Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 3

PDF

26

  • Prijedlog zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, prvo čitanje, P.Z.E. br. 36
14.10.2020.
Poštovane kolegice i kolege ovime smo došli do kraja rasprava klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika, pa prije nego pređemo na raspravu o prvoj točki današnjeg rasporeda Odbor za pravosuđe predložio je temeljem Članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora da provedemo objedinjenu raspravu o slijedeće dvije točke, Izvješće o radu probacijske služe za 2019. i Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2019. godinu.
Jesmo li suglasni s time? Ako da onda ćemo o predloženim točkama provesti objedinjenu raspravu.
Prelazimo sada na prvu točku dnevnog reda, to je:

- Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, prvo čitanje, P.Z.E. broj 36

Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe.
Sada ću zamoliti predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje navedenog prijedloga zakona.
S nama je poštovani Josip Salapić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave.
Izvolite.
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče sabora.
Poštovane zastupnice i zastupnici Zakonom o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji sa zemljama članicama EU uređuje se područje pravne suradnje, pravosudne suradnje u kaznenim stvarima između država članica EU i potpisnice sporazuma o pridruživanju EU. Obveze po ovom zakonu započele su za RH 1. srpnja 2013. godine danom punopravnog članstva RH u EU. Područje koje regulira ovaj zakon su europski uhidbeni nalog, europski istražni nalog, priznanje izvršenja odluka o novčanoj kazni, priznanje izvršenja presuda u kojima je izrečena kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode, priznanje izvršavanja presuda i odluka kojima su izrečene probacijske mjere ili druge alternativne sankcije kao europski nalog za zaštitu i drugi procesna sredstva.
Nacrtom ovoga prijedloga zakona idemo u sedme dopune zakona. Razlog za predlaganje ponovnih dopuna je ugradnja provedbenih odredaba u odnosu na Uredbu EU iz 2018. godine 1805 Europskog parlamenta i vijeća od 14. studenoga 2018. godine o priznavanju naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje imovine koja se primjenjuje u državama članicama EU od 19. prosinca 2020. godine.
Slijedom navedenoga, prestaju važiti procesna pravila iz 2003. godine i 2006. godine te danom stupanja na snagu Uredbe EU počinje vrijediti Uredba 2018/1805. Odnosi se na sve države članice EU izuzev Irske i Danske koje imaju drugačije provedbene propise vezano za problematiku oduzimanja imovine. Što se tiče tijela koja su nadležna za zaprimanje i priznavanje, te za izdavanje naloga o zamrzavanju naloga o oduzimanju imovine ista su tijela kao u prethodnim dakle propisima u RH.
Za ovaj zakon predviđen je uobičajeni zakonski rok stupanja ovih dopuna na snagu.
Hvala lijepo.
Imamo repliku, vidim da se i kolega Bulj javio, dvije znači. Kolega Bačić, izvolite vi ste prvi.
Hvala poštovani predsjedniče HS-a.
Kolega državni tajniče.
Jedno pitanje malo ću proširiti ovu pravosudnu suradnju i više vam postaviti pitanje vezano za međunarodnu kaznenopravnu pomoć. Znamo da u pravosudnoj suradnji stvari idu većinom automatizmom, kod međunarodne pravne pomoći stvari idu na zahtjev između jedne države i druge, pa me evo zanima konkretno vaše mišljenje, ali i stav Ministarstva pravosuđa upravo vezano za ugovore i dogovore sa trećim zemljama, konkretno vezano za međunarodnu pravnu pomoć sa našim susjedima evo i konkretno sa BiH jer mislim da imamo najviše problema u kaznenopravnim stvarima, posebice vezano i za izručenja i suđenja i bilo koje interese koje imamo prema određenim počiniteljima, pa zanima me kako teku pregovori upravo vezano za treće zemlje, konkretno za međunarodnu pravnu pomoć?
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Poštovani kolega ovaj zakon regulira suradnju između država članica EU. Što se tiče međunarodnog sporazuma kojeg ste spomenuli između RH i BiH postoje određeni problemi, ali oni se odnose na situacije kada su u pitanju dvojni državljani, državljani Hrvatske i BiH.
Ministarstvo pravosuđa čini sve napore, mi imamo dodatne anekse međunarodnome sporazumu gdje ne priznajemo odluke sudova BiH kada se radi o pravomoćnim presudama izrečenim u RH, tako da osuđenici koji odu izvan sustava RH ne mogu se vratiti u Hrvatsku dok pravomoćno ne odsluže kaznu u RH.
Bilo je to pojedinačnih slučajeva koji su nažalost prešli ovaj sporazum, ali evo dodatnim izmjenama prethodnih godina 2017., '18., '19. pokušavamo riješiti navedenu problematiku.
Hvala lijepo.
Sada je na redu kolega Milanović Litre.
Izvolite.
Hvala vam poštovani predsjedniče Sabora.
Poštovani ministre Salapiću.
U čl. 5. ovog zakona piše da je „ministarstvo nadležno koordinativno tijelo koje pruža pomoć nadležnim tijelima … /Govornik se ne razumije zbog najave./ … i pravosudne suradnje“.
Moje pitanje, koliko je puta do sada ministarstvo koordiniralo po pitanju izručivanja osoba koje su u razdoblju od '91. do '95. godine počinili zločine u Hrvatskoj, a nije im suđeno u Hrvatskoj?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Ovo je procesno pitanje koje nema veze sa Zakonom o pravosudnoj suradnji, dakle točnu brojku ne znam, ali ovo se odnosi na tematiku pravosudne suradnje između zemalja članica EU. U nekom drugom odboru mogu vam to odgovoriti, ali to su procesi koji nemaju veze sa ulaskom Hrvatske u EU niti pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima između država članica EU.
I kolega Bulj, izvolite vi ste treći.
Hvala lijepo.
Državni tajniče.
Često prepisivamo uredbe EU, znamo da su naše kaznionice, znamo točan broj ljudi koji su u kaznionicama, međutim ima u kaznionicama oni imaju teške uvjete, a ima onih koji imaju lagane uvjete zbog toga što su se dobro napljačkali novaca. Ja mislim da vi iz ovoga zakona o međunarodnoj suradnji nećete ništa postići ako ne budemo uveli zakon o porijeklu imovine jel da se vratimo … jel naravno šta to sad interesira gospodina Kovačića ili ne znam ove koji su bili u klubu ako ih se zatvori nekoliko tjedana u kaznionice ili nekoliko godina kada su opljačkali. Taj novac koji su opljačkali neka vrate i neka se urede kaznionice u sustavu RH i bolji uvjeti zatvorenicima koji nisu možda opljačkali novac jel tamo ima isto pravičnih, možda ima više onih koji su napravili zločina za slobodu.
Hvala lijepo.
Hvala kolega Bulj.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče.
Ovdje bi trebao odgovoriti o nekim procesnim pitanjima koji se tiču pravosudne suradnje sa zemljama članicama EU. Ovdje konkretno se radi o novim pravilima o oduzimanju i zamrzavanju imovine počinitelja kaznenih djela s kojima RH kao punopravna članica EU ima suradnju u kaznenopravnim stvarima, dakle ona obuhvaća samo zemlje članice, ne treće zemlje. Sad ovo su pitanja koja možda možete postaviti na sljedećoj raspravi o Izvješću o stanju u zatvorima, kaznionicama i odgojnim zavodima.
Hvala lijepo.
Zahvaljujem državnom tajniku.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu, idemo na prvi klub zastupnika to je SDP poštovana kolegica Vesna Nađ.
Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Državni tajniče, kolegice i kolege.
Pred nama je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, a razlog njegovog donošenja je osiguravanje provedbe Uredbe EU 2018/1805 EU Parlamenta i Vijeća.
Cilj ove uredbe je da se olakša prekogranično oduzimanje nezakonito stečene imovine i provođenje učinkovitog zamrzavanja i oduzimanja sredstava nezakonitog podrijetla u EU.
Uredba je dio akcijskog plana koja je razvila Europska komisija za jačanje borbe protiv financiranja terorizma osiguravajući da se kriminalcima oduzme imovina. Velika većina Europljana smatra organizirani kriminal i terorizam glavnim sigurnosnim prijetnjama u EU.
Kako navodi Europol trenutačno je u Europi istragom obuhvaćeno više od 5.000 organiziranih zločinačkih skupina. Organizirani kriminal služi stjecanju profita, a na nezakonitim radnjama u okviru takvog kriminala ostvaruje se ogromna zarada. Organizirane zločinačke skupine lako se prilagođavaju novom razvoju događaja i stalno traže nove načine za izbjegavanje otkrivanja.
Europol procjenjuje da je u EU tek oko 2% imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima se zamrzava, a tek 1% oduzima. Na taj način organizirane zločinačke skupine mogu ulagati u proširenje svojih kriminalnih aktivnosti i prodiranje u zakonito gospodarstvo. Jasno je da vrijednost imovine koja se trenutačno plijeni u EU nije u skladu sa očekivanjima tijela za izvršavanje zakonodavstva niti javnosti kao ni u RH. Zbog toga je ugroženo povjerenje javnosti u javne institucije i vladavinu prava i najgore od svega je da si pojedinci uzimaju pravdu u svoje ruke što u pravilu i dovodi do tragedije i za pojedince i za društvo.
Procjenjuje se da je imovinska korist ostvarena bavljenjem organiziranim kriminalom u EU trenutačno iznosi otprilike 110 milijardi eura godišnje. Također se procjenjuje da se 0,7 do 1,28% godišnjeg BDP-a u Europi odnosi na sumnjive financijske aktivnosti. Oduzimanje imovine stečene kaznenim djelima najvažnija je mjera u borbi protiv kriminalaca i terorista jer je poznato da kriminalce najviše boli kad ih se lupi po džepu i oduzme imovina, bilo nepokretna ili pokretna, a koju su stekli kaznenim dijelom i već isplanirali da će uživati u blagodati stečenog bogatstva uz šum valova, pod palmom, s koktelom u ruci i nogama u pijesku.
Oduzimanje imovine nema za svrhu da država dođe do neke materijalne koristi jer bi u tom slučaju država participirala od dobiti ostvarenih kaznenim djelom, već ima za cilj da imovina ne ostane u rukama kriminalaca i da se vrati oštećenicima i društvenoj zajednici.
Zato će Klub SDP-a podržati prijedlog ovog zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima u državama članicama EU. Između 32 kaznena djela koja se navode u čl. 3. Uredbe koja je temelj za dopune ovog Zakona, nalazi se i zamrzavanje i oduzimanje izvršavanja bez provjere dvostruke nadležnosti kod nas u vrlo aktualnim kaznenim djelima, sudjelovanje u zločinačkom udruženju, korupcija i pranje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Počinitelji kaznenih djela u RH nimalo ne zaostaju po težini, opsegu i kreativnosti kojom se služe da zamagle trag novca, umjetnina, vozila, plovila i ostalih pokretnina, kao i nekretnina koje su upisane na rođake, kumove i tzv. prijatelje.
Tako dok velika većina hrvatskih građana jedva preživljava u još jednoj krizi, ovog puta uzrokovanoj pandemijom Covida-19, predsjednik uprave JANAF-a bježi od policije s torbama natrpanom milijunom eura ne bi li ih uspio sakriti u garaži svog prijatelja u Samoboru koji eto nema pojma da mu se lova nalazi u garaži. I eto čuda, blizu državne granice da se može šmugnuti preko granice. Najtužnije od svega što je ova koruptivna afera vezana uz JANAF, javno poduzeće od strateškog značaja za RH i izvlačenje javnog novca u privatne džepove u okviru trgovanja utjecajem, još je jedna početak pravosudne trakavice, kao u slučaju Sanader ili Nadan Vidošević.
Ako su nam javna poduzeća bankomati za izvlačenje javnog novca u privatne svrhe, pitanje je što rade nadzorna ministarstva. Da ne govorimo o izvlačenju novca u pretvorbi i privatizaciji o kojoj se više i ne priča, osim kad tamo neki Gucić se pojavi sa zahtjevom da kupi cijelu jednu palaču u Smičiklasovoj. Do kada će ta koruptivna hobotnica puštati svoje pipke. Pravosuđe ne vapi za reformom, ono vapi sa reformčinom, ali mi se čini da ona nije na vidiku. Bilo bi dobro da se ministar pravosuđa i uprave nabavi pancirku jer ima posla s pojedincima koji su umreženi u organizirane kriminalne skupine.
U našem zakonodavstvu navode se kriteriji za pomoć nacionalnom sudu da se utvrdi je li predmetna imovina stečena nezakonitom radnjom, npr. postoji li nesrazmjer između zakonitih prihoda određene osobe i vrijednosti njezine imovine ili njezine financijskog stanja i načina života. Ali onda smo svjedoci da se takvi, vidi čuda, uvijek s najpoznatijim odvjetnicima iskoprcaju iz pravosudne trakavice i uspiju nekim čudom dokazati da su umjetničke slike dobili na poklon, da su zaradili svojim poštenim radom silne milijune i stekli nekretnine nasljedstvom i darovanjem.
Kada je u studenom 2013. uhićen Nadan Vidošević, tadašnji predsjednik Hrvatske gospodarske komore, policija je samo iz njegove vile na Prekrižju izuzela 444 umjetnine vrijedne 14,3 milijuna kuna. 6 godina kasnije Vidoševiću dokazivanje zakonitosti porijekla obiteljske imovine ide vrlo dobro jer je nakon nekoliko financijskih i gospodarskih vještačenja nesrazmjer u prihodima i rashodima obitelji Vidošević pao s 33 milijuna na 9 milijuna kuna. Dakako, čovjek je sposoban pa je svoju blokiranu imovinu u Gorskom kotaru procjenjuju na 10 milijuna kuna iznajmljivao za vjenčanja preko vikenda za 2 500 eura.
Ministarstvo nadležno za državnu imovinu vodi evidenciju o privremeno i trajno oduzetim predmetima i imovinskoj koristi ostvarenoj kaznenim djelom, a ministar nadležan za državnu imovinu donosi pravilnik kojim se uređuje vođenje te evidencije. Ministarstvo državne imovine za čuvanje privremeno oduzete imovine troši dosta velika sredstva, preko 200 tisuća kuna. Do 15.2. ove godine privremeno je oduzeto 33 milijuna kuna, a 3,8 milijuna eura te je blokirano 620 nekretnina s 185 tisuća milijuna kuna vrijednu, u vrijednosti. Kad govorimo o upravljanju zamrznutom i oduzetom imovinom u RH, nismo se baš proslavili, npr. treba spomenuti trakavicu oko opreme za proizvodnju kanabisa koje je Ministarstvo državne imovine još 2018. odlučilo darovati Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu vrijednu oko 100 tisuća kuna koja je oduzeta u jednoj policijskoj akciji, no bez naše, no, zbog naše poznate birokracije ne koristi se u znanstveno-istraživačke svrhe jer se Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne mogu dogovoriti tko je nadležan. Stoga bi trebalo sada nadležno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine proaktivno upravljati privremeno i trajno oduzetom imovinom kako se ne bi desilo da se više troši na čuvanje nego što bi bila društvena korist od najma ili prodaje pokretnina ili nepokretne imovine, uz uvjet da imamo ažurnu evidenciju te imovine.
Hvala lijepa.
Idemo na drugi klub. To je Most nezavisnih lista, poštovani kolega Ante Kujundžić, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče HS-a. Poštovani državni tajniče, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Ovim Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa državama članicama EU po 7. put idemo u implementaciju odredbi donesenih pri EU u naše zakonodavstvo sukladno našim obvezama koje smo preuzeli pri ulasku u istu te međunarodnu zapravo, suradnju u pogledu kaznenog prava i isporuke konzumenata i prijestupnika istih, a nismo, prije svega, riješili svoje, kako kazneno pravo, tako ni građansko ni svako drugo.
Pa već godinama, unatoč tome što svjedočimo kaznenim djelima i kriminalnim radnjama u svakoj pori ustanova i institucija u RH, a nismo se obračunali sa istima, poprilično je smiješan pristup. Zapravo zemlja u kojoj građani, a osobno osuđujem čin i način, uzimaju pravdu u svoje ruke tražeći pravdu u obračunima da li na ulicama ili pucajuć u institucije hrvatske države bez da itko pokuša postaviti pitanje uzroka istih je zapravo u najmanju ruku problematična zemlja i sigurnost iste, a jednako tako i politika iste.
Zaboravili smo da nas je narod birao i njemu smo odgovorni svojim radom. Ukoliko nismo spremni služiti narodu i raditi za narod, trebamo odstupiti, ali svi, apsolutno svi.
Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima je do sada, kako rekoh, mijenjan 6 puta. Ovo je sad 7. put. Riječ je o kozmetičkoj izmjeni pri kojoj se uopće ne analizira postojeći zakon i postojeće stanje zakona, provedbene poteškoće, potrebe za zakonodavnim intervencijama itd. Vjerojatno ćemo o tome imati 8. ili nekakvu 9. možda izmjenu zakona.
Ali ono što se mijenja sada jest da ćemo imati zakon sa 7 izmjena. U toj šumi izmjena teško se snać i profesionalcu, a kamoli građanima, a to se događa sa većinom zakona koje se donose u RH.
Tijela koja se određuju ovom izmjenom zakona za zaprimanje i priznanje, te izdavanje naloga za zamrzavanje i poduzimanje uopće se nije pitalo ništa prije donošenja ovakvih izmjena zakona, niti ih se pitalo što oni misle, a isto tako ni kakve će biti i hoće li uopće biti provedbenih poteškoća spomenutoga.
Ovakav pristup izmjena zakona treba promijeniti i ljude koji svaki dan rade u primjeni ovih i primjenjuju ovaj zakon treba pitati zapravo što oni misle o istom.
Okolnost da je izmjena zakona stavljena na e-savjetovanje i da nitko od zainteresirane javnosti nije ništa napisao nije pokazatelj transparentnosti i brige već je zapravo pokazatelj samo puke formalnosti zadovoljenja forme da predloženi tekst bude na taj način publiciran javnosti, a kad netko od građana nešto i reagira i napiše to se na koncu ionako ignorira.
Moramo promijeniti svijest o proceduri donošenja samih zakona jer zaboravili smo ključnu stvar, a to je da pravosuđe oživljava naše zakone, ono ih primjenjuje svaki dan, vidi nedostatke i prostor za poboljšanje. Ne shvaćam zašto ih ne pitamo nego im nametnemo obvezu provedbe ovih, pa onda kad u samoj provedbi bude problema, drvlje i kamenje na njih.
Oni koji trebaju provoditi ovaj zakon, točnije ljudski resursi koji će na terenu provoditi odredbe ovog zakona su oni koji trebaju izložiti sebe, svoj život, svoju obitelj, a sami prvotno nisu zaštićeni.
Svi ti ljudi koji su u sustavu i trebaju štiti nas, tako i prakticirati odredbe ovog i svih ostalih zakona već odavno su u očima javnosti spušteni na razinu zapravo nepismenih uhljeba, te potplaćenih, a ni približno nisu dignuti na pijedestal koji im pripada, jednako je smiješna politika kao i sami postupak donošenja ovog zakona. Nisu ljudski resursi zaštićeni ničim počevši od suludoga radnog vremena u kojem odrade višak sati preko njihove sigurnosti dok su na dužnosti, pa do same visine naravno plaća, a štite nas i čuvaju nas svojim životima, a o uvjetima njihovog rada ne treba ništa ni govoriti.
Ove dopune nisu ništa drugo nego hrpa procesnih postupaka vezanih za Europski uhidbeni nalog, blokadu i oduzimanje imovine, suradnju u postupcima istraga i da ne nabrajam.
Zakonske definicije u hrvatskoj državi nisu nikad bile bolje, a s druge strane nikad više kriminala bilo nije.
Jedina pozitivna strana ovih zapravo dopuna jest olakšavanje suradnje pravosudnih tijela unutar EU, a to je ionako svojevrsni mast heel našeg članstva u EU.
MOST nezavisnih lista će podržati prijedlog ovog zakona i izmjena istog.
I zaključno, dobro bi došla svima nama jedna doza samokritičnosti, kako u osobnom životu, tako i u zakonima koje ovaj naravno dom donosi.
I za kraj završit ću sa mislima Bruna Bušića. Kaže, počinjem pomalo vjerovati da je prevelika samokritičnost ravna nikakvoj samokritičnosti. Krajnosti su uvijek glupe, a ja sam skrojen naopačke i od pogrešnog materijala.
Evo, hvala lijepo.
Idemo sada na 3. klub zastupnika, Klub Hrvatskih suverenista, dva su zastupnika koja govore, kolega Zekanović i kolega Milanović Litre, izvolite.
Poštovani predsjedniče, poštovani državni tajniče.
Govorimo o pravosudnoj suradnji. Ja ću bit konkretan, a o ovoj temi sam govorio više puta.
Što je sa tjeralicama za počinitelje gnusnog zločina u Čengićima u Erveniku kraj Knina?
To je bilo '92.g., sad je 2020.g., tjeralice nema.
Samo kratko ću spomenuti, govorim o pravosudnoj suradnji.
Zašto tu pravosudnu suradnju ne iskoristimo da konkretno Kovačevića, Slobodana Kovačevića, Damira Travicu, on je čak i nešto odslužio i još 6-oricu drugih ne privedemo znači odnosno ne sankcioniramo za jedan gnusni zločin koji su počinili prije 28.g.?
Radi se, ja ću samo podsjetiti, o ubojstvu roditelja i dvoje malodobne djece koji su imali svega 11 i 5.g.
Državni tajniče zašto nema tjeralice?
Ovo je treći put, ja postavljam ovo pitanje s ove govornice i nemam odgovora.
Dakle, zašto nema tjeralice?
Hvala lijepo.
Sada će kolega Milanović Litre nastaviti, izvolite.
Hvala vam poštovani predsjedniče sabora, poštovane kolegice i kolege, poštovani državni tajniče.
Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU preko alata pravosudne suradnje depolitizira bitne postupke među kojima je i postupak predaje koji se kada odvija na razini sudova preko, koji se sada, pardon, odvija na razini sudova preko Europskog uhidbenog naloga.
Time se pokušava zaobići sve političke prepreke koje postavljaju interesne skupine, stranke ili pojedinci. Nažalost, u Hrvatskoj alati depolitizacije naišli su na već politizirani pravosudni sustav odnosno na sustav na kojima sudovi podliježu pritisku političkih struktura. U ključnim predmetima koji se odnose na politički izložene osobe ili na politički osjetljive teme, utjecaj politike na pravosuđe je opipljiv. Alati pravosudne suradnje u kaznenim stvarima posebno su zanimljivi u pogledu procesuiranja ratnih zločina obzirom da osumnjičenih za takve zločine, utočiste je našlo i u državama članicama EU-a. Ili u državama s kojima EU ima suradnju. Tako možemo čitati u našim medijima da određeni počinitelji zločina koji se skrivaju u Engleskoj, u kojoj se još uvijek primjenjuje europski uhidbeni nalog prema Ugovoru o povlačenju, čl. 62. Ugovora o povlačenju V. Britanije glasi: okvirna odluka vijeća primjenjuje se na europski uhidbeni nalog ako je tražena osoba uhićena prije isteka prelaznog razdoblja do 31. prosinca 2020. g. u svrhu izvršenja europskog uhidbenog naloga bez obzira na odluku pravosudnog tijela izvršenja o zadržavanju tražene osobe ili njezinom privremenom puštanju na slobodu ili u Norveškoj s kojom je EU potpisala Sporazum o predaji.
Obzirom da su ljudi koji su u razdoblju od '91. do '95. počinili zločine u Hrvatskoj, na taj način dostupnih hrvatskom pravosuđu, postavlja se pitanje zašto naši sudovi ne koriste tu mogućnost? Kako državni tajnik očito nije upoznat sa slučajevima koji podliježu ovom zakonu, a odnosi se na ratne zločine, za zaključit je da se po pitanju ratnih zločina, hrvatska ministarstva uopće ne bave a trebali bi. Hvala.
Sada je na redu Klub zastupnika Domovinskog pokreta i poštovani kolega Davor Dretar, izvolite.
Poštovane dame i gospodo, pozdrav poštovani g. predsjedniče Sabora, drago nam je da ste se vratili zdravi, poštovani g. državni tajniče, kolegice i kolege.
Eto kratko u ime kluba Domovinskog pokreta, jasno nam je naravno kad jedan zakon ima 7 članaka da se kao što su već i neke kolegice i kolege rekle, radi ustvari o samo malom prilagođavanju, štimanju ili kako god želite, ne bi li je li, uredili do kraja pravosudnu suradnju u tim kaznenim stvarima naših pravosudnih tijela i onih europskih.
Oko toga naravno spora nema i Domovinski pokret će podržati ovaj prijedlog zakona a to je sasvim jasno iako on i na ovome mjestu ne nudi baš inspirativnu temu za raspravu niti ovdje u sabornici a niti putem e-savjetovanja gdje smo primijetili da zainteresirana javnost nije ostavila niti jednu jedinu opasku u zakonom propisanom vremenu. Dakle, podržat ćemo ovo, oko toga nema rasprave, ali ono što daje veliku inspiraciju za govor svakome od nas, svakoga dana i svakoga trenutka jest stanje u hrvatskome pravosuđu i o tome Domovinski pokret uvijek ima puno toga za reći kao uostalom i svi oni koji čine nazovimo to tako, običan hrvatski narod i u čije ime imamo i pravo ali i obavezu govoriti 24 sata dnevno.
Neučinkovito i strogo kontrolirano sudstvo u najgorem se obliku prikazuje baš kada mu se na stolu nađu velike korupcijske afere kojih u ovoj našoj malenoj zemlji nažalost nikada ne nedostaje. Ono što je istinski zabrinjavajuće i što u nekoj konačnici dovodi i do ovako groznih činova koji smo svi zajedno i cijela javnost svjedočili ovoga ponedjeljka, evo tu i za ovih prozora, jest jedan od rezultata takvih politika.
Ljudi imaju osjećaj da nisu ravnopravni, da je netko malo jednakiji i nažalost uglavnom su u pravu. Budući da danas ovdje usklađujemo funkcioniranje sa europskim pravosudnim sustavom, čini mi se da je nedavno došla jedna zgodna ideja koju bi u potpunosti vjerujem svi trebali podržati a to je da se odreknemo jednog djela našeg suvereniteta a to je suverenitet našeg sudstva pa da korupcijske afere prepustimo stranim sudovima i stranim sucima u nadi da ćemo konačno vidjeti brza podizanja optužnica, konkretne dokazne radnje i naravno naposljetku, brze i pravedne presude jer ako smo pristali da nam u nekim sportskim natjecanjima sudjeluju strani suci ne bi li osigurali nepristranost, ne vidim razloga zašto naročito u korupciji te gospodarskom kriminalu, ne bi otvorili vrata mogućnosti da nezavisni suci iz zemalja EU-a prosuđuju tko je tu u pravu, tko je tu u krivu i samim time naravno, daju legitimitet i svima nama ovdje da ne zatvaramo oči pred nepravilnostima koje mogu vam ponekad reći, u narodu kada bi ih išli pitati, izazivaju bujicu riječi a malo je koja je od njih pristojna.
Po indeksima percepcije korupcije znate i sami, uglavnom smo među srednje do vrlo korumpiranim zemljama, o tome eto moramo puno raspravljati, cijeli sustav i izvršni i sudske vlasti ne funkcionira dobro, ponekad su tu i posljedice koje traumatiziraju i pojedince ili cijele obitelji, u najtežim slučajevima završavaju ili atacima na ljudske živote ili gubicima ljudskih života.
U ovome prijedlogu zakona koji je eto onako, vrlo kratak i sažet, ali sam zakon je zanimljiv, eto govorit ću, reći ću nekoliko riječi o europskom nalogu za zaštitu koji žrtvama nasilja ili zlostavljanja, jamči zaštitu na cijelu području EU-a, što je apsolutno u redu a opet na ovdje ovom našem malom komadiću zemlje, ponekad a nažalost i često, događaju se ozbiljni propusti pa su nasilnici i zlostavljači najčešće najgori oni obiteljski nakon što prebiju suprugu, puštaju kući nakon samo nekoliko sati ili dana, taman da žrtvi zacijele rane kako bi joj nanijeli nove, ponekad nažalost i fatalne. Kad se dogode takvi najteži slučajevi nad nedužnim suprugama ili nad djecom, cijela se javnost zgraža pitajući se s punim pravom kako je na slobodu netko pustio takvu osobu, takvog monstruma već nekoliko puta osobu privođenu ili čak zatvaranu zbog istih djela. Dakle Domovinski pokret svim će snagama sudjelovati u promjeni ovakvih zakonskih odredbi i inzistirati na njihovome krutome poštivanju kako se takve stvari više nikada događale ne bi.
Nove dopune Zakona o pravosudnoj suradnji propisuju i puno pravila vezanih uz europski uhidbeni nalog. Ne treba o njemu puno govoriti, bilo je već riječi ovdje o njemu, uglavnom vrijedi za sve članice EU, svaku osobu za kojom je raspisan mora se izručiti u maksimalnom roku od 60 dana, ne postoji mogućnost odbijanja predaje vlastitih državljana i ja sam se u jednome trenutku dok sam se spremao za ovu današnju raspravu čak našao u jednoj vrlo čudnoj poziciji razmišljanja da ne bi bilo loše da su BiH, pa nemojte se odmah ljutiti i Srbija u EU, dozvolite mi da objasnim naravno, jer kada bi to bio slučaj ne bi bilo moguće da se osuđeni lopovi i kriminalci sakriju u BiH, uglavnom preferiraju Hercegovinu i od tamo smiju svima nama i mašu novcem koji su pokrali nama svima u lice, a ne bi bilo moguće niti da ratni zločinci, ubojice i silovatelji bez straha šeću svojom majčicom Srbijom nego bi konačno bili izručeni ovdje pred lice pravde.
E, pred kraj i nekoliko riječi o svima nama ovdje u saboru, a naravno i upit onima koji nam svakoga dana odnosno tjedna šalju teme za raspravu. Uz moje veliko poštovanje prema radu lučkih uprava, prema sportskim priredbama, prodaji kokica na stadionima, mislim da imamo puno ozbiljnije teme. Zašto se već 3 tjedna na raspravu ovdje u ovu sabornicu ne upućuju izvješća o radu Državnog odvjetništva i stanju sudbene vlasti, vrlo ozbiljne teme, ne samo u ovome trenutku nego i općenito teme o kojima javnost očekuje da mi ovdje govorimo i da se dobro nabrusimo u toj raspravi. Ne želim relativizirati važnost bilo čega oko čega mi ovdje raspravljamo, ali činjenica je da dok kuća gori mi se ne smijemo češljati.
Dakle, zašto gubimo energiju i vrijeme na ne toliko bitne rasprave koje možemo provući i kroz saborske odbore, pa eto čega se bojimo, zašto i do kada mislimo izbjegavati rasprave o trenutno možda i najvažnijim temama ne samo za nas, ne samo za hrvatsku politiku, nego i za ljude koji su nervozni, ljude koji su frustrirani, ljude kojima nad glavom visi Damoklov mač skorih ovrha. Znam i osobno nekoliko ljudi koji nisu platili režije po 5, 6 mjeseci, ne zato što ne žele nego zato što nemaju prihoda, ne rade, oduzeto im je dakle ono osnovno ljudsko pravo na rad, oduzeta im je možemo to slobodno reći jedna od temeljnih ljudskih sloboda.
I na kraju sjetio sam se i nekih zanimljivih stvari zbog kojih ljudi posebno dobivaju plikove kada pomisle na hrvatsko pravosuđe, evo dozvolite gotovo pa u komičarskom stilu da vam ispričam dva slučaja, vjerujem da ćete ih prepoznati, bivši direktor jedne velike državne kompanije tada još u 100%-tnom vlasništvu RH prijavio se da živi u jednoj maloj vikendici u Hrvatskom zagorju kada mu je Državno odvjetništvo pokušalo da on tamo ne živi jer plaća vodu i struju u iznosu od 20-tak kuna mjesečno, branio se na sudu da on dolazi kasno sa posla, ode u toplice, tamo se okupa, otušira i onda dolazi u svoj životni nazovimo ga tako prostor ne paleći svjetlo i trošeći vodu. Da se vjerujte mi netko od nas pokuša na taj način obraniti pred sudom budite sigurni da bi bio upućen na trenutno psihijatrijsko vještačenje, a evo nedavno smo saznali još jednoga o je dobitnik Zlatne kune i bio je u procesu protiv jednog dosta veselog fratra i njegove atraktivne bankarice, prvo je Državnom odvjetništvu rekao da zna gdje je spremljen novac koji je nestao, ali onda je odlučio promijeniti iskaz i to dozvolite da citiram: „Nekoliko sati prije sastanka bio sam na bazenu, u uši mi je ušla voda, a u oči mi je ušao klor, te ja nisam baš najbolje niti čuo, niti vidio što se na tome sastanku raspravljalo.“, dakle stvarno vjerujem da je ovo jako dobar temelj za jednu humorističnu seriju, a na nekome od kreativnijih ovdje je da to raspiše i dalje.
Uglavnom Domovinski pokret će podržati ove izmjene prijedloga zakona jer smatramo da moramo ići dalje i da moramo regulirati ne samo suradnju sa europskim pravosudnim sustavom, nego prvenstveno i osnovno vlastito hrvatsko pravosuđe jer ono je jedno od temelja ravnopravne države i povjerenja hrvatskih građana u sve nas.
Najljepša vam hvala.
Hvala lijepo, hvala.
Izvolite gospodin Bulj.
Hvala lijepo.
U ime Kluba MOST-a tražim stanku po pitanju Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim postupcima. Ovo je vrlo značajna tema, ali ovaj zakon je šminka i šminkanje dok kriminalci s opljačkanim parama šetaju RH. Ne samo BiH, mi se pozivamo na to, oni koji opljačka odu u BiH, imam takvih primjera i u sportu, koji su bili u sportu, koji su muzli novac i u gospodarstvu, međutim opljačkana RH kroz udruženja, klubove ili ne znam kakvi organizacije pa krenut ćemo od INE. Nema tu opravdanja ni za HDZ, ni za SDP, tko je počeo INU pljačkati, bijele noći, tko je završio, HDZ Sanader, tj. ne Sanader nego njegovi suradnici, a vamo Slavko Linić. Telekomunkacije su nam opljačkane, što je dobio za nagradu onaj što je dao privatizaciju, postao direktor T Coma strane njemačke firme, dobili su nagrade, imaju novca ne znaju koliko. Oni šta su privatizirali banke koje je hrvatski narod dokapitalizirao više nego što su plaćene postali su glavni ljudi u Privrednoj banci Zagreba kad je postala strana, pa ovdje je sve jasno i kristalno, a vi doli nama 4 rečenice da mi ovde prepišemo nekakve uredbe EU o međunarodnoj suradnji, a ovi izmuzli sav novac u svoje džepove ili džepove stranim investitorima i uvoznih lobija kojih su pogodovali. Pa samo u poljoprivredi koliko poticaja dajemo nikada više, a nikada manje proizvodnje u prehrambenoj, proizvodnje imamo. Pa što vam to govori, što vam to govori? Kakva međunarodna suradnja. Nego nemamo mi snage i hrabrosti jer sustav je kriminalan, sustav je uvezan i sav novac, a dok, odlazi u tuđe i privatne džepove …/Upadica: Hvala lijepa./… a dok se ne donese zakon o …/Upadica: Hvala./… o porijeklu imovine, dok se ne oduzme ta imovine moremo mi ovdje trabunjati danima, a kad ćemo imati za to volju vidjet ćemo.
Hvala, trebate tih 10 minuta ili možemo dalje odmah.
Možemo dalje? Šta ste rekli da može?
Imamo tako, dajemo 10 minuta do 11 i 20 kako bi se gospodin Bulj išo…
Molim? …/Upadica: 5 minuta gospodine, 5 minuta./…
5 minuta, da se gospodin Bulj konzultira.
Hvala.

STANKA U 11,10 SATI.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11:16 SATI

Gospodin Krunoslav Katičić govorit će u ime Kluba zastupnika HDZ-a.
Izvolite.
Gospodine potpredsjedniče, državni tajniče, kolegice i kolege zastupnici.
Prvo ću uvodno kazati da će klub HDZ-a podržati predmetne dopune Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim predmetima sa državama članicama EU.
Već je uvodno puta kazano i u izlaganju predlagatelja ovim zakonom se regulira pravosudna suradnja u kaznenim stvarima sa članicama državama EU, tako da se u domaći pravni promet implementiraju odnosno transponiraju određene uredbe koje su na neki način pravne tečevine u kojima EU ima znatno veće možda i dosege nego što je to hrvatski pravni sustav.
Naravno tu se iz rasprava drugih klubova zamjećuje se intencija, a ustvari najvažnija izmjena koja se tiče ove dopune odredbe je da se stavljaju van snage osiguranje imovine i odluke o oduzimanju imovine ili predmeta koje su stečene počinjenjem kaznenih djela na području EU u kojem Hrvatska isto ima određenu ulogu.
Mogu posvjedočiti između ostalog da postoje mnoge brojne međunarodne i međudržavne mreže i organizacije koje su se organizirale i koje u znatnoj mjeri doprinose radu i ovakvih tijela, a posebno u tim udrugama i mrežama kao što je npr. BAMIN Hrvatska aktivno sudjeluje i možemo reći da je u tom dijelu na neki način predvodnica određenih postupaka i daje određeni na neki način je vodilja prema drugim zemljama koje nisu na tom stupnju u tom dijelu.
Ovdje je već spomenuto također mora se nadopuniti da postoji i na neki način se može reći da je i opravdana uloga Ministarstva državne imovine odnosno sada prostornog uređenja koje o tim stvarima vodi na neki način brigu, ne na neki način nego određenim zakona o kaznenom postupku je dato u ingerenciju tom ministarstvu da vodi o pokretninama i o drugim stvarima koji se počine kaznenim djelom.
Znači bitno je naglasiti da se tim svim odredbama pokušava aktivirati ta imovina koja je proizašla kaznenim djelom što ima jednu vrlo dobru prejudicirajući i disciplinirajući odnos prema građanima jer na neki način se šalje ono opće načelo iz prava da se kazneno djelo ne isplati odnosno da se na odgovarajući način šteta koja je počinjena i vrati u onaj izvor na koji je prouzročen.
Na kraju želio bih samo kazati da je ovo jedan određeni način veliki iskorak i dokaz da je referendumska odluka hrvatskog naroda da se pristupi EU u znatnoj mjeri bila opravdana jer na ovaj način u svoj pravni sustav ponavljam implementiramo određene tekovine koje su značajne za iskorak u pravnom sustavu i konkretno želio bih istaknuti da se ovdje na neki način isključuje što možda nije rečeno za sada, provjera dvostruke kažnjivosti kako je to opasno u čl. 10. predmetnog zakona što je dosta bitno. Bitno je naglasiti da postoji taj tzv. vacatio legis koji daje dovoljno vremena da se implantiraju određene dopune u zakonski program i taj način se naš pravni sustav dodatno pojačava.
Još jednom zaključno, klub HDZ-a će podržati predmetne izmjene i nadamo se da ćemo ih dodatno moći primijeniti u naš pravni sustav.
Hvala vam.
Hvala i vama.
Prelazimo na pojedinačne rasprave, gospodin Bulj.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Evo građani nas vjerojatno prate, poglavito oni koji su nekada starija generacija, a mlađa vjerojatno ne jer je razočarano, ali mi smo jedini koji bismo trebali poslati poruku jer smo odabrani kakvu im poruku šaljemo ne znam, ali je činjenica da i ovim izmjenama Zakona o međunarodnoj suradnji u kaznenim postupcima apsolutno ove izmjene neće promijeniti ništa, niti će se porijeklo imovine istraživati, niti će se blokirati, niti to institucije u RH ne odrađuju.
Ja ću samo ponoviti nekoliko stvari, evo spomenuo sam maloprije ključne tvrtke, INA. INA poče od Bijelih noći za vrijeme Slavka Linića, završio HDZ. Telekomunikacije počeo HZD završio SDP, tako da to ali pojedinačno ovo nije optuživanje stranaka, da ne bi shvatili nego upravljanje političkim procesima kako …
I gdje su ti ljudi koji su bili dionici, recimo privatizacije spomenuo sam Telekoma, naših telekomunikacija. Telekomunikacije su i bine od nacionalnog značaja, jesu i za nacionalnu sigurnost mi smo ih dali u privatne ruke stranom investitoru, u biti doslovno ne znamo ni danas na koji način je to otišlo i di su ti ljudi koji su provodili te postupke? Postali su čelnici ti stranih njihovih sestrinski tvrtki koji danas imaju najveće dobiti u RH, najveće marže.
Isti vam je slučaj, možemo kreniti i sa tvornicom „Dalmatinka“ u Sinju npr., gdje je radilo nekada brojne uglavnom žene koje na kraju nisu primale plaću i privatizirao je neki Ladini čini mi se iz Italije koji je doslovno mrcvario te žene da godinama nisu primale plaću, nisu imale za marendu, nisu imale svojoj djeci, a radile su najteže poslove za strojevima.
Ja sam osobno sudjelovao u to vrijeme s njima bez obzira što sam bio djelatni vojnik, u to vrijeme profesionalni, stao sam uz njih, išao sam s njima. Zašto? Jel mi je bilo ža, nije mi bilo jasno što se sa ženama događa koje su radile cijeli svoj radni vik.
Toga više nema, izbrisano je. Ko će odgovarati za to? Neko je uzeo pare, al uvijek vječito pitanje di su pare? Šta je s porijeklom imovine?
Da li porezna uprava odrađuje te poslove u RH?
Vrlo malo, budimo realni, vrlo malo.
Jel netko tko u mome gradu Sinju nije imao 5 kuna il 10 tada dinara, al nebitno, danas ima milijone, vlasnik je brojnih prostora u Sinju koji su 1/1 i to atraktivnim lokacijama. Pa na koji način je to moglo steći se? I to je ključno pitanje.
Ovo nije pitanje podjela tko je više veći Hrvat, tko je manji Hrvat, tko je veći Jugoslaven, tko je manji Jugoslaven. Ovo je pitanje svih pitanja svih nas i budućih generacija. Ovo nije pitanje podjela hrvatski na ustaše i partizane. Ovo je pitanje dok je neko krvario i stvara domovinu kako je se pljačkala moja zagora, moj Split, moja Dalmacija, moja Hrvatska, dok se ginulo.
Danas se prisjećamo heroja Vukovara, Blage Zadre i brojnih drugih branitelja u ovo vrijeme.
Ja sam tada bio mlad, bio sam dite, momčić, išao sam u Domovinski rat kao brojni drugi, ne sam, u rabatinkama braniti Vrliku, Civljane i ostale krajeve. I sad mi govoriti o ovome kroz ovu izmjenu zakona da ćemo nešto promijeniti da bi se mi dodvorili, možemo mi glasat o tome i ne moramo, ništa neće promijenit. E to neće, to neću dopustiti da ne govorim glasno protiv toga.
Drugo, rekao bih da ratni zločini koji su zločinci kojima još uvijek imamo njihove spomenike kao njihovim vođama kao Šoškoćaninu, a imamo i bivše gradonačelnike Vukovara koji odaju kao zločinci po RH, a bili gradonačelnici dok se klalo i palilo, sad su doduše vaši koalicijski partneri kolege iz HDZ-a. Šta ćemo s njima? Nećete ništa zato šta je u Hrvatskoj …/Upadica: Vrijeme/…sve selektivno.
Vrijeme, imam, ne, ostanite, ostanite, imate dvije, imate dvije replike, da.
gđa. Peović.
Evo kolega Bulj, ipak ste završili na partizanima i ustašama, ali ajmo vratit se na ono što ste pozitivno rekli.
Da li vidite u onom što ste naveli kao problem, znači imate u Sinju nekog koji je 1 na 1 dobio neku zgradu, ne znam, dobio mogućnost da otkupi neku tvornicu jeftino, kažete porezna uprava ne radi.
Šta ćemo s onima koji su to legalno stekli?
Al opet znamo da su došli u tu poziciju preko utjecaja i preko ugleda i preko politike koja im je to dozvolila, a ne nelegalno. Znači, nemamo ništa ilegalno u toj situaciji. Ali jako dobro znamo kako su uopće došli u poziciju da otkupe tu tvornicu, da postanu vlasnici nad nekom nekretninom.
Šta ćemo s legalnom korupcijom?
Fala lijepo, odgovor.
Da uvijek kada je kaos, a poglavito kada je rat onda štakori isplivaju. Nažalost u kaosima, to je tako rat, nije ništa dobro i bolje bi bilo da nije bilo rata, al bio je pravedni, osloboditeljski, Domovinski rat gdje smo oslobađali domovini, a tada je, primjer evo sad ću ja bit i na sudu s njim, privatna tužba, Stipe Mesić kao veliki zagovornik funkcioniranja institucija, baš onaj koji je potpisao ovdje Stipe Mesić, baš je on potpisao Zakon o privatizaciji cementara Našice i sve ostalo što je išlo njemu u korist.
Znači, u Hrvatskoj nema kriminal ideologije, njihova ideologija je samo novac, sveto sredstvo, svi smo mi od krvi i mesa, međutim, ali oni su toliko raščerečili Hrvatsku, nema ideologije, ni live, ni desne tu, ni partizana, ni ustaša, nego di su pare, njima je samo ta ideologija vridna i ona je vječita …/Upadica: Fala/…Hvala.
Imate još jednu, g. Kujundžić.
Kolega Bulj, nije nama u Hrvatskoj problem zakonske definicije zakona, nama je u biti problem u Hrvatskoj provedba istih zakona. Jer vi znate da smo mi još uvijek država Orwell-ovske jednakosti u kojoj su neki jednakiji i u kojoj oni koji trebaju provoditi zapravo zakone imaju zavezane ruke. Strah me je da se sa ovakvim zakonom opet možda na terenu i u provedbi ne dogodi isto.
Fala, odgovor.
Kriza institucija je vidljiva u ovome slučaju zadnjeme oko kluba, oko Janafa tj. Kovačevićevoga kluba, također Krš-Pađane, isto tako probijanje mjera, znači imamo u ovome trenutku izjave dvaju ključnih, dvojake izjave dvaju predsjednika države i predsjednika vlade koji se jednostavno ne mogu dogovoriti, a oni su odgovorni mjerodavni, znači institucije, krizna institucija i zato se događa kaos. Zato nas niti jedna ograda ne more zaštiti ni sabor, ni vladu, ni bilo kojega od nas pojedinaca koji predstavljamo ove institucije. Jer oni koji su čelnici tih institucija i koji su najodgovorniji, od premijera, predsjednika, sabora, nebitno, oni su doveli ljude u nepovjerenje institucija a iz ova dva primjera koja sam rekao. Ovdje je ključno pitanje di su pare, ne brigaju nas njihove svađe. Onda di su te pare iz Janaf-a, iz INA-e, iz ne znam, škverova, …
…/Upadica Radin: Vrijeme, hvala./…
… di su pare?
Hvala lijepa.
…/Upadica Bulj: Vrlo jednostavna formula, ali nikoga nije briga. Hvala lijepa./…
Nastavljamo sa pojedinačnim raspravama, gđa. Katarina Peović je na redu. Izvolite.
Dobar dan svima.
Ovaj Prijedlog zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa državama članicama EU, spada u onaj dijapazon zakona i prilagodbi koje tako lijepo nazivamo usklađivanjem sa europskom stečevinom.
Ono što je ovdje ključno je jedno da tako kažemo, usputno dodatno proširenje zakona u skladu s uredbom. Tu je riječ dakle i o sprječavanju sive ekonomije, ovdje je riječ i o tome da se zamrzava i oduzima imovina nelegalno stečena, no ključno pitanje koje ovdje već na neki način i postavljano je kome ćemo oduzimati imovinu? Znači oduzimat ćemo imovinu Talijanima, Nijemcima ili će Talijani i Nijemci oduzimati našim kriminalcima imovinu koja se ne može, čije se porijeklo ne može dokazati.
Članovi HDZ-a, Davor Stier recimo su podržali ovu praksu riječima još prije ovog prijedloga, dakle prije par godina jer je riječ o nasljeđu jedne legislative, citiram: „Dakle kreće se prema tome da se ne radi samo u slučajevima koji su u sudskom procesu već ukoliko pojedinac ne može dokazati porijeklo imovine da bi cijela imovina mogla biti pogođena tim mjerama“. Znači pravo pitanje koje se ovdje nameće, zašto se onda domaćim zakonima ne potiče zamrzavanje i oduzimanje imovine? Dapače, dakle Zakon o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine, ukinut je 1990. g., ukinuo ga je SDP i taj se zakon nikada nije vratio. Zašto nemamo zakon koji dakle kod nas regulira ono što ćemo autokolonijalno na što ćemo pristati u pravnoj stečevini i prilagođavanju pravnoj stečevini EU-a, zašto nemamo Zakon o porijeklu imovine?
Nekoliko dakle političkih opcija je već bilo za takvo vraćanje takvog zakona, ono što se javilo kao paradoksalan odgovor, opet iz SDP-a i od nekih njegovih članova poput Bernardića, da bi smo onu imovinu koju nije bila legalno stečena oporezovali. To je dosta ovako, bizarna interpretacija onog što bi ovaj zakon trebao činiti, ono što je nezakonito i kriminalno stečeno, mora biti oduzeto i zato apsolutno pozdravljamo ovaj zakon koji predstavlja prilagodnu sa europskom pravnom stečevinom, uistinu kriminalcima treba oduzimati njihovu nelegalnu stečenu imovinu.
Dok ćemo dakle pod prismotrom EU izvršavati obaveze, definirane ovim zakonom, ostvarujući u njihovu korist prije svega, doma to ne činimo. Sve je usmjereno prema dizanju pompoznih optužnica koje završavaju oslobađajućim presudama, tako i prošireno oduzimanje imovinske koristi ostaje mrtvo slovo na papiru Kaznenog zakona. Sve skupa dovodi do slike kako se kriminal i tako isplati. A nakon 101. afere, trebalo bi postaviti pitanje ne samo strukturne korupcije nego legalne i legalizirane korupcije koja uopće nema dakle više niti korijena, dakle poticanje i održavanje apsolutne nejednakosti i nepravde koja leži u tome da se elitama omogućilo da zarade, da se uspješni poduzetnici i političari udružuju kako bi donosili zakone u korist povlaštene elite, sada svi govore o aferi Janaf, no ona je jedna od niza afera koja sve podsjećaju jedna na drugu. Uspješni poduzetnici i političari su se ujedinili da im svima bude bolje, nakon što se oni namire, navodno će i nama biti bolje. Zato je potrebno postaviti pitanje modela a usporedba EU regulative i domaće to lijepo pokazuje. Mi ne radimo na tome dakle što bi bilo temelj i osnova dakle kraja korupcije i sprječavanja korupcije da podignemo vlastitu privredu, da osiguramo nova radna mjesta, više plaće, više mogućnosti i osiguramo temeljne potrebe svima već ljude apsolutno ostavljamo u neimaštini koja je prigoda za korupciju. Jednako tako, bijedno moraliziranje oko toga da smo neka korupciji sklona nacija, iz ovog Sabora ne bi se više trebalo pojavljivati jer mi nismo ni po čemu skloni korupciji već smo siromašniji i bjedniji od ostatka Europe i to moramo promijeniti. Te moralizacije oko našeg mentaliteta u zemlji koja ima ograničene mogućnosti i skoro milijun ljudi živi u siromaštvu, u kojoj 10% nema za mesni obrok svaki drugi dan, trebalo bi stvarno zaustaviti.
Nije li u ovakvom okružju korupcija modus djelovanja i preživljavanja a ne stvar moralne korupcije i one priče tako je samo ko nas? Dakle, preuzmimo ovu EU regulativu ali ne kao kolonija već tako da ukinemo osobni uzrok korupcije, neimaštinu.
Hvala, ostanite jer imate repliku g. Bačića.
Hvala potpredsjedniče.
Kolegice Peović, na početku vašeg izlaganja krenuli ste da je ovo usputno usklađivanje sa određenom direktivom Vijeća i Europskog parlamenta, nekako ko da je nebitno upravo ova pravosudna suradnja posebice u kaznenim stvarima, ok, drugi dio ste svog izlaganja se bazirali isključivo na korupciju ali ne možemo zanemariti efekte koje je upravo ovaj zakon donio, ok, ovo su samo izmjene djelomično oko jednoga instituta ali samo kad pogledamo i institute Euro justa i europskog uhidbenog naloga i izvršenje i priznavanje presuda među državama EU-a, kada pogledamo samo količini i statistiku broja građana RH da ne spominjem kada su roditelji i djeca različitog državljanstva a u procesu su određenom kaznenom, da ne spominjem građane koji imaju potraživanja prema određenim državljana drugih država, upravo ova pravosudna suradnja ubrzava stvari i donosi blagodati za naš narod, tako da nije baš samo usputno i …
Pardon, oprostite malo prešli ste vrijeme.
Gospođa Peović odgovor.
Pa da, moram reći i djelomično se s vama složiti, neke stvari sigurno nisu loše, ali ono što ovdje zabrinjava je da mi u legislativi koja se, koja predstavlja usklađivanje sa EU legislativom imamo jedna mjerila, a u domaćim okvirima sasvim druga. Isti smo slučaj imali recimo sa Zakonom o strancima i Zakonom o upućivanju radnika, gdje imamo sasvim različite kriterije za domaću legislativu i legislativu koja se prilagođava europskoj legislativi. Ono što vas demantira da stvari idu nabolje, ja uvijek volim slušati HDZ jer stvarno mi izgleda ko da idemo unaprijed, ali ono što vas demantira je stvarno percepcija korupcije gdje smo mi na samom začelju i uistinu ljudi nemaju povjerenja u taj pravni sustav i to bi vas trebalo kao zakonodavce i predlagatelje zakona zabrinuti.
Hvala lijepa.
Sada je na redu gospodin Ante Bačić, izvolite, također pojedinačna rasprava.
Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege, evo otvorili smo mislim nekoliko bitnih i tema i instituta koji se vežu i na samu pravosudnu suradnju, ali i općenito na međunarodnu pravnu pomoć između država normalno ovdje RH, konkretno ovdje članica EU ali i trećih država što smo evo malo miksali te institute kroz sami Zakon o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa državama članicama EU. Ovo su sve na dopune zakona, nešto smo i u prošlom sazivu pričali, otvorili smo temu posebice instituta europskog uhidbenog naloga što je mislim bilo i u prošlim dopunama samoga zakona. Normalno slažemo se ovo je usklađivanje i sa Uredbom Europskog parlamenta i vijeća iz 2018. i odnosi se samo na priznavanje naloga vezano za oduzimanje i zamrzavanje koje se primjenjuje na države članice, ali je zahvalna tema da otvorimo upravo pitanja i međunarodne kaznene pravne pomoći, ali i same pravosudne suradnje jer ja mislim da RH definitivno ima neka otvorena kaznena pitanja, ne toliko sa državama članicama EU koliko sa nekim trećim zemljama s kojima imamo određene ugovore iz sfere pravosuđa, upravo vezane za međunarodnu pravnu pomoć, zato sam i u početku kroz samu repliku pokušao povezati ta dva instituta međunarodne pravne pomoći i pravosudne suradnje da vidimo upravo razliku jer kroz pravosudnu suradnju stvari idu defacto automatizmom sami od sebe i to pokazuje zašto upravo usklađivanje sa ovakvim uredbama i direktivama EU je dobro za naše zakonodavstvo dok međunarodna pravna je stvar opet dvije države i stvari se rješavaju konkretno kroz sami zahtjev i nalog određenoj zemlji da nam pomogne u konkretno određenom kaznenom predmetu i znamo koliko se to može produljiti, koliko to stvara problema.
Danas sve više ljudi znamo da putuje, imamo otvorene programe i za naše mlade i za studente Erasmus, dosta ljudi je povezano i dosta naših građana putuje u inozemstvo i radi rada radi u inozemnim tvrtkama, ciljevi upravo ovakvih uredbi, ciljevi upravo ovakvih zakona koje donosimo, implementiramo u naš zakonodavni okvir je da upravo radi tih graničnih barijera koje smo riješili evo i sutra rješavanjem skroz pitanje je samog Schengena, jednostavnije je normalno svim građanima i radi same mobilnosti, ali jednostavnije je normalno i kriminalu da prelazi lakše granice posebice vezano za EU, ali time stvaranje određenih djela i kaznenih predmeta koji se otvaraju u više zemalja, tako da je itekako bitno i svrsishodno stvarati jedan jedinstveni europski kazneno pravni okvir, jedno jedinstveno kazneno pravno područje gdje će se sve države članice uskladiti i usuglasiti oko određenih minimuma koje ispunjavaju jedna prema drugoj da ubrzaju neke stvari da ubrzaju određene kaznene predmete i da ubrzaju upravo tu suradnju među državama članicama.
Bitni instituti koji se upravo spominju kroz ovaj zakon i kroz samu uredbu, to su strateške smjernice u području sloboda, sigurnosti i pravde, uzajamna pravna pomoć u kaznenim stvarima, uzajamno priznavanje sudskih odluka u kaznenim stvarima što je mislim i temelj izrade ovakve uredbe na razini EU još od Lisabonskog ugovora, još od 2000. i začetka same ove uredbe. Da ne spominjemo europski uhidbeni nalog koji regulira …/nerazumljivo/… samo izvršavanje i prenošenje postupka odlučivanja vezano za pravosudna tijela i mogućnost izručenja državljana države izručenja, ali i jasne rokove kada će se to ispuniti, usklađivanje zakonodavstva i utvrđivanje onih minimalnih pravila o kojima će se sve države članice normalno uskladiti i usuglasiti, a da ne spominjemo samo institut Eurojust, europske pravosudne mreže, zajednički istražni timovi i ured europskog javnog tužitelja gdje RH sudjeluje, ponavljam sve u cilju zaštite sigurnosti prava naših građana, ali i sve u cilju što bržega rješavanja određenih kaznenih predmeta koji se događaju na području više zemalja.
Repliku ima gospodin Ćelić.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Pa, ovaj Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima kolega Bačić, se ponekad naziva i pravim europskim zakonom i često se događaju zakonske izmjene koje između ostaloga mogu biti uvjetovan i nekim odlukama suda EU. Mene zanima kako vi kao pravnik vidite da li te možda česte zakonske izmjene ovog zakona mogu stvarati i određene komplikacije upravo u korelaciji sa drugim zemljama članicama EU.
Odgovor, izvolite.
Hvala.
Kolega mislim ove sedme dopune nisu stvar sada neke ishitrenosti ili hira Europskog vijeća i Europskog parlamenta. Upravo ovo što ste spominjali vezano je pravnu sigurnost tj. pravnu nesigurnost koja se događa kod građana i u određenom pravosudnom sustavu, a upravo ovo je rješenje da se otkloni ta pravna nesigurnost.
Ovo što ste spomenuli vezano za sudove i određene presude koje poslije postaju praksa i radi kojih se poslije izmjenjuju upravo ovakvi zakoni i šalju na države članice da ih implementiraju, mislim da su dobra stvar jer jednostavno sudska praksa mora pokazati, životno sudska praksa mora pokazati ono što se događa, ono što kažemo, na terenu i mora biti ono životno, ono što, što tišti naše građane i kako će se poslije ta praksa jednostavno prolongirati da uskladi rješavanje drugih predmeta, a to je i osnova upravo pravne suradnje među državama članicama. Hvala.
Fala lijepa.
Nemate više replika, time smo i gotovi sa pojedinačnim raspravama i sada ispred Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista govorit će završno g. Ante Kujundžić, izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče HS, poštovane kolegice i kolege, državni tajniče.
MOST nezavisnih lista će podržati prijedlog ovih izmjena, ne zbog tog što smatramo da je ovakva izmjena ona koja ide, al svjesni smo zapravo da je riječ o onom, kako i rekoh maloprije, mast hevu kojega trebamo implementirati u svoj zakonodavni okvir.
Ono što želimo jest puno sreće u provedbi, kako naravno ovog zakona, tako i onih svih koji su povezani direktno s ovim. Vjerujemo zapravo da će provedba ovog zakona zapravo biti početak prestanka Orwell-ovske jednakosti unutar RH, te da će se onim hrabrim ljudima koji će provoditi, kako ovaj tako i ostale zakone, na terenu odvezati ruke kako bi zapravo bili jednaki prema svima.
Zaključno ponavljam, MOST nezavisnih lista podržava izmjene ovog zakona. Hvala.
Fala lijepa.
Zaključujem raspravu i glasovat ćemo kada se steknu uvjeti.

26

  • Prijedlog zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, prvo čitanje, P.Z.E. br. 36
16.10.2020.
Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, prvo čitanje, P.Z.E. broj 36.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak.
Prvo, prihvaća se Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU i drugo sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Utvrđujem da je glasovalo 118 zastupnika i svi su bili za, tako da je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF