, što je itekako svima olakšalo život kako građanima, tako i privredi.
Ono što treba još reći da je u odnosu na financiranje i na kamatne stope kako bankama, a tako i građanstvu, kamatne stope su na najnižoj razini koju pamtimo u, ne znam, u zadnjem najmanje desetljeću, a i možda i duže. Prema tome, tu je itekako značajno napomenuti utjecaj čime smo i mi kao sudionici ukupnog europskog tržišta zaista i dizanjem rejtinga u posljednje ove 3.g. zaista kao država itekako postigli veliku, veliku kvalitetu.
Ono što treba još reći da su, da je u drugom polugodištu ostvaren višak proračuna opće države za 2,7 milijardi kuna i u odnosu na 2018. to je povećanje od 7,3%.
Kada govorimo o BDP-u onda evo u prošloj godini on je, dakle javni dug u odnosu na BDP je bio nekih 73,2% i on je za 1%-tni bod manji u odnosu na lipanj iste godine. Međunarodne pričuve su veće bile u 2019. za 6,4, a odnosno za 9,8%. Na rast pričuva je isto tako utjecao otkup deviza od banaka radi sprječavanja aprecijacijskih pritisaka.
Kada govorimo o bankama onda evo banke i ono što je HNB iskontrolirala je da je ukupna imovina banaka bila povećana za 4,2% i najveći utjecaj je upravo imala kreditna aktivnost prema kućanstvima i ovdje spomenutih više puta gotovinskih nenamjenskih kredita koje su eto zadržane u nekim realnim okvirima.
Ono što treba još itekako spomenuti da u odnosu na ovu godinu odnosno kada pogledamo stanje 2020. onda moramo reći i ono što sam i u replici napomenula, koliko je značajna aktivnost upravo i utjecaj i pravilna reakcija monetarne politike gdje se upravo u ovom kritičnom razdoblju odnosno ovoj krizi koja je zapravo specifična po svemu, kako se je uspjela iskreirati dodatna likvidnost i kako je na ovaj način zapravo hrvatska država i budžet stabilizirao poslovanje do kraja ove godine s tim da se nadamo da će ipak sve ono što se sada događa da se neće predugo događati jer je onda to sigurno veliki problem dugoročno kako izdržati upravo ovu gospodarsku krizu, ovu neaktivnost i nadam se da na ovaj način kako god smo prebrodili na ovaj način da će aktivnosti i dalje biti kvalitetne da bi se održalo kako gospodarstvo tako i sva ona stečena prava koja imaju građani u našoj državi. I vidimo da je zapravo upravo Ministarstvo financija i vlada da su vrlo kvalitetno reagirali i u pravo vrijeme kada je to trebalo, tako da mogu evo kazati da će Klub HDZ-a u svakom slučaju podržati ovo izvješće. Hvala lijepo.
Slijedeća rasprava u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka uvaženi zastupnik Tomislav Tomašević.
Evo dobar dan svima, zahvaljujem guverneru HNB-a na ovoj prezentaciji, ovoj polugodišnjoj informaciji HNB-a za drugo polugodište 2019.g.
Kao što su već mnogi rekli, ključno je da se informacije HNB-a odnosi na razdoblje prije epidemije i prije korona krize jer inače se situacija drastično promijenila nakon i ja bi malo iskoristio podatke iz ove informacije da ukažem na, na dvije stvari, na dva, dva problema. Jedan je potpuno neadekvatna ekonomska struktura hrvatskog gospodarskog i financijskog sektora za izazove 21. stoljeća…
… koji su nam se ukazali jedni od njih upravo ove godine, a i s druge strane potreba za raspravom za novu ulogu HNB-a i svih ostalih centralnih banaka, pa ona i nove monetarne politike s obzirnom na izazove koji nam predstoje.
Znači kao prvo stvar samo informacije odnosno izvješće kaže najveći doprinos pojam gospodarskim pokazateljima se odnosi na osobnu potrošnju o čemu se ogleda nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada, rast kreditiranja kućanstava i rekordno visoka razina potrošačkog optimizma. Znači, malo to cinično zvuči kad znamo isto tako koliko je ljudi se odselilo iz Hrvatske i našlo posao u drugim zemljama članicama EU i kad znamo zapravo kad govorimo o povoljnim jel trendovima na tržištu rada, a s druge strane kad znamo koliko su doznake iz inozemstva koje čine gotovo, znači tih ljudi koji su otišli iz Hrvatske koji uplaćuju doznake u Hrvatsku koji čine čak oko 7% BDP-a po čemu je Hrvatska pri vrhu među svim zemljama članicama EU. A što se tiče, što se tiče kredita odnosno rasta kreditiranja pučanstvima, o tome ću isto nešto reći, a o tome smo već nešto i rekli vezano za ove stambene kredite, ali reći ću nešto i kasnije.
Dalje, vidimo isto toga manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom da se produbio upravo u ovom polugodištu i izvoz robe se snažno usporio baš u zadnjem kvartalu. Tako da takvi, znači sa smanjenom izvoznom konkurentnosti robe smo dočekali 2020. godinu.
S druge strane, da kažemo nešto i o ovoj problematičnoj strukturi ekonomije, imamo primjerice kaže informacija rast bruto dodane vrijednosti na godišnjoj razini iznosi 2,6% pri čemu su porasle sve njegove sastavnice osim prerađivačke industrije. Najveći rast doprinosti PDV-a dali su djelatnosti iz područja trgovine, prijevoza i turizma. Upravo 3 sektora koji su najranjiviji poslali upravo ove godine na korona krizu. I tu se vidi naš najveći ekonomski problem.
Dalje, to se vidi isto tako i kad govorimo o strukturi povećanja zaposlenih pa kaže informacija, gledajući po djelatnostima porat broja zaposlenih bio je široko rasprostranjen od dosadašnjeg trenda ipak odudara kretanje broja zaposlenih u industriji koja je tek krajem godine pridonijela rastu ukupne zaposlenosti nakon 2 uzastopna tromjesečna smanjenja broja zaposlenih.
Ponavljam, takvi gdje ne proizvodimo smo dočekali ili gdje malo proizvodimo smo dočekali onda krizu gdje nismo mogli uvesti neke ključne stvari jer su svi ih tada trebali kao što su dezinficijensi, kao što je hrana, kao što je medicinska oprema itd., itd.
Dalje, u isto vrijeme možemo vidjeti nikad veći profit komercijalnih banaka pa tako informacija kaže, dobiti s poslovanja u 2019. godini najveća je zabilježena dosad. Međutim, takve komercijalne banke godišnji rast plasmana kao što sam rekao nefinancijskih poduzeća u 2019. se usporio. Znači plasman i gospodarstvo su se usporili od komercijalnih banaka zbog više jednokratnih učinaka dok se rast plasmana stanovništvu ubrzao, čemu je pridonijelo ubrzanje rasta stambenih kredita potpomognuto nastavkom provođenja programa Vlade RH za subvencioniranje tih kredita. Ja se zahvaljujem guverneru koji je vrlo jasno što stalno osporava ova Vlada rekao ono što svi mi znamo jer vidimo koja je korelacija da APN-ov program subvencija posebice jer je tako sezonalni jer se prije dešavao 1 puta godišnje, sada se dešava 2 puta godine, izravno utječe na rast cijena nekretnina koji je veći od prosjeka EU, koji je bio prošle godine čak 9%. Znači, iz državnog proračuna subvencioniramo stambene kredite koji onda idu i u profit komercijalnim bankama, dižemo rast cijena nekretnina ljudima kojima pomažemo da kupuju te iste nekretnine i onda isto tako za, taj naš novac, javni novac završava ili u bankama u profitu banaka ili u profitu prodavatelja nekretnina, a u isto vrijeme se dišu cijene ne samo nekretnine nego i cijena najma nekretnina jer imamo porezni sustav takav da je 10 puta manji porez za iznajmiti apartman turistima nego stanovnicima gradova dugoročni najam dati. Znači 10 puta u prosjeku je manji porez za kratkoročni najam u odnosu na dugoročni najam stanovnicima gradova. Eto to je naša stambena politika i to se jasno vidi i iz informacije HNB-a, a vidi se i iz izjava guvernera koji je potvrdio da taj program subvencioniranja stambenih kredita direktno utječe na rast cijena nekretnina i zapravo ljudima kojima pomažemo radimo medvjeđu uslugu, a ne radimo ono što bi trebali što druge države članice EU rade, to je da gradimo javne stanove za najam i tako povećavamo stambeni fond, javni stambeni fond. Podsjetit ću Hrvatska ima oko 1 ili 2% prosjek EU je 14%, Beč ima 60% stambenog fonda u javnom neprofitnom najmu i time utiče na cijene najma stanova.
S druge strane to se vidi, nikad veći stambeni krediti, najveća godišnja stopa rasta stambenih kredita od 2010. godine. Znači najveća godišnja stopa rasta stambenih kredita od 2010. godine i to mi subvencioniramo iz proračuna. S druge strane, isto tako vidimo ono što je, sad idem malo u ulozi HNB-a, temeljna se inflacija blago ubrzala s 1,1% u lipnju, na 1,2% u prosincu i ono što znamo da je ključna uloga HNB-a, što bi ja volio da ponovo otvorimo raspravu o tome, a piše fino na webu HNB-a, HNB središnja banka RH i njezin je osnovni cilj održavanje stabilnosti cijene zato se ova informacija tako zove. Međutim, primijetit ćete da ove godine 2020. imamo barem 3 trenda u kojem sudjeluje na neki način i HNB. Prvo preispitivanje nezavisnosti središnjih banaka, drugo dulje razdoblje skoro nultih kamatnih stopa i treće spremnost na fiskalnu intervenciju. Mi smo čuli guvernera koji je rekao da je HNB otkupljivao obveznice državne, da to nikad nije radio, ne samo da to nikad nije radio nego je Hrvatska, čuli smo isto tako od guvernera to je radila u mjeri među najviše od svih malih europskih zemalja, nešto što je bilo prije pa ja bi rekao čak nezamislivo.
S druge strane isto tako vidimo da bome i ova godišnja inflacija, a o tome se sada radi, da zapravo globalni trendovi moguće se idu i prema dopuštanju inflacije, …
… vidimo recimo američki FET koji više taj 2% magični cilj inflacije sada počinje računati prema nekakvom prosjeku i mi moguće idemo prema inflaciji što neće biti hrvatska odluka nego očito globalna odluka od možda kontrolirane inflacije 4 do 5% kako bi se riješio proboj sve većeg i većeg zaduživanja država, kako bi se pokušao adresirati problem korona krize koji je nezapamćen. To nije ciklička kriza kakve smo navikli, to je jednokratni šok i u tom smislu mislim da trebamo otvoriti raspravu uopće o ulozi monetarne politike i centralnih banaka.
Mi što se tiče rekao je isto tako guverner da će Hrvatska u tečajni mehanizam da je ušla, da će se euro uvesti čim se zadovolje kriterije i ja ću ponoviti i to je naš stav, mi tražimo široku javnu raspravu prije ulaska u Eurozonu unatoč tome, podsjetit ću da Češka, Poljska i Mađarska odgađaju ulazak u Eurozonu. Mi ćemo i onako provesti u čekaonici nekoliko godina i upravo taj period treba iskoristiti da se dobro odvagnu sve prednosti i mane pristupanja Eurozoni.
Znači jedna od ključnih poluga ekonomske aktivne ekonomske politike to je kontrola državnog deficita i duga, kao što znamo već to nemamo jer su nam time zadani mastriški kriteriji, uvođenjem eura oduzimamo si barem nominalno, barem teoretski još jednu polugu, a to je kontrola kamatnih stopa i tečaja. Ostaje nam onda u slučaju novih kriza, ovih cikličkih kriza, a njih će bit jer uvijek ih bude, samo instrument tzv. interne devalvacije što znači smanjivanje plaća i rast nezaposlenosti.
Znamo koji su argumenti, visoko euroizirana ekonomija uglavnom okrenuta uslugama, ali ajmo onda rješavati te strukturne probleme, a ne samo reći ha tržište će sve riješiti, nemamo drugog izbora najbolje da uđemo u Eurozonu čim prije i sve će biti dobro. Znači iz te perspektive apsolutna monetarna suverenost za nas naravno nije moguća, ali nekakva relativna monetarna suverenost u smislu da se monetarna i tečajna politika pojavljuje kao sredstvo aktivne ekonomske politike za postizanje nekih važnih društvenih ciljeva, to itekako mislim da trebamo otvoriti raspravu o tome. A ti ciljevi su primjerice puna zaposlenost i dugoročni održivi razvoj i to mislim da je trend svugdje da se te ortodoksije sada oko centralnih banaka polako počnu preispitivati i mislim da je to vrijeme da to napravimo i u Hrvatskoj.
Hvala lijepo.
Sljedeća pojedinačna rasprava uvaženi zastupnik Miro Bulj.
Hvala lijepo.
Guverneru u izvješću navodite da je najveća dobit banaka od naknada i provizija koje ima u Hrvatskoj oko 500-njak, dugi niz godina se to nije objavljivalo koje su naknade i provizije, to je novac oko 4 milijarde kuna koji se ne oporezuje, koje banke isisavaju i sada je to najveća dobit trenutno, jedna od najvećih dobiti banaka, to se u izvješću spominje, a zakonodavno je omogućilo bankama da se taj provizija i naknade ne oporezuju. Dugo godina nismo uopće znali, ne govorimo o kamatama, kamata je nešto drugo nego ta čista sitna pljačka hrvatskih građana govorimo o 4 milijarde kuna godišnje.
Možete li reći u kojem je iznosu dobit tj. u kojem je postotku dobit od te mužnje novca građana koji država nije oporezovala gdje pogoduje bankama, o kojem se iznosu radi? U kojem je postotku u donosu na dobit banaka?
Što se tiče eura, vi to bez grižnje savjesti spominjete. Euro, euro, euro. Ja kao obični čovjek pitam se da li stručnjaci kao što je gospodin Stiglitz sa ekonomist bivši znači ex glavni ekonomist za svjetsku banku, sveučilišni profesor na Columbia-i u New Yorku, stručnjak priznati koji govori suprotno od vas. Ja tražim, evo mi, ja kao čovjek, građanin da se otvori javna rasprava šta dugoročno to donosi koje su to posljedice? Zašto bi mi davali dio suvereniteta svog kada ne znamo uopće posljedice nego vi ste tu teoriju nametnuli i vi gonite. Nije vas to briga.
Znači narod mora znati, narod hrvatski da se ima javna rasprava i postoji jedna demokratska procedura, a to se zove referendum … raspravi koja bi trebala biti sveobuhvatna da vidimo trenutak kada ili nikada. Možda je potrebno, ali ne sad, možda nije potrebno nikako, a vi nametnite svoju teoriju gori di vi to dogovorite, a vjerojatno niste vi u klubu od gospodina Kovačevića to dogovorili jel cila monetarna politika se vodi daleko od očiju ljudi.
Radi se o izvješću 2019., a 2020. ali vam govorim da je monetarna politika davno udarena dobro, to znamo šta je se dogodilo po pitanju Agrokora gdje su korištene, ja sam čak digao kaznenu prijavu dopalo mene vidite, dopalo mene kod pustih stručnjaka ovdje u kravatama i tako, gdje su se mjenice bez pokrića koristile 10 milijardi kuna je koncern tada najveći Agrokor bez pokrića, znači na papir obični napisao i plaćao ljudima, 10 milijardi bio je izravan udar na monetarnu politiku i ne funkcioniranje sustava koji je bio apsolutno ispolitiziran, pogodovao je i to je problem.
Ja sam digao kaznenu prijavu ima tri godine čini mi se u ono vrijeme kada je bila Agrokor kriza, to je udar na monetarnu politiku gdje se pogodovalo da neko mjenicama bez pokrića 10 milijardi kuna. Vijeće za stabilnost u kojem ste i vi kao predstavnik banke tj. na čelu nije ništa poduzimalo, ništa.
Znači monetarna politika je vrlo bitna, suverenost je bitna ali nemojte voditi monetarnu politiku daleko od očiju javnosti po klubovima, po uredima u Europi, ne znam di. Ja znam da imate određene ovlasti, a ovo nije benigna stvar kao što je Sabor tražio pa ste se tada usprotivili vi, digli se svi tada, kada smo tražili da revizija uđe u HNB, ali samo poslovanje, da vidimo poslovanje.
Kako je moguće da recimo HNB raspiše …
… natječaj za konobara i kuvare koji dobro sljubljuju vina i oboritu ribu. To je benigno prema monetarnoj politici i suverenoj politici moneta. Ja ovo sad govorim kao čovjek koji nije na vašoj razini, koji ima manja znanja, ali jednostavno slušaju najveće svjetske stručnjake da euro nije najbolji, na uvođenje eura, da to za suverenu politiku nije dobro, suveren svake države i šalju preporuku hrvatskom narodu, vama, Vladi, da se to ne radi, ne znam zbog čega vi to tako gurate.
I još jednom, 6% BDP-a, 6% BDP-a i govorite da je najveći dio BDP-a od iseljenih ljudi naših od doznaka, govorim vam koje smo loše politike imali u RH. Naši iseljeni ljudi, najviše novca, 6% BDP-a, 20 milijardi kuna uplaćuju .../Upadica: Vrijeme./... u Hrvatsku i to je najveći problem i loše politike, to je odraz politike Hrvatske prema narodu.
Hvala.
Sljedeća pojedinačna rasprava uvažena zastupnica Katarina Peović.
Dobar dan svima.
Prije svega, ne bih se složila da je ovo Izvješće, nema smisla zato što se desila Covid kriza i onda ne možemo ništa naučiti iz ovog izvješća koje se odnosi na 2019. g., možemo itekako puno toga naučiti jer ovo Izvješće predstavlja određeni povratak u budućnost, je li? Vraćamo se u prošlost da bismo vidjeli da su one stvari koje su se isticale kao prednosti nakon Covid krize očite mane, iako su mnogi upozoravali na njih i prije, a to su prije svega, ono što smo već rekli, oslanjanje na turizam i uslužne djelatnosti.
Izvještaj pokazatelj trendova, za koje se u korona krizi pokazalo da ne mogu biti temelj razvoja. Ono što pokazuje izvještaj je da je i prije korona krize porastao uvoz prehrambenih proizvoda i uvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda.
Znači imamo već ovdje naznaku onoga u kojem smjeru ne bi trebalo ići. Znači samostalna, autonomna proizvodnja, proizvodnja koja se mora temeljiti na isto tako, multisektorskim analizama, međusektorskim analizama koje pokazuju koje su to djelatnosti koje imaju mogućnost proizvoditi višu dodanu vrijednost. Ova, ovo izvješće pak nije dobro iz naše perspektive iz dvije, iz dva razloga. Prvi je razlog što tu imamo neinterpretirane podatke, znači podatke koji se, koji su ideološki sami, samom činjenicom da oni ne interpretiraju poteze Vlade nego samo navode neke informacije, a drugo, one su komparativno neutemeljene. Znači nemamo komparaciju, jedan sam primjer i navela.
Znači kada sam postavila pitanje u raspravi na temi Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti, onda mi je tajnik Ministarstva financija odgovorio na moje pitanje zašto nemamo domaćih multisektorskih analiza, da se standardiziralo prikupljanje statističkih podataka radi usporedivosti povezivanja tih podataka na razini EU, pa zašto sada onda tu usporedivost ne primjenjujemo, a posebice recimo na pitanju koliko se povećala zaposlenost. Znači ovdje imamo u izvješću činjenicu, je li, da se povećala zaposlenost 2019. u odnosu na 2018., no nije navedeno da imamo jednu od najnižih stopa zaposlenosti, znači kad stavimo u kontekst, stvari su bitno drugačije.
Također, nije se navelo da su trećina novozaposlenih radnici iz stranih zemalja kojima su izdane dozvole za rad, dovedimo to u vezi sa Zakonom o strancima gdje su u potpunosti sada prije par dana liberalizirane kvote za uvoz strane radne snage i nije se reklo da je smanjenje nezaposlenosti podjednako rezultat zapravo brisanja iz evidencije HZZ-a, što je zapravo posljedica trenda iseljavanja.
Takve stvari se dakle, u Izvješću ne navode. Nadalje, ono što treba svakako naglasiti je ono što su i prethodnici spomenuli, znači poslovanje banaka u 2019. rezultiralo je najvećem zabilježenoj dobiti zasad, znači dobit, mi smo stalno spominjali onaj iznos od 4 milijarde kuna koliko banke godišnje iznose iz zemlje, ali ovdje imamo znači porast za 17,9%, 5,8 milijardi kuna, dakle, banke imaju dobit. Po tome dakle, ako pridodamo neto dobit nefinancijskih poduzetnika od preko 30 milijardi kuna, 31 milijardu kuna, hrvatski radnici, možemo reći da su stvorili više od 37 milijardi kuna dobiti poduzetnicima, samo u 2019. g.
Zašto su takvi podaci važni? E pa zato da bi usporedili sa potezima Vlade, radnici su kao zahvalu 2020. dobili najavu rezanja radničkih prava. Ti isti radnici, dakle, kako pokazuje izvješće, sve više dižu nenamjenske kredite, što upućuje na to dakle da su realne nadnice, da stagniraju pa bi nešto, da bi nešto kupili sada moramo dignuti kredit. Upozoravam da je statistička, statistički podatak da čak 52% ljudi u Hrvatskoj ne može sebi priuštiti izvanredni neplanirani trošak, a da većina štediša ima ispod 10 tisuća kuna na računima.
Dakle malo je onih koji spadaju u onih 2% najbogatijih koji imaju preko 50% ukupne bogatstva na bankama, o njima ovo Izvješće ništa ne govori. Zato već u ovom razdoblju znači moramo primijetiti, razdoblju na koje se odnosi izvješće, opasni trend rasta gotovinskih nenamjenskih kredita u danom periodu koji su dosegli petinu ukupnih kredita banaka, odnosno 41% ukupnih kredita kućanstvima.
Onda se naravno, postavlja pitanje strožih uvjeta kreditiranja, pogotovo u perspektivi dakle kada u ponedjeljak kreću ovrhe, dakle, 240 starih .../Upadica: Vrijeme./... i 170 novih ovrha, možemo pretpostaviti da će to biti samo strože.
Završna rasprava u ime Kluba zastupnika SDP-a uvaženi zastupnik Boris Lalovac.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Kao što su evo, i moji prethodnici zapravo rekli …


. / .

…ono što smo primijetili zapravo trend u poslovanju banaka i što sam rekao da je zapravo, problem će biti dugoročno za mirovinske fondove jel, koji će isplaćivat nama mirovine zato što su kamate sve niže i niže, pa se onda ministar može hvalit kako je vlada uspješna jel, manje plaća kamata 3-4 milijarde kuna. To je jednostavno zbog toga što smo i pristupom europskome, europskome tržištu i što jednostavno kroz tzv. kvantitativni izing, znači tiskanje novca Europske centralne banke koji je počeo još tamo 2015.g. se u potpunosti promijenila situacija na financijskim tržištima da je nezamislivo da je danas banke daju novac državi, još, još za to plate. Znači, daju novac državi i za još za to plate. I to će sigurno u budućnosti imati svoje probleme, kao što smo rekli u poslovanju mirovinskih fondova dugoročno, a i vidimo da to sve sad ogleda u poslovanju banka, pa onih gdje najviše sad zarađuju, zarađuju na naknadama i to se zapravo vidi u ovom izvješću da su naknade narasle skoro 10, 9,7%. Kaže povećao se neto prihod od naknade i provizija i na, u baš u izvješću stoji da se na kretanje kod sektora kućanstva i rast kamatnih prihoda od gotovinskih nenamjenskih kredita i smanjenje kamatnih troškova na oročite depozite, jel. Ono to što se primjećuje na trendu. I vidimo da ulazimo u EU odnosno europski ERM 2 mehanizam, a ono što se pokazuje sada da mi građani sve više i više građani uzimaju novac u kunama. Sad nam se sad stvarno događaju nekakvi paradoksi. Kada je, kada su trebale bit kune ono u 30.g. hrvatske ekonomije, slabo ih je bilo, e sad kad ulazimo u europsku, u EU odnosno Europski tečajni mehanizam u EUR-o 2022.-'23. imamo eksploziju kuna koju će ponovno netko trebati konvertirati po nekom tečaju 2022.g., pa se govori da je to 7,5 itd. Tako da su to nekakve, nekakvi trendovi koji se sad pojavljuju.
I ono što je sad, postavlja se pitanje što će to stvoriti budući ekonomski rast jel su instrumenti monetarne politike došli do svog, do svojih limita granica. Kamate su na nuli, likvidnost ima 40 milijardi kuna i kada vidite sa makro ekonomskih perspektiva likvidnost banaka je dobra, adekvatnost je dobra, HNB je još djelovao na tržište obveznica, smanjio je prinose.
Međutim, postavlja se pitanje šta će to kod nas 2021.-2022. generirati ekonomski rast jer znamo da od BDP-a 60% BDP-a generira potrošnja kućanstva, 60% BDP-a generira potrošnja kućanstva, a potrošnja kućanstva imamo, a iz izvješća se vidi da je 60% su stambeni krediti koji još uvijek kolko tolko i građevina je iza vode u ovim uvjetima i zato nije tolki ekonomski pad nego je čak i HNB smanjio ga je na 8% zato što još uvijek građevina radi. Još uvijek građevina radi i ona vuče ovaj dio i pad turizma ona ga je, ona ga je u jednom dijelu kompenzirala jel građevina ima vrlo veliki udio kroz razno razne ovaj ima utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i vidimo i ovaj i ovaj dio stanova, izgradnje stanova koja nažalost s druge strane ima ponovo jedan negativni trend vrlo visoku cijenu, vrlo visoku cijenu, cijenu stanova.
Imamo ovaj drugi dio kredita, nenamjenskih kredita koji sve sad ulaze u određene probleme i postavlja se pitanje šta će to generirati novi ekonomski rast 2021.g. kad vidimo da su građani zarobljeni i samo u ovom dijelu 400 000 blokiranih i ovi novi koji dolaze u nenamjenskim kreditima.
Investicije će biti vidjet ćemo za slijedeću godinu, pogotovo u turizmu jel vidimo da najveći dio izvješća, tako i piše u ovom izvješću da smo najviši dio kredita davali u turizmu jel turizam je ostvarivao veće prinose nego nekakav određeni drugi dio djelatnosti, a pitanje je šta će turizam bit slijedeće godine i kako je skraćena sezona i vidjeli smo da ove godine uspjela je vlada kroz svoje mjere ipak nekako progurati taj dio turizma, al vidimo da je on sad, sad nam odjednom turizma smo govorili da će bit 4-5 mjeseci, sad smo sretni ako je mjesec dana. Nažalost to su realnosti. I te investicije u turizam sigurno će slijedeće godine zavisit kako se bude generirala epidemiološka situacija, bit će zaustavljene. Tako da se postavlja pitanje koji će to instrument, koji će to elementi zapravo potrošnje, država je najveći dio svoje potrošnje usmjerila na EU fondove i to je jedan od oblika ekonomskog rasta. Čak tu piše u izvješću da je zapravo odnos uplata, odnos uplata i isplata zapravo je u korist Hrvatske 2,6% znači od prošle, prije je bilo 1,8%. Tako da sigurno pred nama …/Upadica: Vrijeme/…se nalaze izazovna vremena kako generirati i stvoriti stabilan gospodarski rast. Hvala lijepo.
Slijedeća završna rasprava u ime Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista uvaženi zastupnik Zvonimir Troskot.
Poštovani potpredsjedniče HS, poštovane kolegice i kolege zastupnici i poštovani građani RH koji gledate putem ekrana.
Svezano i za izvještaj sam, dakle on nije sporan. Dakle svako tko je studirao ekonomiju kod prof. Ivanov ili ostalih profesora na monetarnoj politici znat će da smo na 4.g. iščitavali ovakve izvještaje koji su nam bili pripremni materijali za polaganje ispita i on kao takav nije uopće sporan.
Vezano za potvrdu njega vidjet ću, evo ostavit ću si prostora zajedno sa kolegom i čut ćemo završno mišljenje našeg guvernera jer htio bi stvarno čut na današnje izlaganje i njegovu završnu riječ.
Međutim, htio bi se vratit ponovno na temu EUR-a. Nisam vjerovao odnosno nisam znao da će gospodin guverner dotaknut tu temu, pa bi htio onda još dalje potaknut raspravu, pa da evo i vi dobijete dodatne materijale s kojima ćemo onda dodatno to proširivat.
Kolega Bulj je spomenuo prof. Stiglica, o njemu ne moramo puno govorit. Međutim, nije on jedini koji govori o tome da Hrvatska ne bi trebala preuzet EUR-o u ovom trenutku iz razloga što mi imamo obvezu preuzimanja, ali Lisabonski ugovor ne naglašava i ne daje nam obvezu preuzet tu obvezu točno egzaktno na određeni datum. Dakle, sami procjenjujemo trenutak kada …/Govornik se ne razumije/…gubimo monetarni suverenizam.
Prof. Deni Rodrig recimo prof. sa Hadwarda, imate knjigu …/Govornik se ne razumije/…treće poglavlje borbe Europe, on to sagledava iz političke ekonomije, dakle dodaje dodatnu dimenziju još političke integracije EU i vidi zapravo …
… koliko nema smisla euro pogotovo euro za Hrvatsku u ovom trenutku. Profesor Paul De Grauwe, profesor koji predaje na londonskom Ekonomskom sveučilištu, predaje na Sveučilištu Leuven u Belgiji to je profesor koji je ozbiljan igrača na području monetarne politike iz razloga što je bio i savjetnik predsjedniku Barossu u EU, tako da i njegovo mišljenje mislim da treba uzeti u obzir, pogotovo na njegove argumente s obzirom na euro u ovom trenutku.
Vezano za sam euro treba to sagledavati iz perspektive konkurentnosti i tu prof. Stiglitz u svojoj knjizi „Euro“ govori kako su određeni kriteriji bili stavljeni u Grčku gdje su morali čak mijenjati zakonskom regulativom trajanje svježega mlijeka, sada pazite o čemu govorim. Dakle, morali su produljiti dane svježega mlijeka sa 5 na 11 dana iz razloga da bi jedna Nizozemska pomoću trojke, koju možete pročitati u knjizi od Stiglitza u kojem je Europska komisija zahtijevala produljenje svježega mlijeka kako bi onda Nizozemska uvozila GMO mlijeko u Grčku. Imamo problem Megglea, ako mi želimo to nizozemsko mlijeko piti sa GMO vrlo dobrim putevima idemo u ovom trenutku sa uvođenjem eura iz razloga što smo u svakom aspektu nekonkurentni i po proizvodnosti i produktivnosti, a i asimetričnosti naše ekonomije sa zemljama Eurozone.
Što se tiče prof. Roberta Mandela to je profesor sa Columbia-e Kanađanin koji je dobio Nobelovu nagradu upravo na teoriji optimalnog tržišta, dakle postoje određeni kriteriji koji se postavljaju pred određenu zemlju i tržište da bi bilo valutno optimalno. I neću sada ulaziti u samu dubinu toga, mislim da ćemo se toga doticati u kasnijim raspravama. On predaje ne Sveučilištu Columbia-i, Sveučilištu Hong Kong, dakle ono šta na temelju te teorije optimalnog valutnog tržišta današnji ekonomski stručnjaci već izračunavaju pozitivne korelacije između intenziviranog iseljavanja ljudi, dakle primjerice iz zemalja ko što je Hrvatska i Grčka i uvođenjem eura, dakle ponavljam, intenzivirano iseljavanje ljudi iz zemalja ko što je Hrvatska i Grčka uvođenjem eura posebno u trenucima recesije i ekonomskih šokova. Pa ako želimo dodatno nakon što smo već skinuli određene kvote sa zakona pa ćemo pustiti strance koji će skinuti cijenu rada dodatno u RH, ako želimo dodatno potjerat najvitalniji dio našega društva naše Hrvatska onda je uvođenje eura u ovom trenutku savršeno.
I još jednu stvar koju bi htio dotaknut i volio bi sa stvarno to bude rasprava iz razloga što naglašava se mehanizam i on je ok, međutim 2021. je ključna na temelju koje će se onda zapravo ocjenjivati da li je Hrvatska spremna za uvođenje eura ili nije. Ono šta je bojazan kluba Mosta jest da će se 2021. godina pretvoriti u zlatno tele u kojem će se sve podređivat tome da se zadovolje određeni kriteriji Maastrichta za ulazak u Eurozonu, a to može imati ozbiljne posljedice i reperkusije na hrvatsko gospodarstvo.
Hvala lijepo.
Završno obraćanje u ime predlagatelja uvaženi guvernere Boris Vujčić.
Hvala vam lijepa na raspravama i na pitanjima, neka od njih nova, neka su aktualna, neka kao što uvaženi zastupnik gospodin Bulj su stara i ponavljaju svaki puta kada ja dođem ovdje i na sam već 5, 10 puta odgovorio.
Ja ću pokušati ova pitanja koja su postavljana možda konsolidirati u 4 grupe koje sam ja vidio sa su spominjanje u više navrata, jedno je euro i siguran sam da ćemo euro raspravljati i 2021. i 2022. ovdje i u HNB-u javno puno, jedno je politika banaka i banke i ono što je bilo vezano uz politiku banaka, treće pitanje, pitanje niskih kamatnih stopa to je isto važno pitanje u budućnosti i što ono znači gdje su rizici ovako duge politike niskih kamatnih stopa koju imamo i koje je pred nama vjerojatno i pokušat ću nešto reći još o jednoj aktualnoj temi koja je spomenuta, a to je sprečavanje pranja novca i što tu radi HNB odnosno što tu može raditi odnosno ne može raditi, što može pričati, što ne može pričati.
Prvo euro, euro naravno nije nešto o čemu mi raspravljamo iza zatvorenih vrata nego nešto oko čega smo krenuli zajedno sa Vladom u javnu raspravu nakon što smo napisali Nacionalnu strategiju odnosno nakon što smo ju objavili. Ja sam osobno išao od županije do županije u organizaciji Gospodarske komore, razgovarao sa ljudima sa gospodarstvenima, imat ćemo javnu kampanju koja će biti za cjelokupnu populaciju kako se približavamo i uvijek smo spremni o tome raspravljati.
Naravno euro nije nešto, naša odluka da idemo u Eurozonu, da idemo prihvatiti euro je temeljena isključivo na ekonomskoj analizi i ničemu drugome, znači tu nema ni mrva ni ideologije, ni ičega drugog nego jednostavno usporedbe koristi od toga i troškova od toga.
Ono što treba imati na umu je da od 27 zemalja EU 19 je već odlučilo uvesti euro. 2 zemlje su trenutno u postupku uvođenja eura, znači Hrvatska i Bugarska 21 od 27 zemalja, Rumunjska je rekla da će to isto učiniti 22 od 27 zemalja. Očito da ne vidimo samo mi nešto korisno u uvođenju eura nego to vidi većina zemalja u EU.
A moramo reći isto tako da su to zemlje koje imaju manje razloga uvesti euro nego Hrvatska.
Zbog čega imaju manje razloga uvesti EUR-o nego Hrvatska? Zbog toga što su ili veće ekonomije poput Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske koje imaju puno više zbog svoje veličine neovisnosti monetarne politike nego što vrlo mala ekonomija poput Hrvatske uopće može imati, a drugo zbog toga što većina njih nema uopće problem eurizacije ili je on daleko manji nego što je u Hrvatskoj. Hrvatska je od svih tih zemalja, zemlja koja može najviše profitirati od uvođenja EUR-a, znači najviše od svih tih zemalja. Zbog čega? Zbog toga zadovoljava dvije osnovne kriterija da bi uvođenje EUR-a imalo smisla. Jedno je da je vrlo mala i vrlo otvorena ekonomija, vrlo ovisna o onome što se događa u okolici. Znači o politici Europske središnje banke mi već i danas ovisimo. U krajnjoj liniji rekao sam da je swap linija koju smo dobili s Europskom središnjom bankom značajno utjecala na stabilizaciju tečaja kune.
Drugo i možda još važnije odnosno najvažnije ako se uspoređujemo sa zemljama poput Mađarske, Češke i Poljske koje još nisu uveze EUR-o, a zemlje su središnje i istočne Europe, te zemlje imaju daleko, daleko nižu razinu eurizacije, znači zamjene štednje u vlastitoj valuti štednjom u EUR-ima. To čini te zemlje daleko manje vulnerabilnim na ovakvu situaciju kakvu smo mi imali na proljeće. Znači vi nemate problem, vi ne bi imali problem pustiti da tečaj domaće valute oslabi 50%, da nemate 500 milijardi kuna duga vezano uz EUR-e, to oni nemaju, u Češkoj nitko ne štedi u EUR-u, u Hrvatskoj većina štednje u EUR-u i čim dođe do nekakvog značajnijeg poremećaja još više ljudi trči u EUR-o. I sad zbog toga ne ići u euro zonu to ja, ja ne razumijem koji bi bio ekonomski rad, netko bi mi morao reći gdje je tu ekonomski smisao ne ići u takvoj situaciji u EUR-o da mi to objasni. Jednostavno mi nemamo tečajni, tečajni instrument, dapače on je nama ograničavajući faktor, ne da ga nemamo, nego nam je ograničavajući i za ostale politike monetarne koje središnja banka može imati zato jer moramo držati stabilni tečaj to je conditio sine qua non, ako on pukne puca sve, imamo dužničku krizu u Hrvatskoj, imamo ogromnu ekonomsku krizu koja će nas koštati strašno puno. Prema tu nemamo nikakvog, nikakvog prostora i jednostavno skidamo, skidamo taj rizik taj mač koji nam stalno visi nad glavom, a sjetite se vidjeli smo kako izgleda kada se takve stvari događaju. Imali smo mali primjer sa švicarskim frankom. Kad se dio ljudi zadužio u švicarskom franku onda je on aprecirao, vidli ste šta se događa, a to vam je vrlo mali primjer onoga što bi se dogodilo da se to dogodi sa kunom i EUR-om, imali bi daleko, daleko veći problem.
Druga stvar, neovisnost kamatne, politike kamatnih stopa također ne postoji. Za male otvorene ekonomije i teoretski i praktičko ne mogu voditi neovisnu monetarnu politiku u smislu kamatnih stopa. Zašto? Zbog toga što postoji nešto što se zove paritet kupovne moći, zakon jedinstvene cijene, paritet kamatnih stopa gdje ako ste mala otvorena ekonomija kraj tako velike ekonomije kao što je euro zona vi jednostavno nemate mogućnost da vodite neovisnu politiku kamatnih stopa. Pričali ste o prof. Štiglecu kojeg ja dobro znam, osobno, s kojim sam puno puta bio zajedno na panelima u Americi, u Europi, u Kini smo zajedno pričali i da ne slažemo se oko toga, nikad se nećemo složiti oko toga on ima drugačije mišljenje oko uvođenja EUR-a, al sjetite se recimo kad je došao drugi Nobelovac, recimo citirat Nobelovce Paul Krugman u Hrvatsku, on je rekao upravo to, mislim ne bi se htio jedan dan probuditi kao guverner središnje banke zemlje poput Hrvatske u susjedstvu euro zone i središnje banke kao, Europske središnje banke i mislite da imate neku nekakvu neovisnost monetarne politike o tome.
Tako da ja sam spreman uvijek na raspravu ovdje, u javnosti, u HNB-u i da vidimo na koji način neko misli da bi mi mogli imati i kakvu vrstu to točno monetarne neovisnosti koja bi nam mogla bolje pomoći u situacijama krize nego participacija u euro zoni i raspolaganje praktički neograničenim monetarnim arsenalom druge najveće ekonomije na svijetu, treće najveće ekonomije na svijetu, zavisi kako gledate, koja ne mora se brinuti o tečaju vlastite valute i zbog toga ima veći, veći raspon djelovanja. Nisam primijetio da ni jedan od mojih kolega s kojima pričam, guvernera drugih središnjih banaka u Europi koje su u euro zoni je u bilo kojem trenutku mi rekao zavidimo ti što nisi u euro zoni. Znači nije, nije njima loše, a to su moji kolege iz malih otvorenih ekonomija. Znači da je tamo nešto tako loše ili da ih euro zona sprječava da bolje reagiraju na ovakvu krizu onda bi mi to rekli. Upravo suprotno, svi kažu hvala Bogu da smo sad u euro zoni kad se ovo događa i vama bi bilo puno bolje da ste unutra nego da se morate prolaziti kroz ove probleme koje smo prolazili, a koje sam opisao na, na proljeće.
Što se tiče, samo jedna tehnički detalj što se tiče diferencirane stope obvezne rezerve mi u biti imamo, ali se ne zove diferencirana stopa obvezne rezerve nego se zove minimalno potrebna devizna potraživanja, to vam je ista stvar, znači tehnički ima potpuno isti utjecaj. Mi više opterećujemo devizna, devizna sredstva nego kunska kroz visoku znači stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja.
Banke, banke su stabilne kao što sam rekao, vrlo su likvidne, …
… dobro su kapitalizirane i to je ono što je zadaća supervizora i regulatora. Što je zadaća supervizora i regulatora? Prvenstveno, zbog čega postoji capital requirement regulacija? Zaštita depozita u bankama, to je osnovni razlog zašto postoji regulacija. Ne zaštita potrošača, nego zaštita depozita u bankama.
U trenutku u kojem se izgubi povjerenje da su depoziti u bankama sigurni, imate sigurno bankarsku krizu. Od svih kriza ekonomskih koje možete i to povijest pokazuje, svi empirijski podaci, daleko su najskuplje bankarske krize. Možete vidjeti kod naših susjeda Slovenaca koji su imali nedavno bankarsku krizu pa ih je koštala 20 i nešto posto BDP-a, odnosno 26% BDP-a i zato postoji takva regulacija.
Banke, ako nisu profitabilne, onda gube kapital. Da li bi vi nosili svoje depozite u banke koje nisu profitabilne, ne bi. Kakva je profitabilnost banaka, zadnjih 10 godina prosječna stopa povrata na .../Govornik se ne razumije./... u hrvatskim bankama je 4,7%. To je jedan od biznisa u koji se u ovom trenutku baš ne isplati pretjerano ulagati. Naći ćete puno više poslovnih prilika da uložite svoj kapital, da vam nosi više od 5% godišnje. Zbog toga su cijene dionice banaka toliko niske. Price to book, znači omjer cijene dionice i kapitala po dionici, je u ovom trenutku za europske banke oko pola. Znači date jedan euro, dobite pola, to baš nije neki sjajan razlog da ulažete u bankarski sektor, a mi banke tjeramo da imaju dosta kapitala kako bi bile sigurne.
Ako pogledate, hrvatskih banaka ima samo 6 koje su listane na burzi. Njihov odnos cijene i booka, znači cijene dionice i kapitala, po dionici vam je Zagrebačkoj 82% 9.10.2020., Privredna banka je 82%, Hrvatska poštanska banka je 37,5%, Istarska kreditna banka Umag je 55%, Podravska banka je 30%, Slatinska banka je 27%. Tako da kad govorite o bankama, o profitabilnosti bankama, o provizijama silnima, o kamatama, itd., treba i to imati na umu, kakva je stvarno profitabilnost toga biznisa. I koja je budućnost od biznisa, u krajnjoj liniji. Biznisa koji mu, u ovaj dio naknade sada ulazi fintech i uzima klijente. Znači to je onaj, ajmo reći, najsočniji dio toga poslovanja po maržama u ovome trenutku.
Ako to uzmete u obzir, onda vjerojatno to ne izgleda kao nešto tako, tako, tako atraktivno kao poslovanje i banke de facto, što rade? Budući da kamatne marže zbog tog što su kamatne stope tako niske, smanjuju zbog toga što sada i provizijama ima značajna konkurencija i to zbog toga što je HNB inzistirala da građani dobiju točno koliko plaćaju provizije, sada dobivate od banke na kraju godine, to je zaštita potrošača opet, je li? I zbog toga što imate sve veću konkurenciju i transparentnu objavu naknada, onda je to smanjivanje troškova, ne?
Banke su u Hrvatskoj smanjile troškove sa nekakvih 52% 2015. na 46% u odnosu na prihod. Znači onaj Cost/income ratio, sada je porastao na 55% 2020., je li, zato jer je prihod pao. Cost/income 55% u ovoj situaciji će dalje utjecati na te rezultate. Smanjili su zaposlenost sa preko 22 tisuće ljude, 2015. na .../nerazumljivo/... 2007., znači prije krize, na nekakvih 19 tisuća sada i dalje će se smanjivati zaposlenost u bankama. Trenutno zapošljavaju oko 19 tisuća ljudi. Ali jedini način znači održavanja povrata na kapital je smanjivanje, u ovom trenutku troškova i s obzirom na monetarnu politiku, ovu low for long, dugoročno, vrlo niskih kamatnih stopa koje možemo u ovom trenutku očekivati, teško je očekivati bilo kakav drugi izlaz u tom poslovanju, a taj low for long, niske kamatne stope za vrlo dugo razdoblje definitivno će imati značajan upliv na sve one koji upravljaju imovinom, mirovinske fondove, ali i osiguranja u značajnoj mjeri.
Pogledajte što vam danas osiguranja nude kao životna osiguranja, recimo? Je li to proizvod koji vam je imalo atraktivan, kad ga sami pogledate? I to je upravo zbog toga što su kamatne stope toliko niske i naravno da ni mirovinski fondovi ne mogu puno bolje, oni imaju sreću da su još uvijek u pozitivnoj imovini, nisu u negativnoj, međutim, i Hrvatska se počela zaduživati po negativnim kamatnim stopama i to će neminovno biti problem za mirovinsku industriju, odnosno za mirovine hrvatskih građana, što to dulje bude trajalo, oni koji mogu diversificirati se u dionice, itd., oni mogu napraviti, oni mogu napraviti rezultate.
Netko može na obveznicama napraviti capital gain, ali to možete u principu, jedanput, nakon toga vam vreća računovodstvenih trikova se polako prazni pa više ni to ne možete raditi, ali mirovinski fondovi definitivno nisu vrsta institucija koje mogu previše se izložiti visokim rizicima, kao što su, kao što je recimo dioničko tržište i to je definitivno nešto o čemu sam isto siguran da ćemo i 2021. i '22. i '23. tu u Saboru još raspravljati jer ti problemi neće nestati sigurno.
Četvrta stvar, spomenuti je taj .../Govornik se ne razumije./... i on se bio spominjao već u javnosti, pa bih samo htio reći, HNB je jedan od mehanizama u procesu sprječavanja pranja novca. Prvi su banke same.
Drugi smo mi koji nadgledamo da li su procedure i pravila i primjena njihova u bankama adekvatne, treće Ured za sprječavanje pranja novca koji je u biti onaj koji pokreće postupke, to ne rade ni banke ni HNB nego Ured za sprječavanje pranja novca i četvrti su onda organi gonjenja, jel', ako se radi o kaznenim djelima itd., zna se ko to procesuira.
Što mi radimo? Mi pokušavamo našom politikom osigurati da su sustavi kontrola u bankama dovoljno dobri da svaka sumnjiva transakcija se kao sumnjiva prijavljuje Uredu za sprječavanje pranja novca. Očito smo kao što je sad jasno javnosti, ali mi o tome ne možemo pričati zato jer je to supervizorska tajna prema tome ja to ne mogu ni ovdje vam reći ništa o tome po zakonu koji je donio ovaj Sabor, ja o tome ne mogu pričati, vi ste mi zabranili.
Drugim riječima, mi ćemo tek kada bude gotov prekršajni postupak, znači to je onaj dio postupka koji vodi HNB, moći objaviti kao što objavljujemo ako odete na našu stranicu, vidjet ćete, objavljujemo sve prekršajne postupke kad završe, šta je bilo, koliko je odgovorna kažnjena, koliko je institucija kažnjena i zbog čega je kažnjena, znači, bit će to po zakonu kad završi taj prekršajni postupak. Ako će biti drugih vrsta postupaka, onda su to druge institucije koje vode te postupke i one se isto rukovode zakonima koje je donio ovaj Sabor i mogu reći ono što mogu reći i u trenutku kada to mogu reći. Znači ne radi se ni na koji način o ikakvom nedostatku transparentnosti, radi se jednostavno o postupanju u skladu sa zakonom a o tome na koji način mi provodimo sam način nadzora i pokušavamo učiniti da banke se drže prudentnih pravila, o tome možemo napraviti i prezentaciju i vrlo rado ću vrlo transparentno govoriti što mi tu radimo, ne mogu vam govoriti o pojedinim bankama, ne mogu vam reći da li je kao što ste rekli Zaba je imala najbolje te procedure, vjerojatno baš i nisu bile jako dobre kao što već možete vidjeti time što je sama banka odlučila zamijeniti ljude odgovorne za to i postupak je u tijeku ali ono što sam siguran je da smo mi time postigli da će u budućnosti i već sad je sasvim sigurno u Zagrebačkoj banci a i u ostatku bankarskog sektora svijest o tome i politike koje te banke provode, biti značajno bolji što je naravno važno i za nas i za naš proces pristupa .../Govornik se ne razumije./...
Vrijeme.
Imamo nekoliko replika, prva je uvaženi zastupnik Miro Bulj.
Hvala lijepo.
Uvaženi guverneru, vrlo vi to lako, Miro Bulj to ponavlja, da, ponavljao sam, ponavljat ću, nisam vam ja ekipa iz Peperminta ni iz .../Govornik se ne razumije./... ja sam ovdje ponavljao i ponovit ću opet, koliko od naknada i provizija u postotku banke imaju dobiti, koje nisu oporezovane, koja je znači po meni pljačka hrvatskog naroda jer se bankama omogućila ta najveća dobit.
Kad govorite o euru, onda zašto stručnjaci svjetski najpriznatiji kažu da nije najpametnije vrijeme uvoditi sad euro? Odgovorite, ponavljat ću to. Ponavljat ću ja i konobari i kuhari, ali .../Govornik se ne razumije./... da to nije sad primarno, da revizija, Državna revizija što treba uć u HNB, znamo koje smo bitke vodili. Znači ja ću to ponavljati jer me narod izabrao i to je moje pravo da ponavljam. I naravno da ću vam ponavljati ove stvari dokle god HNB ne bude narodna a ne narodna ko što je bila do sada. Hvala lijepo.
Hvala lijepo.
Dakle, budući da sam na ono drugo pitanje već odgovorio nekoliko puta, sad ću vam odgovoriti vam na ovo pitanje koje ste postavili o naknadama i provizijama, 3 milijarde i 600 milijuna kuna je neto prihod od naknada i provizija bio u 2019. g., jel', to je podatak za zadnju godinu za koju imam, za 2020. još je rano reći, jel'.
Slijedeća replika, uvažena zastupnica Katarina Peović.
Evo g. Vujčiću, možete li mi na primjeru Grčke pojasniti koja je prednost ulaska u euro zonu, naravno iz perspektive društvene većine?
I drugo pitanje, kako to da američki FED u svojem statutu kao jedan od prvih ciljeva i vođenja monetarne politike ima visoku zaposlenost i brigu o zaposlenosti u Americi dok s druge strane HNB isključivo brine o stabilnosti tečaja i cijena?
Hvala lijepo.
Što se Grčke tiče, prednost koju je ona imala zbog tog što je u euro zoni je da dobila ogromnu pomoć od institucija euro zone. Znači europski mehanizam za stabilnost, European stability mechanism iz Luksemburga je u ovom trenutku vlasnik ja mislim preko 60% grčkih obveznica i Grčka prosječna plaća manju cijenu na taj dug nego Hrvatska. Da nije u euro zoni, kamatne stope na koju bi plaćala Grčka bi bila ne znam koliko ali višestruko, vjerojatno desetine postotaka u odnosu na 1% koji plaća i na taj način i na neki način je euro zona izvukla Grčku iz ove krize da ne ode potpuno u bankrot.
A što se tiče ovog drugoga, pa to je jednostavno posljedica povijesnog nasljeđa, FED je imao to, znači…
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
.../Govornik se ne razumije./... konstituiran, znači dva cilja au europskim svim zakonima je jedan jedini cilj a to su cijene, sad to se može dugo raspraviti o tome, jedan ili drugi, što on znači za monetarnu politiku, postoje puno rasprava …
Vrijeme.
Slijedeća replika uvaženi zastupnik Zvonimir Troskot.
Vezano za 19 zemalja koje ste naveli da su u euro zoni, Grčka je u euro zonu ušla političkoj odlukom, ona ekonomski nije bila spremna za takav jedan potez i prema riječima prof. Stiegliza, guverner bi rado izašao iz euro zone da ne bi morao trpiti kao zemlja ovakvu financijsku strogost da recimo ne mogu raditi vrtiće a Njemačka na temelju toga može radit vrtiće pa će onda grčke familije radije otić živjet u Njemačku nego da ostanu živjet u Grčkoj.
S tim konstatacijom bi se složio guverner Švedske recimo koji nije u ovom trenutku u eurozoni, ali ima takvu ekonomiju koja je puno bolje, puno bolji performans ima nego sama eurozona, pa je omogućio narodu da se izjasni po pitanju ulaska u eurozonu.
A vezano za vašu eurizaciju čitao sam članak odnosno rad gospođe i kolegice Dumičić i dobro je analizirala temu eurizacije.
Međutim, ono što je tu glavno pitanje jest da te stope koje vi govorite da nisu adekvatne, primjerice na, na štednju u kunama bi mogli stavit nula, …/Upadica: Vrijeme/…a na EUR-o 20 i u tom trenutku bi komercionalne banke mogle oročavat odnosno davat ljudima da oročavaju recimo na kunske 3% …/Upadica: Vrijeme/…a na EUR-o recimo 0,25 i tom bi komercionalnim putem bi onda napravili valutnu transformaciju.
Što se tiče ovih kamatnih stopa jel, vi aludirate da bi mi mogli imati negativne kamatne stope, mi naplaćivat kao HNB ili nisam shvatio?
Banke same određuju kakve će kamatne stope davat na depozite, ne može to HNB radit. Mi jedino određujemo kamatnu stopu koju mi plaćamo bankama, mi plaćamo nula.
U Zakonu o obveznim odnosima postoji i provizija koja kaže da se mora plaćat kamatna stopa. Negativna kamatna stopa se teško može plaćat, posebno su pravnici upozorili da je naplaćivat, da je imati negativnu kamatnu stopu u Hrvatskoj dok Zakon o obveznim odnosima to …/Upadica iz klupe se ne čuje/…a nego? …/Upadica iz klupe se ne čuje/…
Molim vas nemojte komunicirat iz klupe.
Al to, to odlučuju banke i mi tu nemamo ništa. Banka sama odlučuje kolku će dat kamatnu stopu i na depozit i na kredit, znači to ne može određivati HNB nikako.
Slijedeća replika uvažena zastupnica Vesna Vučemilović.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani guverneru, nisam imala namjeru govoriti o uvođenju EUR-a. Stav Domovinskog pokreta je tu jasan, mi smatramo da hrvatsko gospodarstvo nije spremno, znači načelno nismo protiv nego smatramo da gospodarstvo nije spremno.
A evo podsjetit ću vas i na pismo namjere koje ste, kojeg ste vi supotpisnik jel i kojeg ste poslali prošle godine u 7. mjesecu u kojem ste se obvezali na prodaju državne imovine koja nije od posebnog interesa, depolitizaciju državnih službi, smanjiti broj i ukupan iznos parafiskalnih davanja, administrativnih obveza za poduzetnike itd., znači to je samo jedan mali djelić onoga koji potvrđuje, mi se baš i ne krećemo previše u tom smjeru, i koji potvrđuje našu tezu da naše gospodarstvo i cijeli sustav nije spreman za uvođenje EUR-a.
To je dobro pitanje u kojem trenutku je zemlja spremna za uvođenje EUR-a.
Ono što vam ja mogu reći u ovako kratkom vremenu od minute je da ako usporedite zemlje koje su do sada ušle u eurozonu iz Središnje i Istočne Europe i Hrvatsku, onda je samo jedna imala veći standard, znači BDP per kapital od Hrvatske u trenutku ulaska u eurozonu, a to je Slovenija, sve druge su imale niži. Ako je to bio dobar trenutak za njih onda je dobar i za nas, a sad tu raspravu možemo i dalje širiti, al to je jedan recimo brzi pokazatelj jel, koji, koji mi gledamo.…/Upadica iz klupe se ne čuje/…
Ne, ne, pa mislim gospodarstvo ima jako puno problema, to su …/Govornik se ne razumije/…
Molim vas nemojte komunicirat međusobno.
Boris Lalovac, slijedeća replika.
Hvala lijepa.
Poštovani guverneru, da li, da li ste napravili ovu zadnju analizu kakav je financijski potencijal hrvatskih poduzeća?
Znam da ste javno o tome govorili, one zadnje podatke što imamo je da 1/3 hrvatskih poduzeća može dobit kredite odnosno može dobiti, 1/3 ne može dobit nikako jel, a 1/3 ne treba jel?
E sad, s obzirom da je korona kriza u potpunosti promijenila bilance hrvatskih poduzeća, kada će izaći ta nova nekakva analiza jel to zapravo određuje budući investicijski potencijal za gospodarski rast?
To je vrlo važna analiza jer će zapravo odrediti i određene smjerove budućeg gospodarskog rasta odnosno kada će taj, da bude što prije jel. Mi svi čekamo da to bude što prije i mislim da je to vrlo zanimljivo da ta analiza izađe što prije, pa me zanima imate li možda kakve preliminarne podatke? Hvala lijepo.
Nemamo za sad, to, to i mene jako zanima taj odgovor na to pitanje, ali nekakvu smislenu analizu neće biti moguće raditi prije sredine iduće godine. Moramo vidjeti prvo kada se završi cijeli ovaj proces, izuzeće koje smo mi dali bankama da mogu klasificirat klijente kako treba, priznavanje gubitaka, reprogramiranja kredita itd., kad se ta magla raščisti onda ćemo imati pouzdanije podatke, al sigurno ćemo kao HNB radit tu analizu ponovo kao što smo ju radili i prije.
A ono što možemo reći je da je korona kriza smanjila sigurno broj poduzeća koja su kreditno u ovom trenutku sposobna.
Guverneru, hvala vam lijepa.
Uvaženi guverneru, s ovim smo zaključili raspravu.
Hvala lijepo.
Raspravljat ćemo kad se steknu uvjeti.
Prije prelaska na drugu točku dajem 5 minuta pauze.


STANKA U 18,59 SATI

30

  • Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2019., Predlagatelj: Hrvatska narodna banka
16.10.2020.
Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2019., podnositelj je Hrvatska narodna banka. Rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskog matičnog radnog tijela, dajem na glasovanje sljedeći zaključak. Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2019. g.
Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv?
Utvrđujem da je glasovalo 96 zastupnika i zastupnica, 81 za, 8 suzdržana, 7 protiv te je donesen zaključak kako ga je predložilo matično saborsko radno tijelo.
PDF