Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 3

PDF

21

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 32
07.10.2020.
Idemo dalje.

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, prvo čitanje, P.Z. br. 32

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun.
Predstavnik predlagatelja je gospodin Stjepan Čuraj državni tajnik u Ministarstvu financija.
Želi li uzeti riječ? Izvolite.
Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče.
Uvažene poštovane zastupnice, poštovani zastupnici.
Danas se pred vama nalazi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama kojim se važeći zakon usklađuje s pravnom stečevinom EU odnosno preciznije paketom mjera za smanjenje rizika tzv. Risk reduction measures skraćeno RRM. RRM paketom zapravo nastavlja se daljnja reforma bankovnog sustava EU s ciljem očuvanja njegove otpornosti uz daljnje jačanje sposobnosti banaka da podnesu moguće troškove. Nastavlja se daljnja implementacija preostalih elemenata regulatornog okvira kojim je prihvaćen u Bazelskom odboru na nadzor banaka i Odboru za financijsku stabilnost. Nastavlja se i očuvanje financijske stabilnosti jačanjem kapitalnih potreba banaka i mjera za poboljšanje kreditne sposobnosti banaka odnosno smanjivanje opterećenja za manje banke poboljšanjem kapaciteta za financiranje malog i srednjeg poduzetništva i infrastrukturnih projekata.
To je kontirani rad s obzirom na proteklu financijsku krizu, prije svega iz 2008. kojom se sada želi i ovim paketom mjera na razini EU svakako bolje regulirati i osigurati sam financijski sektor.
Sam paket sastoji se od dvije uredbe i dvije direktive koje mijenjaju eu propise koji su u RH preneseni između ostalih propisa i u ovaj predmetni Zakon o kreditnim institucijama. Inače predmetnim zakonom se uređuje i uređuju uvjeti za osnivanje poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u RH, supervizija njihovih poslovanja te uvjeti pod kojim pravne osobe sa sjedištem izvan RH mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u RH.
Uvodno bih još želio naglasiti kako je RH u srpnju ove godine ušla u europski tečajni mehanizam tzv. RM2 te je uspostavom bliske suradnje HNB-a sa Europskom središnjom bankom postala država članica sudionica u jedinstvenom nadzornom mehanizmu, što je jako bitno pogotovo vezano uz ovaj predmetni zakon i jedinstvenom sanacijskom mehanizmu o kojem će biti nešto više riječi pod sljedećom točkom dnevnog reda.
Mislim s obzirom pogotovo na ovo vrijeme da je to apsolutno jedan od uspjeha same Hrvatske što je uspjela ispuniti sve kriterije.
Odluka o bliskoj suradnji HNB-a sa Europskom središnjom bankom stupila je na snagu 14 dana od objave u Službenom listu EU odnosno 27. srpnja, a početak te bliske suradnje koju ćete kasnije imati prilike raspraviti, vezano uz ove izmjene, je upravo sada nedavno 1. listopada 2020. prije nepunih tjedan dana.
U okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma Europska središnja banka odgovorna je za učinkovito i dosljedno funkcioniranje jedinstvenog nadzornog mehanizma i ima isključivu nadležnost nad svim bankama eu područja. Izravno nadzire značajne kreditne institucije, a nacionalna nadzorna tijela, kod nas u ovom slučaju najviše HNB, s njom u suradnji izravno nadziru manje značajne kreditne institucije. Dakle, zajednički samo je pitanje tko izravno nadzire velike, to je u ovom slučaju Europska središnja banka dok HNB izravno nadzire manje, ali svi zajednički sudjeluju u tom postupku.
Tako je Europska središnja banka od 1. listopada ove godine upravo nadzire te veće kreditne ili značajnije kreditne institucije i ona će ujedno biti nadležna za izdavanje i oduzimanje odobrenja za pružanje bankovnih usluga i procjenu stjecanja kvalificiranih udjela u bankama u odnosu na sve kreditne institucije unutar već spomenutog jedinstvenog nadzornog mehanizma, što znači i ove manje institucije. Te nadzorne zadaće poznate su pod nazivom inače kolokvijalno zajednički postupci.
Što se tiče prema popisu objavljenom 11. rujna ove godine Europska središnja banka izravno će nadzirati 8 takvih financijskih odnosno kreditnih institucija i to Zagrebačku banku, Privrednu banka, Erste & Steirmarkische banku, Raiffeisen banku, Sberbanku, Adiko banku i dvije stambene štedionice, PBZ i Raiffeisen. Odluka općenito o tome da li je banka značajna ili ne temelji se na njezinoj veličini, znači ukupno vrijednost imovine, njezinoj važnosti za gospodarstvo države u kojoj se nalazi ili EU u cjelini, njezinim prekograničnim aktivnostima i činjenici samoj je li zatražila ili dobila izravnu financijsku potporu Europskog stabilizacijskog mehanizma ili Europskog fonda za financijsku stabilnost.
Inače, Europska središnja banka redovito preispituje značajnost svih banaka u državama sudionicama i status banaka se može promijeniti zbog razloga povezanih s redovnim poslovanjem ili zbog jednokratnih događaja kao što su spajanja ili pripajanja, dakle svake godine se utvrđuje koje su to banke s obzirom na sve ove navedene kriterije. Hrvatska narodna banka ostaje zadužena za nadzor manje značajnih kreditnih institucija, izradu prijedloga odluka o zajedničkim postupcima te za nadzorne zadaće koje ne ulaze u bonitetni nadzor.
Ono što je apsolutno bolje za nas jest činjenica da primjerice, za velike banke mi sada imamo uvod u kompletno njihovo poslovanje, a zapravo pri tome želimo istaknuti da u prijašnjim okolnostima mi nismo znali sve što rade naše banke, odnosno mi smo znali sve što rade naše banke, ali nismo imali ili imali smo vrlo malo informacija što rade njihove matice. Dakle ovime zapravo je omogućena razmjena između supervizorskih tijela i otvorio nam se pristup svim informacijama o poslovanju grupe na razini cijele EU, tu smo imali u ovom Domu, odnosno u Saboru rasprave o tome tko su vlasnici banaka i kako mi poslujemo na razini EU. Sada ovim izmjenama i direktivama implementacijom direktiva i uredbi upravo će i HNB dobiti informacije. Konkretno, ovaj prijedlog donosi neke od najvažnijih sljedećih novosti, dakle, propisuju se obveza licenciranja za matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji je član grupe kreditnih institucija u RH.
Također, kreditne institucije sa sjedište u RH koja je članica grupe iz treće zemlja koja posluje putem više od jedne institucije u EU i čija je ukupna vrijednost imovine jednaka ili veća od 40 milijardi eura, dužna je imati posredničko matično društvo u EU. Prijedlogom zakona propisuje se i obveza licenciranja kao kreditne institucije za investicijsko društvo čija je imovina na individualnoj ili grupnoj razini veća od 30 milijardi eura. Budući da se od banaka zahtjeva da održavaju dovoljnu razinu i kvalitetu kapitala kako bi se mogla nositi sa stresnim scenarijima u budućnosti, dodatno se precizira redoslijed i uvjeti nalaganja kapitalnih zahtjeva odnosno zaštitnih slojeva kapitala.
Prema važećem zakonu, HNB je nadležno tijelo za utvrđivanje ostalih sistemskih važnijih kreditnih institucija tzv. OSV kreditnih institucije i u tijeku je njihovo preispitivanje .../Govornik se ne razumije./... institucija čiji se rezultati objavljuju uvijek koncem godine, pa tako će biti i u prosincu ove godine. Prema podacima samo, mogu i napomenuti, iz prosinca 2019. te kreditne institucije odnosno sistemski važne kreditne institucije u RH su Zagrebačka banka, Privredna banka, Erste & Steirmarkische banka, Raiffeisen, OTP, Adiko te HPB.
Radi usklađivanja s postupcima odlučivanja unutar već spomenutog jedinstvenog nadzornog mehanizma u kojima sudjeluje Europska središnja banka, to su ti tzv. zajednički postupci, postupanja kreditnih institucija HNB-a usklađuju se s procedurama ESB-a. Sukladno uvedenoj definiciji, male i jednostavne kreditne institucije, dakle čija je vrijednost imovine jednaka ili manja u protuvrijednosti od jedne milijarde eura, za tu kategoriju zapravo kreditnih institucija omogućeni su sljedeći olakšavajući regulatorni zahtjevi. Nadzorni odbor ne mora imati propisani broj neovisnih članova, ne mora imati Odbor za primitke i Odbor za imenovanja, a Odbor za rizike može kombinirati sa Revizijskih odborom pod uvjetom da članovi imaju odgovarajuće znanja, vještine i stručnosti. Ne primjenjuju se pojedine odredbe koje se odnose na politiku primitaka uključujući diskrecijske mirovinske pogodnosti. Dana je mogućnost korištenja standardizirane metodologije ili pojednostavljene standardizirane metodologije pri izračunu kamatnog rizika koji proizlazi iz poslova koji vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
Ono što je izuzetno bitno da se u ovome i proširuje ovim izmjenama uloga HNB-a kao supervizora u dijelu utvrđivanja okolnosti koji upućuju na pranje novca ili financiranje terorizma u kreditnoj instituciji. U tom slučaju naložit će se kreditnoj instituciji, ako se ocijeni potrebnim, odgovarajuće supervizorske mjere te obavijestiti nadležno nadzorno tijelo i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo. Još nešto od izmjena svakako ono što je po meni bitno za naglasiti je da se i uvođenje rodno neutralne politike primitaka, konkretno u čl. 152. HNB od sada biti dužna prikupiti podatke u razlikama u primicima između spolova.
Također se uvodi i izvješćivanje o osobama u posebnom odnosu, to se proširuje, proširuje se definicija člana uže obitelji, preciziraju se zapravo i definicija povezane osobe. Ujedno se iz Zakona o kreditnim institucijama brišu odredbe o prisilnoj likvidaciji i stečaju kreditnih institucija jer će biti predmet uređenja zasebnih zakona o prisilnoj likvidaciji, kao i odredbi o nedostupnosti depozita koji će biti predmet uređenja novog zakona o sustavu osiguranja depozita, zapravo, koji ima cilj zaštite vjerovnika kroz maksimalnu naplatu i ono što nam je sigurno ste toga svjesni bili i u proteklom periodu i u povijesti postupaka samih stečaja i likvidacija koja su trajale i desetke godina, sada će se na ovim prijedlogom bi se to ograničilo do maksimalno 3 godine.
Zaključno, ovim prijedlogom zakona nastavlja se daljnje usklađenje hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU. Ujedno se uređuje postupanje kreditnih institucija i HNB-a u kontekstu ulaska RH u Jedinstveni nadzorni mehanizam i Jedinstveni sanacijski mehanizam. U tu svrhu, ESB-a je u lipnju 2020. dovršila sveobuhvatnu procjenu 5 hrvatskih banaka koju je provela nakon što je RH podnijela zahtjev za uspostavu upravo te bliske suradnje između HNB-a i ESB-a.
Sveobuhvatnom procjenom utvrđeno je da niti jedna od obuhvaćenih banaka nema kapitalnih nedostataka jer njihove stope redovnog osnovnog kapitala nisu bile niže od minimalnih stopa koja se upotrebljavaju u pregledu kvalitete imovine i testiranja otpornosti na stres.
Ono što bankovna unija donosi Hrvatskoj je dodana vjerodostojnost i sigurnost koja proističe iz jednake primjene supervizorskih i sanacijskih pravila i praksi imajući u vidu visoki stupanj financijske integracije s euro područjem takav ujednačen pristup pridonosi još većoj sigurnosti i transparentnosti.
Zahvaljujem na vašoj pozornosti.
Hvala.
Ostanite ovdje, gospodin Bulj, da već ste rekli da tražite, ali ja bih samo prije replika ako možete, vi ste prvi za repliku, samo da repliku obavimo, a onda, može, jel se slažete? Dobro.
Izvolite, prva replika gospodin Bulj.
…/Govornik nije uključen./…
Mikrofon, mikrofon.
Možemo vratit vrime sad?
Može, ja ću vam dati, dat ću vam 20 sekundi više.
Ok, evo u ime kluba tažio bi 10 minuta stanku u ime Kluba MOST-a da progovorim o ovom Zakonu o kreditnim institucijama, koje se usklađuju non stop sa europskim direktivama, međutim ja moram još jednom upozoriti da je ovaj sabor donio u prošlom mandatu jednoglasno zakon o kreditima koji su ugovoreni u RH, a u biti, međunarodni krediti, a u biti nisu legalni vjerovnici, to je tzv. lex Škibola.
Međutim, niti Ministarstvo financija, niti HNB koji je najmanje narodna, Hrvatska narodna banka ne rade ništa. Vi ne poštivate zakone pa čujete li jauk tih štedno-kreditnih, tih ljudi koji su opljačkani od tih štedno kreditnih zadruga, Raiffeisen, štedno kreditnih zadruga koji ne radi u Austriji, koji to ne radi u Mađarskoj …/Upadica: Hvala lijepa./… nego naše ljude su bacili nelegalno na prosjački štap.
Dao sam vam 20 sekundi više, gospodine Bulj možemo ići na replikama odmah ili dajemo 10 minuta pauze.
Može odmah?
Ovo nije bila replika, rekli ste da tražite pauzu.
Ovo je bila replika, vi ste zamolili.
Pa tražili ste pauzu.
Ne, ne vi ste rekli da …
Je ja sam to rekao, ali vi ste onda tražili pauzu.
E ja sam onda krivo, jel?
Malo ste se zanijeli, da. Možemo ići dalje pa sad imate repliku.
Ajde, izvolite gospodin Bulj, imate repliku.
Gospodin Stjepan Ćuraj dođite ovdje.
Ok, evo ja bi samo upitao još jednom vas, zašto ne poštivate vi kao hrvatska Vlada, Ministarstvo financija, hrvatska nenarodna banka, zašto ne poštivate ono što je jednoglasno donio Hrvatski sabor u prošlom mandatu, zakon o znači gdje su, lex Škibola, gdje su ti nelegalni međunarodni krediti proglašeni nevažećim. Također i u slučaju švicaraca, mi samo pričamo o kreditnim institucijama i kako ih dokapitalizirati. Te banke u nas, uvaženi državni tajniče i vi ste bili saborski zastupnik ovdje i glasali ste za taj zakon, zbog čega Hrvatska država, vi, vi Ministarstvo financija pogodujete nelegalnim stranim Raiffeisen štedno kreditnoj zadruzi iz Austrije? To ne može u Mađarskoj. Zašto u Mađarskoj ne mogu pljačkati hrvatski narod, zašto ljude iseljavaju, zašto se ljudi njihovi članovi ubijaju zbog tih Raiffeisen štetnih zadruga …/Upadica: Vrijeme./… i zašto Hrvatska, Ministarstvo financija ne poštiva odluku donesenu u saboru.
Hvala.
Gospodine državni tajniče izvolite odgovor.
Ja se zahvaljujem.
Zahvaljujem uvaženi zastupniče Bulj, navedeni komentari nisu predmet ovoga zakona. Svakako da ne možemo komentirati koliko je bilo određenih prijava i postupaka prije koji su bili protuzakonito, oni se rješavaju i naravno da ministarstvo dosljedno provodi sve zakone i upute koji su u skladu sa pozitivnim propisima.
Zahvaljujem.
Povreda Poslovnika, izvolite.
Povreda Poslovnika 238., ne poštivate jednoglasnu odluku Hrvatskoga sabora da su nelegalni krediti Raiffeisen šteditno kreditnih zadruga koji izvlače novac i pljačkaju naš narod i njihovu imovinu. Ljudi se doslovno ubijaju i njihovi članovi obitelji, a mi kao sabor kao institucija smo jednoglasno u prošlom mandatu donijeli taj zakon i vi državni tajniče i vi iz HDZ-a i tada oporba, jednoglasno. Pa tko je jači od Hrvatskoga sabora, da li lobisti po klubovima …/Upadica: Hvala, vrijeme./… u kojima se nalaze vaši bivši članovi i ovdje …/Upadica: Vrijeme, vrijeme, vrijeme, vrijeme./… i Milorad Pupovac, naravno žao mi je što ga nisam maloprije pitao.
Hvala lijepo.
Vrijeme, vrijeme, vrijeme.
Sami znate jel da, da je opomena, opomena izvolite.
Sada je gospođa Peović, Katarina Peović ima repliku.
Pa evo, moje pitanje je znači vezano uz ovaj zakon koji je očito samo još jedna jel prilagodba sa europskom regulativom, no ovdje se govori o nekim stresovima, o nekim šokovima koje treba prevladati novom regulativom, ja bih vas upozorila da je izvješće Europske središnje banke ukazalo da stresova banaka nema, ali ima stresova građana koji su stvarno u ogromnim dugovima koje nećemo riješiti ovakvim zakonima koji u potpunosti ignoriraju bilo kakvu suverenu, autonomnu politiku, monetarnu a ovdje vidimo da je to samo još jedan korak prema uvođenju EUR-a.
No, konkretno pitanje ajde vezano uz ovo, na koji način se uopće misli srediti znači skrestati te stresove za banke i neku vjerodostojnost banaka ako je ovo novi regulativni okvir, a vidjeli smo da Bazel 2, Bazel 1 isto tako su imali reakciju i rezultate bankarske pronevjere pa i u Hrvatskoj …/Upadica: Vrijeme, hvala./… Riječke banke.
Hvala.
Izvolite gospodine državni tajniče odgovor.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice dakle ovdje kada govorimo o scenarijima testiranja, a to su scenariji testiranja otpornosti zapravo na stres, stopa redovnog i osnovnog kapitala dakle rade se različiti scenarij upravo kako ne bi došlo do prelijevanja eventualnog rizika na građane na vjerovnike, kako bi se utvrdilo da sve banke mogu redovito servisirati svoje obveze i da nam se ne dogodi situacija, a to pogotovo Europska komisija pazi da dolazi do bilo kakvih mogućih nelikvidnosti ili nesolventnosti samih banaka koje bi ugrozilo financijsko tržište. Dakle, to je stres, kao takav kolokvijalno je stres test koji se koristi izraz u anglosaksonskom i bankarskom sustavu u kojem zapravo žele se provjeriti sve mogućnosti događanja na tržištu i da li se banka može s njima nositi upravo ovo kao što ste vi spomenuli kako bi se izbjeglo bilo kakvi rizici prema krajnjem korisniku građana korisniku bankarskih usluga.
Fala lijepa.
gđa. Perić, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom.
Pa evo, htjela bi istaknuti još jedanput koliko je zapravo važnost suradnje HNB-a i Europske banke, središnje banke, čime zapravo od 1. listopada ove godine se počinje nadzirati i bugarske i hrvatske banke, a uz to su i štedionice. Dakle, ono što smo imali problem u prethodnim periodima značajno će umanjiti upravo sve te moguće i mogućnosti eventualno prevara koje su se događale, što treba biti zapravo doprinos našem bankarskom sustavu.
Fala lijepa, odgovor.
Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče, uvažene, uvažena zastupnice Perić.
Upravo tako, dakle mi s ovim apsolutno dobivamo širu mogućnost primjene, širu mogućnost zaštite od rizika naših kreditnih institucija, dakle ne samo banaka, nego svih onih koji obavljaju ove poslove o kojima smo ranije govorili i upravo je smisao objedinjavanja jedinstvenog i nadzornog mehanizma, kasnije i sanacijskog mehanizma, da se taj rizik svede na minimum i da dobijemo uvid u poslovanje i onoga što rade vlasnici naših banaka u Hrvatskoj, što dosada nismo imali. Dakle, Europska središnja banka provodi izravni nadzor na velikih institucijama, HNB nad manjim, ali zajedno to ne znači da središnja banka ne provodi i nadzor na ovima manjima, niti da HNB ne sudjeluje u samom nadzoru i mehanizmima kod velikih. Dakle, s ovim nam se širi mogućnost samih nadzora prikupljanja svih relevantnih podataka, a time i osiguranja svih štednih uloga, naravno i same aktive banke odnosno i onih naših građana koji su korisnici.
Hvala i na kraju posljednja replika g. Lalovac.
Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, uvodno ste rekli da HNB sada širi im se ovlasti i oni sada preuzimaju nadzor za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma. To je nekad radio odnosno radi Ured za sprječavanje pranja novca pri Ministarstvu financija.
E sad me zanima da li se tu dolazi do nekakvog preklapanja odnosno koje će sad biti funkcija HNB-a za sprječavanje pranja novca jel smo svjesni da je bilo i nekakvih informacija u javnosti negdje prije negdje godinu dana za neke naše banke jel, da li imate tu nekakvu informaciju?
I druga stvar, kakva će sad bit suradnja između Ministarstva financija i HNB-a odnosno ko će tu sada biti koji će nositi te glavne aktivnosti? Zahvaljujem.
Fala, odgovor izvolite.
Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče.
Uvaženi zastupniče Lalovac, apsolutno dobro pitanje da se razjasni.
Dakle, ovdje se proširuje uloga, HNB je dosada imao ulogu supervizije, samo se proširuje uloga narodne banke kao supervizor u dijelu utvrđivanja okolnosti koje će, koje ste i spomenuli koje upućuju na pranje novca i financiranja terorizma, dakle ne dolazi do razdvajanja dosadašnjih funkcija. Ured za sprječavanje pranja novca i korupcije i dalje nastavlja sa svojim djelovanjem koje rade ili po prijavi ili po, po samim izvidima samostalnim. No ovdje se upravo i spomenuta događanja koja su bila i u ožujku ove godine navodi da sada može HNB samostalno proširiti svoje ovlasti supervizije nad svim kreditnim institucijama u Hrvatskoj, a paralelno rad se razdvajaju te funkcije kao što su i dosada bile što se tiče nekih protuzakonitih radnji koje onda ured mora detektirati i procesuirati.
Fala lijepa, nemate više replika, možete ići na mjesto.
Prije sam preskočio reći da raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun, pa sada pitam želi li netko govoriti u ime odbora? Ne.
Otvaram raspravu, prvi je g. Boris Lalovac koji će govorit u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom.
Pred nama su danas 2 zakona, usklađivanje sa EU direktivom. Prvi je Zakon o kreditnim institucijama, drugi je Zakon o sanaciji kreditnih institucija, pa sam pito zašto ne objediniti raspravu jel zapravo tolko su ta dva zakona isprepliću i vrlo su važna i za hrvatski financijski sustav.
Vrlo kratko, zašto je Europa krenula u ovakav zakon?
Zato nakon krize 2008.g., nakon što su banke, prvo u Americi, a poslije toga u Europi, doživjeli jedan potpuni kolaps i jednu recesiju koja nije viđena bila od 1922.g., Europa je rekla ne više, nećete više vaše ludosti što radite na financijskim tržištima, neće to više plaćati porezni obveznici, neće to više plaćati građani. I Europa je zapravo negdje 2008.-2009., početkom zapravo 2010. krenula je u regulativu financijskih institucija na europskom tržištu i rekla je mi ćemo sad napraviti jedinstveni mehanizam da ukoliko u budućnosti dođe do propasti banaka odnosno financijskog sektora to više neće ići na teret poreznih obveznika. Zašto? Zato što sve što ono dogodilo se 2008.g. išlo je na teret poreznih obveznika odnosno na teret proračuna financija Ministarstva financija odnosno vlade i šta se tad dogodilo? Enormno su porasli dugovi država. Dugovi država, svi dugovi država su otišli u nebo, za 20 do 30% je porastao javni dug svih država i onda je došlo do promjene cjelokupne regulative i reklo je sada ćemo zapravo dovesti da ukoliko se dođe do problema u budućnosti sa financijskim institucijama, vi ćete to, vaši vjerovnici ćete to platiti na vaš teret, na vaš teret.
U konačnici se zapravo pokušava dovesti u red financijske institucije koje imaju imovinu veću nego što ima, nego što stvara europodručje GDPR.
Znači samo banke u Eurozoni imaju imovinu 22 tisuće milijardi eura, 22 tisuće milijardi eura banke imaju u Europi svoju imovinu. EU odnosno područje zemalja euro članica stvara 15 tisuća milijardi, znači banke su više imaju imovinu nego što se stvara GDP u Europi.
Kakva je situacija u Hrvatskoj? Isto. Veličina banaka odnosno aktive banaka u Hrvatskoj vam je negdje oko 408 do 410 milijardi kuna, 410 milijardi kuna sva imovina banaka u Hrvatskoj. Koliko stvara Hrvatska BDP-a? Ako nam bude pao BDP doći ćemo negdje na 360, 370 milijardi.
Sada se postavlja pitanje kako neke koji su u konačnici jači od države dovesti u red? I to je jedan od ovih zakona da se banke koja imaju središta i zato što je uvodno to vrlo dobro rekao državni tajnik će pratiti i maticu i pratit će njihovo poslovanje njihovih podružnica.
Jel kakvo je stanje u Hrvatskoj? 90% banaka u Hrvatskoj aktive je u stranom vlasništvu, znači matice u Italiji, u Austriji u drugim zemljama i od ovih 410 milijardi kuna imovine, sad ECB će direktno monitorirati i nadgledati negdje oko 330, 340 milijardi aktive. To vam je Zagrebačka banka koja ima 113 milijardi aktivu, PBZ negdje oko 84, 85, treća Erste 61, 62, OTP vidim ovdje nije OTP, oni su zajedno oni su četvrta i još Raiffeisen sa 30 itd. znači ukupna imovina njihovih banaka koje će sada direktno kontrolirati ECB oko 330 milijardi odnosno negdje 80% ukupne bankovne aktive.
Zašto? Upravo tak da bi im omogućilo da je nemoguće događati se prelijevanje iz jedne zemlje u drugu odnosno da kada se dogodi određeni poremećaj u nekoj matici banci, da se ne dogodi poremećaj u RH. To je jako bitno za Hrvatsku jel ukoliko se dogodi poremećaj u nekoj zemlji vani, šta prvo radi matica? Prvo povlači novac iz regije odnosno iz tih drugih zemalja i onda se može dogoditi poremećaj u toj drugoj zemlji. Zato sam bio rekao da bi bilo dobro da se objedini ova rasprava o sanaciji jel onda dolazi do problema štediša i do problema prelijevanja kako onda štediše mogu doći do svog novca.
I zbog toga u ovome kontekstu mislim da je ne samo što je napravljen određeni nadzor da imaju sada kontrolu cjelokupnog poslovanja jel vrlo je teško pratiti financijske transakcije između matica, između banaka i tako … jel kada već idemo u euro odnosno kada se Europa odredila za euro ima valutu zajedno onda zapravo ne možete imati stabilnost države ako nemate financijske institucije koje trguju s tim eurima odnosno koji su najveći trgovci valutama, morate ih imati pod kontrolom. Jel tu se onda događaju određeni šokovi i zbog toga je i Europska komisija odnosno EU rekla širimo pitanje EU odnosno bankovne unije koju zapravo žele provesti do 2024. godine odnosno u budućnosti da bi se stabiliziralo i onemogućilo da pojedine zemlje, a Hrvatska je mala zemlja u odnosu na cjelokupni bankarski sustav.
Znači hrvatski GDP je 50 milijardi eura, 50 milijardi eura GDP. Banke u Europi imaju 22 tisuće milijardi eura. Hrvatska je izuzetno ranjiva na povlačenje novca iz njihovih matica iz Hrvatske, izuzetno ranjiva. Vidimo da bilo kakav poremećaj na financijskom tržištu u Hrvatskoj bi reflektiralo se i na štediše i destabiliziralo gospodarstvo.
I zbog toga je bitno jel mi ne možemo, mi nemamo dovoljno kapitala jel kažem 90% sustava je u eurima odnosno područje europskih banaka, mi nemamo banke iz SAD nego sve su banke zapravo europske, talijanske, austrijske ovdje ima mađarske itd. znači uglavnom sve one iz euro područja.
I zbog toga kada su već ušli na financijski sustav tu Europska središnja banka, ovdje sam napomenuo ove banke koje će sada direktno nazirati, a ono što je bitno direktno će nadzirati i sprečavanje pranja novca. I tu je ta suradnja čini mi se ne samo Ureda za sprečavanje pranja novca nego i HNB-a, a zapravo i Europske centralne banke da ukoliko se dogodi do nekakvih takvih elemenata sprečavanja pranja novca da ga se onda može pratiti do matice, da se onda može pratiti kroz cjelokupnu njegovu vertikalu jer on nikada on ne ide da nije nekakav širi kontekst.
Stoga se mijenjaju određene, a to ćemo i u tom drugom nekakvom zakonu kada budemo govorili govorit ćemo i o zamjeni odnosno govorit ćemo o postojanju sanacijskih tijela ukoliko se dođe do nekakve propasti financijskih institucija i zato sam rekao da bi bilo dobro da smo to objedinili da bi se onda imala jedna cijela slika poveznica tih zakona.
Ono što je činjenica i to je nedavno sada pokazala prva kriza, korona kriza je pokazala samo u Europskoj centralnoj banci da imate na razini Europe 500 milijardi nenaplativih kredita, na razini EU euro područja 500 milijardi nenaplativih kredita. Zamislite kako je to mogući problem ukoliko nema vrlo jasnih mehanizama kontrole to je nedavno objavilo za drugi kvartal Europska središnja banka objavila strukturu kvalitete imovine.
I ono što je Europska centralna banka napravila ovim našim bankama u Hrvatskoj je napravila koliko vam je vaša imovina kvalitetna, to je bitno, da smo dobili još jednom potvrdu ne samo HNB-a nego europskih institucija da imovina kojom upravljaju hrvatske banke odnosno da su to njihovi plasmani, a to je jako bitno u konačnici za hrvatske štediše, napravili su dodatnu kontrolu kvalitete imovine i utvrdili su da prolaze, da prolaze, da su prolazni da imaju dobru adekvatnost kapitala i zadovoljili su test u konačnici, od Europske centralne banke dobili su zeleno svjetlo.
Zbog toga je, mislim da sve ove institucionalne, ovo je institucionalno zapravo jačanje hrvatskog financijskog sustava da je dobro za RH, da je dobro zato što institucionalno se jača cjelokupni sustav financijskih institucija i da je u konačnici ukoliko bi se dogodi nekakva nova kriza da neće više ići na teret hrvatskih poreznih obveznika, a to je jako bitno jel ćemo doći u drugome Zakonu o sanaciji kreditnih institucija na koji način će se takve krize u budućnosti rješavati i odakle će se isplaćivati određeni depoziti kao zaštita hrvatskih građana koji su tamo ulagali, jel.
Zahvaljujem i Klub SDP-a će podržati navedeni zakon.
Fala lijepa, točni kao ura.
I sada je g. Domagoj Ivan Milošević koji će govoriti ispred Kluba zastupnika HDZ-a kada očistimo govornicu. Izvolite.
Dobar dan poštovani potpredsjedniče, kolegice i kolege, državni tajniče sa suradnicom.
Ja nemam toliko žara ko kolega Lalovac na ovoj točci, ali svejedno ovaj pripala mi je čast govoriti.
Dakle prijedlog ovog zakona danas dio je paketa mjera za smanjenje rizika kojim se nacionalno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU i kojim se nastavlja daljnja reforma bankovnog sustava EU s ciljem očuvanja njegove otpornosti uz daljnje jačanje sposobnosti banaka da podnese moguće šokove, a ti šokovi, čuli smo ovaj, su neizbježni s obzirom na recesiju koja je zahvatila Europu i skoro cijeli svijet.
U sklopu paketa mjera za smanjenje rizika radi jedinstvenog postupanja na nivou EU u pogledu financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti, te mjera za očuvanje kapitala, donesene su ove uredbe i direktive koje članice, države članice imaju u obvezi prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 28. prosinca ove godine. Prijedlog ovog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama izrađen je prvenstveno radi prijenosa tih direktiva.
I ja ću sada reć zapravo o čem se ovdje primarno radi, koje su to ključne izmjene.
Dakle, prvo matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji je član grupe kreditnih institucija u RH dužan je HNB-u podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad.
Dalje, kreditna institucija sa sjedištem u RH koja je članica grupe iz treće zemlje koja posluje putem više od jedne institucije u EU i čija je ukupna vrijednost imovine jednaka ili veća od 40 milijardi EUR-a dužna je imati posredničko matično društvo u EU. Veliko investicijsko društvo je investicijsko društvo čija je imovina neinvidualno ili na krupnoj razini veća od 30 milijardi EUR-a. Takvo društvo mora HNB-u predati zahtjev za izdavanje odobrenja za rad kao kreditna institucija.
Precizira se redoslijed i uvjeti nalaganja kapitalnih zahtjeva, te posljedice njihovog kršenja, a zahtjev za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge predstavlja paralelan zahtjev u odnosu na klasične kapitalne zahtjeve. Propisuje se obveza supervizije HNB-a u sprječavanju pranja novca, uvodi se definicija male i jednostavne kreditne institucije čija imovina ne prelazi protuvrijednost od jedne milijarde EUR-a. Ovo bi moglo dosta bit bitno kod nas zato što kad gledate odnose ne samo banaka nego i poduzetnika, veličina poduzetnika naših biznisa onda u principu posebno za srednje i ove male i mikro poduzetnike su bitne ove male jednostavne kreditne institucije i njihova brzina odlučivanja.
Postupanje HNB-a usklađuje se s procedurama Europske središnje banke, odavanjem bankovne tajne ne smatra se bilo koji slučaj razmjene podataka koji je dozvoljen propisima kojim je uređena zaštita osobnih podataka.
Nadalje, definira se istovjetan rok dostave revizorskog izvješća HNB-u najkasnije u roku od 3. mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose godišnji financijski izvještaji čime se rok za male kreditne institucije u odnosu na postojeće skraćuje za mjesec dana.
I na kraju, brišu se odredbe o prisilnoj likvidaciji i stečaju kreditnih institucija jer će biti predmet uređenjem posebnog zakona koji je u izradi.
Europska središnja banka 5. je lipnja ove godine dovršila sveobuhvatnu procjenu 5 hrvatskih banaka koju je provela nakon što je RH podnijela zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Europske središnje banke i HNB-a. Tom procjenom obuhvaćene su bile Zagrebačka banka, Privredna banka, Zagreb Erste&Steiermaerkische, OTP banka i HPB. Postupak se sastojao od pregleda kvalitete imovine i testiranja otpornosti na stres sukladno metodologijama Europske središnje banke. Tom procjenom utvrđeno je da nijedna od obuhvaćenih 5 hrvatskih banaka nema kapitalnih nedostataka jer njihove stope redovnog osnovnog kapitala nisu bile niže od minimalnih stopa koje se upotrebljavaju u pregledu kvalitete imovine i testiranja otpornosti na stres.
Na samom kraju mi dozvolite reć ovo zadnje što sam rekao, ali ovaj zakon i cijela ova tema zašto mislim da je to bitno. Ima više razloga. Ja ću bit, nastojat ću bit kratak.
Prije svega radi sigurnosti štedišta u bankama i njihovo povjerenje u banke. Danas nikad lakše oni koji imaju novac u bilo kojoj banci unutar EU prebacuju novac negdje drugdje.
Podsjetit ću na sve i naše građane da novac koji se posuđuje u bankama gospodarstvu, poduzetnicima, samim građanima, nije nečiji tuđi novac nego primaran novac štediša, mali je dio kapitala u odnosu na ono što, što banke danas bilo gdje na svijetu posuđuju gospodarstvu ili građanima.
Drugo, mislim da je to bitno radi stabilnosti i likvidnosti bankarskog sektora upravo kako bi se očuvalo kreditiranje poduzeća odnosno privatnog sektora primarno i hrvatskog gospodarstva s obzirom na povećane rizike u samoj recesiji.
Ovdje bih naglasio posebnu važnost kreditiranja srednjih i malih poduzetnika, dakle srednji i mali poduzetnici u Hrvatskoj zapravo gotovo da nemaju drugog izbora nego se obratiti za financiranje komercionalnim bankama. Dakle, veliki poduzetnici imaju i druge alate na raspolaganju, ali s obzirom da je naše kapitalno tržište relativno slabo, da ne kažem polumrtvo, onda posebno kad su u pitanju srednji i mali poduzetnici, to je jedini način da financiraju svoje aktivnosti.
I na kraju, ne najmanje važno s obzirom na recesiju u kojoj jesmo i koja je pred nama mislim da je ključno da shvatimo da ono s čim se bave banke je krvotok svakog gospodarstva. Dakle, ugrožavanje krvotoka svakog organizma, u ovom slučaju gospodarstva, jednostavno ne može niti donijeti oporavak, niti ubrzati taj oporavak, niti nam može, ono što svi skupa želimo, omogućiti što brži izlazak iz recesije. Hvala lijepo.
Hvala i vama.
Sada je ne redu gospođa Sandra Benčić, koja će govoriti u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevoga bloka.
Izvolite.
Hvala vam.
Dakle, mada se izmjenama i dopunama ovog zakona usklađujemo s acquiem treba reći da je u obrazloženju prijedloga izmjena i dopuna navedeno da se većinski usklađuje ali i da postoje i neke druge i neke druge izmjene. Kada se već pristupalo i nekim drugim izmjenama koje nisu uvjetovane usklađivanjem, smatramo da je veliki propust što se propustilo ispraviti one odredbe zakona koje najviše pogađaju građane, a to su upravo one o prodaji njihovih dugova agencijama za naplatu potraživanja i koje su konkretno propisane u Poglavlju 9. - kupoprodaja plasmana kreditne institucije. Dakle, u taj dio se nije diralo.
Moram reći da je upravo danas i pučka pravobraniteljica naglasila koliko je to veliki problem za hrvatske građane i kako te agencije ne posluju u potpunosti u skladu sa zakonom, a ako i, kada i posluju u skladu sa zakonom da postoje ozbiljni propusti u regulaciji njihovog tretmana dužnika.
U Hrvatskoj djeluje veći broj agencija za naplatu potraživanja, B2 Kapital u vlasništvu nizozemske Ultima Netherlands, EOS Matrix u vlasništvu njemačkog EOS International, APS Croatia u vlasništvu češke tvrtke ASP Recovery, Coface Adriatic u vlasništvu austrijskog Coface Central Europe Holdinga, McGraten Artur u vlasništvu istoimene slovačke tvrtke, Kredyt Inkaso kojeg je osnovala istoimena poljska tvrtka. Dakle, sve najveće agencije u vlasništvu su stranih tvrtki kao što su to uostalom i banke što konkretno znači da se taj profit koji se ostvaruje na otkupu i utjerivanju dugova naših građana seli na kraju gdje u Nizozemsku, u Njemačku, u Češku. Tako da vam samo opredmetim o čem se radi i o kakvim se iznosima radi, primjerice EOS Matrix je prošle godine imao prihode od 187,3 miliona kuna. Dakle, u Hrvatskoj u stotinama miliona kuna prihode imaju agencije za naplatu potraživanja i kladionice, da se razumijemo. 180,3 miliona kuna od čega je 97 milijuna kuna dobiti što vam konkretno znači da im je udio dobiti u ukupnim prihodima 51%. pa dajte molim vas pitajte naše proizvođače iz drvne industrije, iz prehrambene industrije, poljoprivrednike pa čak i velike tvrtke u turizmu tko to može ostvariti u Hrvatskoj, odnos dobiti i prihoda u razmjeru 50%. Koje to firme u Hrvatskoj danas imaju?
Dakle, radi se o pod navodnicima industriji koja parazitira na dugovanjima hrvatskih tvrtki i građana na način da dugove otkupi za prosječno 30-tak i nešto posto vrijednosti duga, a onda ga naplati u punom iznosu i ta razlika između onog za što su kupili i ono što su naplatili od dužnika je njihova čista dobit. Zvanja po nekoliko puta dnevno, stvaranje pritiska na građane, uz to slanje na naplatu potraživanja poslodavcima sa lažnom tvrdnjom da imaju prednost u naplati potraživanja pred svim ostalim potraživanjima, to je ono kako te agencije za naplatu potraživanja stvaraju ekstra profit u Hrvatskoj i sele ga u razvijene zemlje EU. Samo da vam napomenem naravno da je EOS Matrix svih, svu dobit nakon plaćenog poreza 70 i nešto miliona kuna naravno prošle godine isplati svom vlasniku njemačkoj tvrtki i preselio u Njemačku.
Dakle, postavlja se legitimno pitanje zašto država ne bi građanima koji zbog socijalno ekonomskih prilika ne mogu otplatiti svoj dug omogućila ovim zakonom da oni prvi budu pozvani otkupiti svoj dug za 30% vrijednosti odnosno zašto im se omogućilo da ga otplate u onoj vrijednosti u kojoj bi ga banka prodala agenciji za naplatu potraživanja? Zašto ne bismo propisali da se dug može prodati tek ako je po toj istoj cijeni ponuđen dužniku s realnim planom otplate pa tek ako dužnik odbije i uz njegov pristanak se dug može prodati agencijama za naplatu potraživanja.
Za one koji ne znaju dug se može prodati bez znanja i bez pristanka dužnika. Samo vas jedan dan nazove agencija za naplatu potraživanja koja je postala vaš vjerovnik.
Mnogi će na ovo dati argument moralnog hazarda, može?
…/Govornik naknadno uključen./… dat ću vam 20 sekunda više.
ne treba, ne treba sve u redu.
Mnogi će dati argument moralnog hazarda da građani namjerno neće otplaćivati dugove da bi ih mogli otplatiti u nekom manjem dijelu. Međutim, mi ovdje govorimo o onim građanima koji žive na rubu siromaštva i za koje se utvrdilo da ne mogu otplatiti dug u danom momentu jer nemaju ni sredstva, ni imovinu kojom bi ga mogli otplatiti. Na kraju krajeva da imaju banka bi se kroz ovršni postupak naplatila i ne bi prodavale svoj dug agencijama za naplatu potraživanja.
Isto tako nije li veći moralni hazard to što omogućujemo prodaju duga kojeg netko ne može otplatiti, dakle zaista ga ne može otplatiti kako bi taj drugi na nečijem dugu stvarao ekstra profit i izvozio ga u razvijene zemlje EU. Da li je to moralni hazard i praksa koju ovaj sabor želi i dalje podržavati? Na, kao što sam spomenula na ovaj problem upozoravaju i druge institucije, pa tako i pučka pravobraniteljica. Pitam ovdje, zašto Vlada nije već uvažila njene preporuke po pitanju regulacije rada agencija za naplatu potraživanja?
Nadalje, ovim zakonom propušteno je riješiti pitanje zaštite potrošača odnosno građana korisnika kredita na način da se u poglavlju o zaštiti potrošača uglave pravne posljedice slučaja Franak i to na način da ukoliko kreditna institucija koja je s potrošačem ugovorila promjenjivu kamatnu stopu ugovora o kreditu a nije definirala u skladu sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju ili se radi o stambenom kreditu, tada ta kreditna institucija ne bi smjela za naplatu anuiteta odnosno promjenjivih obroka, primjenjivati kamatnu stopu veću od početne ugovorene. Dakle, želimo propisati da ako nisu jasno postavljeni parametri sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju, tada promjenjiva kamatna stopa ne može ići na gore, može ići samo na dolje.
Isto tako, propustili smo regulirati ono na što je već bivši zastupnik Aleksić upozoravao u svom mandatu kao i udruga Franak, a to je da se naknade koje su ugovorene po tarifi u vrijeme sklapanja ugovora, ne smiju povećati tokom trajanje ugovornog odnosa. Dakle ako je naknada ili trošak za sklapanje kredita bila ne znam, 2000, 1000 kn, 500 kn, nebitno, ona se ne smije i ne može povećati tijekom ugovornog odnosa zato što se mijenja tarifa. Na taj način ćemo zaista spriječiti to da nam kreditni ugovori koji se sklapaju sa građanima, da nisu predvidljivi kao što sada nisu, da ukupan trošak nije jasno predvidljiv u svakom trenutku i da banke mogu jednostrano mijenjati neke od bitnih uvjeta ugovora.
Sve to nas je naučio slučaj Franak zahvaljujući udruzi Franak koja već 10 g. aktivno radi na rješavanju tog slučaja i poboljšanju uvjeta za ostvarivanje financijskih prava građana međutim, ovaj Sabor i dalje propušta to regulirati upravo u Zakonu o kreditnim institucijama.
Iz tog razloga mi nećemo moći podržati ovaj prijedlog zakona odnosno izmjene i dopune zakona jer nije obuhvatio ono što je našim građanima krucijalno. U ovom trenutku, mi ne trebamo spašavati banke jer one nisu ugrožene, u ovom trenutku mi trebamo stvoriti okvir za spašavanje građana jer oni jesu. Mnogi su dobili otkaze, mnogi neće moć plaćati svoje obaveze, želimo spriječiti da se na njihovom dugovanju koje je nastao iz objektivnih razloga jer ova država nije im osigurala niti normalna primanja niti mogućnost rada, ne želimo da na tome netko parazitira i stvara ekstra profit koji seli u već ionako bogate zemlje središnje Europe. Hvala.
Hvala i vama. Ispričavam se još jednom na ovom ometanju.
Idemo dalje, sada je na redu g. Zvonimir Troskot koji će govoriti u ime Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista, izvolite.
Poštovani g. potpredsjedniče Sabora, poštovane kolegice i kolege zastupnici i poštovani građani RH koji nas gledate putem ekrana.
Prijedlogom ovog zakona HNB-u se proširuje dodatna nadležnost po pitanju pranja novca i financiranja terorizma i htio bi se vratiti zapravo na 3. mj. 2020. g. kada smo svi u medijima čitali da je glavni akter jedne od najvećih afera u Hrvatskoj bila upravo Zagrebačka banka koja je po riječima medija bila uključena u aferu pranja novca i to vrlo sumnjivog karaktera, kao da se dogodila Slovenska 9 koja je nažalost kao što vidimo danas postala, možda i je, zapravo državna riznica.
Ono što je poznato bilo iz medija jest da su određeni članovi uprave preko noći iz neobjašnjivih razloga dobili otkaze a otkaz je dobio i direktor .../Govornik se ne razumije./... odnosno usklađenosti i postavlja se pitanje zašto bi netko otišao preko noći sa pozicije koja je najplaćenija u RH odnosno zašto bi otišao direktor .../Govornik se ne razumije./... iz kompanije koja radi u jednoj od najreguliranijih industrija u svijetu?
Nije tu problem samo Zagrebačke banke već se tu treba postavit pitanje određene uz rad nadzornih tijela, HNB-a. jer ako Zagrebačka banka uistinu nije uspjela ispunit preventivnu funkciju u sprječavanju u pranja novca i financiranju terorizma, to onda za posljedicu ima narušavanje povjerenja u cijeli financijski sustav u RH.
To su pitanja koja su od strateške važnosti za cijeli hrvatski narod koji zapravo jedino zanima izgradnja sustava u kojem takve potencijalne prevare i pranja novca uopće nisu zamislive. I u tom smislu, od strateške važnosti jest da mi u ovom Saboru ne štancamo ko na traci zakone ovakvog tipa, nego da stvaramo okvire i sustav koji će sprječavati financiranje terorizma i pranje novca. Nažalost za aferu u 3. mj. se nije oglasio niti Ured za sprječavanje pranja novca.
Prije samog ovog prijedloga zakona, postavlja se uopće pitanje onda je RH ojačala superviziju svojih banka sukladno kriteriju ERM II? Prijedlogom ovog zakona propisuje se dodatna nadležnost HNB-a za po pitanju pranja novca i financiranje terorizma da uključi u svoju nadzornu aktivnost procjenu primjerenosti cijelog sustava ali i članova uprava i nadzornog odbora te da o tome obavijesti i sukladno o tome preda dakle sve nalaze relevantnim tijelima. A da li je to učinjeno od strane HNB-a s obzirom da su oni već po tom pitanju i imali obvezu prema relevantnim tijelima? Nije niti neće. Pa onda čemu ovaj zakon? Zašto ga uopće sad ovdje izglasavamo, čemu čitamo i zašto se dodatno proširuju nadležnosti HNB-u kada već do sada nisu ispunili ono najvažniju obvezu a to je da glavne aktere, dakle zakonodavno tijelo i sve ostale unutar sustava obavijeste o epilogu ovog vezanog za Zagrebačku banku?
Iz svega viđenog zapravo vidimo da kreatori političke odluke, da srljamo kao guske u maglu u Euro zonu, nisu svjesni zapravo da nas tjeraju u krizu koje je svojevremeno zadesila Grčku, koja također nije pravovremeno izvještavala o određenim nezakonitim radnjama te na kraju je doživjela ekonomski i društveni slom. Ne samo na to, nego je na putu k tome još izgubila i monetarni suverenizam, a u fiskalnom smislu je Eurozona s Grčkom oprala pod i to ne želimo napraviti sa hrvatskim narodom.
Druga tema koju bih htio dotaknut vezano za ovaj zakon jest nešto što se zove konvertirani i ne konvertirani krediti iz razloga što je u travnju 2020. godine Zadarski županijski sud potvrdio pravomoćnost pozitivne presude Općinskog suda u Vukovaru za jedan konvertirani kredit i ta presuda je potvrdila da konverzije nisu prepreka za obeštećenje kao što su prethodno potvrdili predmeti EU u Mađarskoj i u Španjolskoj gdje je rečeno da Sporazum o konverziji nije prepreka za potpuno obeštećenje potrošača.
E sada je pitanje da li će hrvatski suci odnosno hrvatsko pravosuđe i dalje slijediti tu dobru praksu EU i zadarskog presedana jer sukladno tom presedanu iz Zadra PBZ je na temelju te presude konvertiranog kredita fizičkoj osobi morala platiti 90.000 kuna na ime preplaćenih anuiteta, zatezne kamate i još sudske troškove.
U bilješci 38 financijskih izvještaja PBZ-a pregledao sam to i vidio sam da su oni na temelju odluke Vrhovnog suda rezervirali 179 milijuna kuna vezano za rezervaciju za sudske troškove. Međutim, ono što u bilješci u financijskim izvještajima nije vidljivo jest da li se to radi samo o rezervaciji za Udrugu potrošača ili ta rezervacija obuhvaća i fizičke osobe kao što je bio slučaj u Zadru.
U tom smislu na osnovu te sudske tužbe u Zadru mi vidimo u klubu Mosta potencijalni rizik, pogotovo ako ti rezervirani sudski troškovi po osnovi tužbi fizičkih osoba nisu rezervirani, a sada fizičke osobe kao što smo vidjeli u Zadru imaju pravo potraživanja i konvertiranih i ne konvertiranih kredita. Banke će na temelju tog spora morati rezervirati i ove konvertirane kredite od fizičkih osoba što će za posljedicu onda imati i smanjenje dobiti odnosno financijski rezultat.
Dodatno na smanjenje dobiti, što očekujemo sada u 10., 11. mjesecu će utjecat krediti koji neće moći biti naplaćeni zbog covida kroz jesen. E sada to će sve utjecati i na konzervativniji pristup plasmana komercijalnih banaka na tržištu kapitala po kojem će banke odobravat kredite s vrlo snažim kolateralama odnosno odnos dobivenog kredita i vrijednost kolaterala će se promijeniti u korist kolaterala što zapravo dovodi do smanjenja kreditne aktivnosti.
A zašto je to sad pak bitno? Smanjena kreditna aktivnost će utjecati na gospodarska kretanja 2021. godine odnosno smanjiti ih. To posebno je važno jer će sljedeća godina zapravo biti ključna i za oporavak hrvatskog gospodarstva, ali i stjecanja onih minimalnih kriterija ekonomski bar gledamo, za ostvarivanje političke odluke da se uđe u Eurozonu jer prema stanju institucija i hrvatsko gospodarstvo u ovom trenutku što smo mogli vidjeti na temelju sustava za pranje novca koje obrađujemo s ovim zakonom, a i na temelju ovih konvertiranih i ne konvertiranih kredita Hrvatska niti ekonomski, niti strukturno nije spremna za Eurozonu i zato nećemo moći dati podršku ovom zakonu.
Hvala lijepa.
Hvala i vama gospodine Troskot.
Sada je na redu gospođa Dalija Orešković koja će govoriti ispred Kluba IP-a, Pametnoga i GLAS-a.
Izvolite.
Uvaženi predsjedavatelju, kolege zastupnici i zastupnice.
Ovo što ću reći u uvodnom izlaganju u ime Kluba Stranke s Imenom i Prezimenom, Pametno i GLAS donekle je potaknut s onim što su rekli moji prethodnici. I doista od kolege Borisa Lalovca više smo čuli o onim dobrim stranama koje donosi prijedlog ovog zakona nego što smo to čuli od strane samog predlagatelja. Od strane kolegice Sandre Benčić više smo čuli o problemima koje potencijalno ovaj zakon donosi nego što ih je to u obrazloženju svog akta uopće detektirao predlagatelj. Od kolege iz Mosta više smo čuli o tome kako zapravo djeluju institucije što bi im trebala biti svrha i zadaća, gdje su podbacile u svom dosadašnjem radu, a isto tako skrenuo je možda pozornost na najvažniju činjenicu, a ta je da kada se donosi neki novi akt tada se ne razgovara između sebe, dakle ne obraća se Vlada samo HS-u kao zakonodavnom tijelu, ne obraćamo se samo mi jedni drugima nego se obraćamo sveukupnoj javnosti i našim građanima koji moraju znati o čemu se zapravo ovdje raspravlja.
Proteklih dana govorili smo o problemima funkcioniranja ove države na svim razinama, o tome koliko su institucije slabe, potkapacitirane, ne obavljaju one zadaće koje se od njih očekuju i tražili smo način kako tome stati na kraj, a ja usmjeravam raspravu na to da shvatimo gdje je izvor tog problema. Izvor je ovdje u Saboru, u kvaliteti normativnih akata, zakona koje donosimo s jedne strane, a s druge strane u razumijevanju naših građana čemu pojedine institucije uopće i služe. Svemu tome doprinosi ili ne doprinosi kvalitetna javna rasprava, pa ću sada reći nešto što je moja primjedba i opaska, a ne samo na ovaj zakon kao i Zakon o sanaciji o kojem ćemo raspravljati u sljedećoj točci, ova primjedba se odnosi više-manje na sve normativne akte koje je Vlada uputila ovom sazivu HS-a do sada, tiče se kvalitete obrazloženja i uvoda u tu samu raspravu.
Dakle, da bi pravna norma bila učinkovita mora biti razumljiva svima. Prijedlog pojedinog zakona ne može se sročiti tako kao da se obraća nekakvom stručnom skupu. Mi nemamo nikakav problem s tim da se kroz zakone koje HS usvaja implementiraju direktive EU kao obvezujući pravni akt. Također pozdravljam i činjenicu implementacije međunarodnih standarda u hrvatski pravni poredak koji će jačati naš financijski sustav, odnosno njegovu otpornost, ali isto tako, jačati kapacitete. Ali, imamo problem sa sadržajem obrazloženja koje Vlada upućuje. Ako je jezik takav da je nerazumljiv, da su rečenice sročene tako da zapravo se iz njih ne vidi koji su postojeći problemi, što trenutne institucije trenutno rade, a što će se pojedinim izmjenama i dopunama zakona dogoditi u budućnosti, onda smo zapravo isključili javnost iz kvalitetne javne rasprave, onemogućili smo ih u tome da doprinesu svojim iskustvima, svojim znanjima, u pronalaženju najboljeg mogućeg rješenja i onemogućili smo Sabor da zapravo raspravlja jer će svaki od izlagatelja na neki način govoriti sebi u bradu u skladu sa svojim političkim ciljevima, bez da zajedno tražimo najbolja moguća rješenja.
Ne dvojim da, kako Zakon o kreditnim institucijama, tako i Zakon o sanaciji kreditnih institucija donosi određene novine i poboljšanja u hrvatski pravni poredak. Ali, ukoliko niti mi zastupnici u velikoj većini, a potom i hrvatska javnost, uopće ne zna o čemu mi trenutno raspravljamo, što se do sada događalo u praksi, kakva je stvarna ocjena postojećih problema, onda nisam sigurna jesmo li mi uopće postigli svoj cilj. Moja primjedba, a onda i prijedlog predlagatelju za ubuduće je da prilikom obrazloženja pojedinog akta doista navede argumentiranu ocjenu postojećeg stanja na način da svaki saborski zastupnik može provjeriti jesu li navodi koje Vlada donosi točni.
I također, bi se osvrnula i na jedan akt koji kojeg je usvojio Hrvatski sabor, a koji kao da se ne primjenjuje u praksi, to je jedinstvena metodološka nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi HS. Tu se nešto govori o objašnjenju i definiranju pojmova pa se kaže, kada su takve definicije potrebne, dakle ako postoji dvojba o značenju, ako su pojmovi stručni, dvosmisleni, ako se koriste u užem ili širem smislu od uobičajenog, nigdje u ovom dokumentu ne postoji ništa što se odnosi na kvalitetu i sadržaj obrazloženja pojedinog zakona koje bilo koji predlagatelj donosi. Sve dok to ne promijenimo, bojim se da će većina rasprava u HS-u biti neplodonosna i da će se svesti na to da Vlada koristeći svoju moć većine, provodi ono što je naumila, bez da u tome sudjeluje hrvatska javnost u cjelini.
Dakle, temelj demokratskog sustava upravo se temelji na tome da svi zajedno sudjelujemo u kreiranju rješenja o kojima ovisi kvaliteta našeg života.
Hvala.
Hvala i vama.
Potpredsjednik Sabora, g. Miroslav Škoro govorit će ispred Kluba zastupnika Domovinskog pokreta. Izvolite.
Hvala lijepa g. potpredsjedniče, poštovani državni tajniče s kolegicom. Uvažene kolegice i kolege.
Meni je isto žao što ova dva zakona, dakle Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama i Zakon o sanaciji kreditnih institucija, investicijskih društava, dakle što nisu objedinjeni, barem u raspravi, na način da govorimo kompetentno o ovoj temi jer govoriti o jednom dijelu teme pa onda nakon nekog vremena govoriti o drugom dijelu iste teme je po meni neučinkovito. Posebice zbog javnosti koja nas prati. Ovdje mi, a da bi jasnost to znala, ustvari pripremamo Hrvatsku za ulazak u Eurozonu i nastavljamo sa pripremama, je li, s obzirom da smo u europskom tečajnom mehanizmu, ERM 2 tzv., tako da, jednoj ili dvije institucije u Hrvatskoj povećavamo ingerencije i postajemo dio jednog sustava u kojemu će te naše institucije dio svojih ingerencija i onoga što prikupe novaca po tim nekim odredbama, prenijeti tim institucijama koje predstavljaju ustvari jednu novu naddržavu EU i samim time mi definitivno nastavljamo sa gubljenjem suvereniteta hrvatskog bankarskog sustava.
Dakle, govorimo o institucijama, vidjeli smo danas koliko zna zaiskriti u HS-u kada su u pitanju institucije, kada je pitanje povjerenja u te institucije jer mi, svi skupa želimo imati čuvenu jednakopravnost, da budemo jednaki, da se dogodi uvijek da ono što vrijedi za jedne, vrijedi i za druge. Danas smo mogli vidjeti da, evo, nemamo dovoljno povjerenja u nekakve institucije kada je u pitanju obrana vlastitoga stava, ali opet, kad je u pitanju optuživanje drugih, onda povjerenje u te institucije imamo.
Dakle, kada je u pitanju aktualna politička situacija u Hrvatskoj, onda imamo povjerenje u institucije, imamo povjerenje u sudstvo, imao povjerenje u istražne radnje i one koji ih provode, međutim, ako je u pitanju odluka nekakvog zakonodavnog tijela koje u nekom svom postupku svojevremeno zatvorio postupak prema određenom saborskom zastupniku, onda to možemo izvući van i u tom trenutku dakle, nemamo povjerenja u te institucije. Isto je kad su u pitanju i financije.
Bitno je za reći da bi javnost znala da bi, saborski zastupnici sve zakone, sve prijedloge zakona, sve prijedloge izmjene, dopuna zakona, dobijemo u zadnji trenutak. Dobijemo stotinjak .../nerazumljivo/...tisuća, stotinjak stranica dobijemo više stotina članaka, koje trebamo onda proučiti i nastupiti kompetentno posebice kada su ovako važne stvari u pitanju. Nažalost ili na sreću, Domovinski pokret nije sudjelovao u dosadašnjem obnašanju vlasti, tako da mi nemamo u našim redovima niti bivšim ministara niti imamo bivših vladinim i inih dužnosnika koji su dobrano zaslužni što mi ne raspolažemo sa suverenitetom u svom bankarskom sustavu, rekao je kolega Lalovac jako dobro maloprije, da je preko 80% te aktive ustvari u vlasništvu stranih banaka i teško da ćemo se izvući iz situacije u koju smo se našli. Institucija, a to je i HNB koja će povećati svoju ingerenciju usvajanjem oba ova zakona, kažem usvajanje zbog toga što će se ono nužno dogoditi, a 76 ruku će biti u zraku je institucija koja osigurava likvidnost sustava u Hrvatskoj. Svugdje u svijetu središnja banka osigurava likvidnost sustava, međutim uvijek je pitanje nakon toga kome te poslovne banke kojima središnja banka plasira sredstva kome one plasiraju to dalje?
Uvjerili smo se u zadnje vrijeme, u zadnjih nekoliko desetaka godina da one to rade vrlo restriktivno i na neki način vrlo neodgovorno, posebice kada su u pitanju hrvatski građani.
Ono što će se dogoditi je da ćemo nakon usvajanja ova oba zakona imati situaciju po kojoj će se formirati jedinstveni sanacijski odbor, imat ćemo situaciju da ćemo formirati sanacijski fond, imat ćemo situaciju da ćemo morati skupiti jedno 60-ak milijardi eura koje ćemo onda morati prenijeti u središnji fond koji kontrolira Europska središnja banka, ako ne bude dosta onda ćemo morati imat ćemo obvezu da se uplate i dodatni doprinosi i imat ćemo situaciju u kojoj ćemo bez obzira što se to govoriti biti suodgovorni za sve moguće krize koje se budu događale izvan bankarskog i financijskog sustava RH, bez obzira koliko sada zakon predviđa da se to neće događati, događat će se i od toga nam ne može nitko umanjiti odgovornost i ono što će nas snaći jer novi rizik koji će donijeti uvođenje eura u Hrvatsku je taj da na primjeru Grčke možemo najbolje vidjeti, kada je bila financijska kriza tamo onda je recimo u Slovačkoj pala vlada jer nije htjela uplaćivati u taj nekakav novi fond koji se formira u datom trenutku.
Isto tako danas sutra će hrvatski porezni obveznici morati pokazati apsolutnu solidarnost zbog neodgovornog ponašanja nekih stranih banaka koje ne žele pretrpjeti velike gubitke.
Gospodin Lalovac je uistinu dobro govorio kada je rekao da trenutno te banke, te financijske institucije su veće, veće su od EU, a samim tim naravno da su veće i od RH u svakom smislu i one su te koje odlučuju što će se na financijskom tržištu u Hrvatskoj dogoditi.
Prema tome, mi smatramo da je ovo još jedno srljanje u maglu, mi smatramo da je ovo još jedna nepotrebna priča u kojoj nepripremljeni gospodarski prije svega nepripremljeni ulazimo u jednu fazu u kojoj ćemo preuzimati odgovornost za nešto na što hrvatsko gospodarstvo, hrvatski bankarski sustav i hrvatske financijske pa i sve druge institucije jednostavno nažalost nisu spremne. Prema tome, iz tog razloga Domovinski pokret apsolutno neće u ovom prvom čitanju podržati predložene zakone nego ćemo tražiti da se kvalitetnije sve skupa pripremi i da se prilagodi Hrvatskoj i činjenici da će Hrvatska zadrži li svoj monetarni suverenitet ipak putem tečajnih mehanizama bolje zaštititi svoje tržište.
I moramo javnosti radi također reći da smatramo da taj suverenitet i sve skupa što se događa na financijskom tržištu za posljedicu ima činjenicu da je jako puno građana u vrlo teškoj situaciji upravo zbog toga što se sve banke u Hrvatskoj ponašaju kao da smo mi jedna financijska kolonija i rijetko ćete naći zemlje, a svi smo imali prigodu i boraviti i posjećivati te ozbiljne zemlje u kojima postoje tzv. valutne klauzule, u kojima postoji situacija da ustvari živite u jednoj zemlji, plaćate u trgovini svojom valutom, a možete štedjeti i morate dizati kredite i preuzimati obveze u nekoj drugoj valuti. Smatramo da to nije dobro i zbog toga opet velim, ovo podržati nećemo.
Hvala vam.
Hvala i vama.
Sada prelazimo na pojedinačne rasprave. Prva je gospođa Katarina Peović.
Izvolite.
Dobar dan svima.
Prije svega potrebno je vrlo jasno naglasiti i reći, ovaj zakon nije zaštita građana, društvene većine već najbogatijih i stranih eu banaka koje iz Hrvatske godišnje iznose 4 milijarde kuna.
Ovdje smo čuli čak i od opozicije, možda je kolega Lalovac bolje predstavio ovaj zakon nego sam predlagatelj zakona, ali je rečeno niz stvari koje apsolutno ne stoje. Jedna od njih je istaknuta i u izlaganju moje kolegice Benčić, ja ću istaknuti i neke druge aspekte i segmente koji ukazuju da ovdje uopće ne možemo govoriti o nekoj zaštiti hrvatskih građana, onih koji stvarno stenju pod tom čizmom kredita. Ovdje se govori o šokovima, o stresovima, šokovi i stresovi nisu šokovi i stresovi banaka jer Europska centralna banka je pokazala da banke nisu baš u nekom velikom stresu kod nas, pa i ova analiza pokazuje. Ali jesu u stresu i šoku građani koji dižu te kredite iz tih banaka i teško ih i sve teže vraćaju i još će ih teže vraćati nakon niza zakona koji ovdje budu izlistani u narednim mjesecima.
Znači ovdje je rečeno da će, ajde to jako lijepo zvuči, da neće građani plaćati za krizu. Nego tko će plaćati za krizu? Hoće li plaćati za krizu vanzemaljci? Naravno da će građani sve platiti u slučaju iduće krize ili sloma nekih od većih banaka, kao što su platili 1998. godine 56 milijardi kuna za sanaciju banaka da bi se onda te iste banke privatizirale za 12 milijardi. Znači tko je platio te dugove? Nisu platili Europljani, platili su hrvatski građani.
Europska centralna banka štiti, ali ne građane RH nego bogate vjerovnike. Ona jest, to moramo priznati, upumpala milijarde što jest smanjilo kamatne stope, ali su one i onako kod nas preniske, ali su banke tada digle samoinicijativno provizije za svoje usluge jer su autonomne u svojim poslovnim politikama, pa nam je Boris Vujčić govorio da u pekara su cijene autonomne, jel da može dizat cijenu kruha kako hoće, pa gdje je onda ovdje zaštita građana ako one mogu dizati te banke cijene svojih usluga koliko god žele.
Pravo je pitanje zašto su kod nas kamatne stope i dalje veće nego kamatne stope recimo u Njemačkoj, a nema apsolutno nikakvog razloga da te kamatne stope budu veće od Njemačke zato što su rizici jednaki kao u Njemačkoj odnosno uopće se ne pokazuje da povrat tih kredita je problematična. Dakle, naplata je jednako ili podjednako sigurna i stoga strane banke uistinu izvlače veliku dobit, a argument znači većeg rizika koji se stalno pojavljuje ne stoji jer se taj rizik do sada uopće nije realizirao i dalje se navodi znači kao objektivna procjena financijskih tržišta i rejting agencija istih onih. Isto tako treba upozoriti koje su nekritično ocjenjivale kreditnu sposobnost banaka s Wall Streeta od kojih je i krenula financijska kriza. Pa nisu procijene Wall Streeta bile negativne, pa se onda, svaki put kada se desi dakle ta kriza govori eto nismo, nismo znali.
Šta reći dalje dakle o nekim kriznim situacijama u Hrvatskoj? Na sličan način smo imali znači procjene te Basel, oni se zovu tako lijepo Basel 1, 2, sad smo u toj, u tom mehanizmu Basel 3 koji garantiraju, dakle da se do toga neće doć, da neće doć do krize neke banke.
Al što se onda desilo s riječkom bankom?
Znači tu smo imali svejedno propast gdje je njezin devizni diler napravio gubitak od 100 milijuna dolara da to nitko, pa ni HNB nije primijetio, a istovremeno i to je dosta zgodno i predsjednik uprave riječke banke Ivan Štokić dobio je nagradu za najboljeg menadžera godine i isplatio si je bonuse. Inače istu je nagradu dobio i Dragan Kovačević, izgleda da postoji poveznica, kad dobiješ nagradu za najboljeg menadžera godine onda postoji jako dobra šansa da tvoja banka propadne ili da budeš pod nekom istragom za korupciju.
Što onda reći o tim mehanizmima znači nadzora u slučaju Hypo Alpe-Adria banke kad HNB nije ukazivao da su se dešavale malverzacije u koje su bili uključeni najviši politički dužnosnici poput Sanadera, Pašalića, Zagorca i drugih?
Nismo mi autonomni u tome i u svijetu i u Europi se dešavaju malverzacije usprkos tim mehanizmima. Spomenimo samo dansku banku gdje se u periodu od '12. do '16. putem njezine estonske podružnice izvršila pronevjera …/Upadica: Nažalost, vrijeme/…od 235 milijardi kuna.
Hvala vam lijepa.
Nije bilo replike jel da? Dobro.
Gđa. Grozdana Perić, izvolite. Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS, poštovani državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Danas kao prva točka je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama.
Ono što bi htjela prvenstveno naglasiti je upravo ovo što uređuje sam zakon, a to je dakle osnivanje, poslovanje, prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u RH i supervizija njihova poslovanja, te uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan RH mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u RH.
Zašto je to važno?
Pa upravo kad spominjemo sve ono što se događalo u prethodnom periodu u vrijeme krize, zanimljivo nitko ne spominje otkud je zapravo financijska kriza tada krenula? Krenula je iz SAD-a.
I ono što je još važno, RH tada nije bila članica EU i nije mogla izregulirati sve ovo što sada sa ovim uvjetima kada možemo ući i u ovu uniju, dakle u ovu regulativu, čime možemo zaštititi i svoje građane i banke kao institucije, ali prvenstveno i svoje gospodarstvo.
Prema tome, ovim zakonom se i ravnopravno sudjelujemo u donošenju direktiva i uredbi i na taj način zapravo možemo postići što bolju pravnu sigurnost u odnosima s kreditnim institucijama nakon uspostave upravo ove bliske suradnje HNB-a sa Europskom središnjom bankom.
Da, ovo su sve preduvjeti. Mi smo ušli u sustav i u Europski tečajni mehanizam ERM 2 i na taj način zapravo omogućili da se urede svi ovi odnosi i na kraju da naše banke koje su se sada u ovim uvjetima pokazale zaista kvalitetne, možemo reći da je upravo HNB vršila i vodila jednu vrlo čvrstu politiku na način da je adekvatno s kapitala ona propisivala puno, puno žešće i puno odnosno pretpostavljala je sve ove rizike koje su, koji su bili mogući, tako da u mnogim državama minimalna stopa upravo adekvatnosti kapitala je negdje oko 8%, dok je sama HNB u zadnjem ovom propisu koji je bio je bila 10%. U prijašnjim vremenima to je bilo i do 17%. Prema tome, itekako se vodilo računa o tome da ta rizičnost bude što niža i da, a što sama adekvatnost kapitala znači? Pa znači da je to odnos između kapitala i ponderirane aktive. A što to znači? To znači da se sa svojim kapitalom banka može više sudjelovati odnosno može izdržati veće gubitke koji su, koji bi nastale eventualno nekim lošim plasmanima. Upravo iz tog razloga, evo smatramo da je i ovo usklađenje zaista važno jer kada pogledamo i ono što treba reći da ovaj zakon ne regulira odnose naših građana sa bankama, odnosno drugi zakoni i druge mjere će regulirati upravo i vodit će se računa o tome na koji način pomoći građanima da što kvalitetnije mogu servisirati svoje obveze. Na kraju moram reći da je jedno od mjera koje je Vlada donijela je da su neki poduzetnici i građani mogli odgoditi svoje obveze, a npr. evo gospodarstvo pogotovo u turizmu, moglo je isti tako, prolongirati svoje obveze do lipnja 2021. čime se zapravo omogućava i pretpostavlja da će ipak gospodarstvo se pokrenuti u što kraćem roku.
Hvala lijepo.
Hvala vam. Ostanite ovdje, molim vas jer imate 3 replike. Prvu repliku je tražila gđa. Peović.
Pa evo, s obzirom da se vaša stranka voli, da tako kažem, busati u prsa suverenizmom, mene zanima jedno ovako dječje pitanje u ovom kolopletu birokratskog jezika koji se ovdje iznosi u ovom govoru. U samom obrazloženju svrhe zakona ističe se da je HNB uspostavio blisku suradnju s Europskom centralnom bankom, da ona sada vrši direktnu superviziju. Pa mene zanima, zašto nam treba direktna centralna banka europska da vrši superviziju nad našim bankama. Je li ta supervizija postojala i zašto ona nije bila učinkovita u slučaju Riječke banke, u slučaju Alpe Adria banke? Zašto onda nije ta supervizija funkcionirala i na koji način mislite da će ona sad funkcionirati?
Odgovor, izvolite.
Hvala lijepo.
Pa ono što je jako važno uspostaviti upravo te mehanizme koje je i Europska centralna banka i Europska središnja banka koja je zapravo postavila kao kriterije. Ja ne mislim da su upravo ovim ulaskom u sustav, HNB može itekako poboljšati svoje mehanizme, a tim više što na ovaj način se mogu onda kontrolirati zapravo i same banke koje su, čiji su kapital i osnivači tih banaka nisu u Hrvatskoj, dakle tada se može cjelovito kontrolirati kapital dakle osnivača i banaka koje su u zemljama članicama.
Štovana.
Vi ste u svojoj raspravi napomenuli da je jedna od najvažnijih stvari koje je HNB napravila kao dobro djelo adekvatnost kapitala koja je u Hrvatskoj bila znatno veća nego u bankama Europe, odnosno u maticama onih banaka koje su djelovale praktički u Hrvatskoj. Jedina stvar koja je od toga bila dobra, bila je dobra za banke koje su djelovale na ovom tržištu je i činjenica adekvatnosti kapitala ustvari povećala cijenu novca odnosno hrvatski građani su plaćali veće kamate u Hrvatskoj nego što su njihove matice građani plaćati u njihovim maticama.
Tako da, ja ne vidim neku veliku korisnost od toga jer sve banke koje su u međuvremenu propale bile su sanirane od koga? Opet od hrvatskih građana.
Hvala. Odgovor.
Hvala lijepo.
Da, točno, ali vi onda morate i reći da onda nismo bili u sustavu, dakle nismo bili članica EU koja je mogla onda na taj način biti toliko snažna da može povećati, odnosno smanjiti rizičnost. Rizik je onaj koji povećava zapravo stopu adekvatnosti kapitala. Zašto je to na istoku sada su toliko više kamatne stope nego što u Hrvatskoj? Eto, upravo zbog toga, one države koje nisu članice EU imaju još veće kamatne stope.
Dakle, mi smo bili tada u situaciji da smo bili visokorizična država, tada je HNB sačuvao sustav upravo povećanjem stope adekvatnosti kapitala, ali je onda i naše kamatne stope su bile visoke. Sada su one se .../Upadica: Hvala. /... znatno smanjile, a onda se .../Upadica: Hvala lijepo./... se smanjuje i stopa adekvatnosti.
Hvala vam.
I, ne, ne, ne, ne, imate još jednu repliku, ako hoćete odgovoriti na repliku. G. Bulj.
Hvala lijepo.
Spomenuli ste u nekoliko navrata HNB. Hrvatska nenarodna banka je prešutno odobravala nezakonite kredite Raiffeisen štedno kreditnih zadruga, tako i sve kredite u švicarskim francima. HNB je prešutila kako Hrvatskoj iz džepova 4 milijarde kuna godišnje, 500 naknada i provizija iz džepova iđu koji nisu oporezivani i odlaze u EU, ali tamo gdje su osnovane banke, u te države. HNB je dozvolila stranim bankama da budemo krava muzara, ništa nisu vraćali. Ništa. 4 milijarde kuna godišnje, a uz to kad se sjetimo u 3. mj., pitam vas, sjećate se, pranja novca, prljavog kroz banke u RH. Što radi ta hrvatska nenarodna banka kao što pogoduje stranim bankama i stranim interesima.
Gđa. Perić, odgovor.
Ono koliko ja znam, a HNB nikada nije odobrila tim i takvim vrstama štedionica rad na našem području, niti je za njih bila nadležna za kontrolu, a sve ostalo je zapravo pitanje za nekog drugog.
Hvala lijepo gđo. Perić, sad ste slobodni. Hvala.
Ali, nastupa g. Bulj, pojedinačno, izvolite.
Poštovani građani evo slušamo cijeli dan o kreditno, kreditnim institucijama zakon koji je usklađivanje sa navodno europskim uredbama, direktivima, međutim mi moramo kazati s ove govornice da je hrvatski narod doslovno opljačkan posljednjih 20-tak godina. Evo jadna vrlo jasna priča oko štedno kreditnih zadruga. HNB koja bi morala voditi računa da se ne događaju ti ništetni krediti ti kriminalni krediti, mi smo čak donijeli i zakon ovdje 2018. jednoglasno o ništetnosti tih kredita koje su zadruge pljačkale naš hrvatski naroda tako da se cijeli otoci pod njihovom upravom, a nikada ti ljudi neće vratiti svoje kredite. Brojni su učinili suicide i mi donesemo zakon jednoglasno u ovome saboru tzv., o ništetnosti tih kredita, tzv. lex Škibola i Hrvatska država to ne primjenjuje prema tim ljudima. Mi, Hrvatski sabor, HNB je to sve odšutila šta je se događala ta pljačka, nezakoniti krediti isto tako kao što je bio slučaj u švicarcima. HNB nije radila u interesu hrvatskoga naroda nego je više Vujčić se bavio kako će propisati natječaj da ima dobre konobare koji će sljubljivati oboritu ribu s vrlo kvalitetnim vinima, nitko ih ne kontrolira. Pa mi nismo mogli da ured državne revizije provjeri njihovo poslovanje, ne njihovu politiku, poslovanje, toga se sjećate što je bilo, toliko su zaštićeni, toliku ulogu, mi kao Hrvatski sabor kad ih spomenemo nemamo mi pravo on će odrediti dan, datum, mjesec, godinu kad ćemo prihvatiti EUR-o, ne pitajući stručnjake, ne pitajući u konačnici ni referendumom hrvatski narod. Čak je sabor donio 2 zakona o zaštiti ljudi od tih nelegalnih Raiffeisen zadruga i to je trebalo biti konačno da ti ljudi dobiju svoj mir, od ovoga financijskog terora nad tim ljudima, to je teror nad ljudima. A nije samo HNB pomogao uvaženi državni tajniče u pljački hrvatskog naroda od ove strane i štedno kreditnih institucija nego pomogli ste i vi, vaše ministarstvo u ovoj pljački šuteći o onome što smo svi morali znati, a morali smo znati ponavljam da 4 milijarde kuna, 500 provizija i naknade u RH je išlo u džep bankama, nije se oporezivalo i nije se ulagalo u RH. Zamislite godišnje puno više od Pelješkoga mosta, puno više od EU fondova na koje se vi pozivate, nama banke godišnje iz džepova uzimlju pod teškim pritiskom došlo je do potpisa tih svih naknada, jedva je došlo bez obzira šta je narod milijarde uložio u, prije privatizacije u banke da se dokapitaliziraju. I naravno da je narod iscrpljen, da narod više nema novca, da gospodarstvo nema novca. Zašto? Jer HNB je šuti o pranju novca u bankama u RH koje su u stranom vlasništvu. U 3. mjesecu ove godine bilo je pranje novca u Zagrebačkoj banci, smijenjena uprava čini mi se, al zašto šutnja o tome, zašto šutimo o tome da se prljavi tko zna koji teroristički ili koji novac pere, kriminalni. To je bilo jedno vrijeme u fokusu i stalo se na tome. Pa šta smo mi banana država? Jel naš narod nečija krava muzara? Jel hrvatski narod to zaslužio ulaskom u EU? Zato imamo ovako porazne rezultate jer nam muzu novac i ulažu u svoje države i tamo naši ljudi odlaze s našim novcem kojega izmuzu iz džepova naših ljudi, tamo ulažu i naši ljudi idu tamo raditi i stvarati sebi, zaraditi sebi za kruh. I to je kriva politika hrvatske nenarodne banke. Pa mi u saboru ne smijemo spomenuti npr. ljudi koji su od struke EUR-o, treba li EUR-o ili ne treba, ne smijemo. Zbog čega? Jer nama su već utjerali put, utjerali put terora i pljačke našega naroda.
Hvala lijepo i tome se trebamo protiviti.
Sada je na redu gospodin Stephen Nikola Bartulica.
Izvolite, samo trenutak.
Izvolite.
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolegice i kolege zastupnici, mislim da je ova točka danas dnevnog reda dobra prilika da se upoznaje hrvatska javnost sa određenim rizicima koja danas sutra, koje će Hrvatska danas sutra preuzeti ako uvodi EUR-o. Sve ovo zapravo i ovaj zakon vodi u tom smjeru i znamo da kao krunski argument sa strane Vlade se često spominje da je već to preuzeta obveza kad je Hrvatska pristupila EU 2013. ne sjećam se ozbiljne javne rasprave na tu temu i sve što to i u pozitivnom i možda u negativnom smislu znači za Hrvatsku. Tako da ovo danas vidim kao priliku za takvu raspravu koja često nedostaje. I drugo ova cijela tema uvođenje EUR-a, nažalost često puta ispada da služi kao zamjena Vladi za, umjesto da provodi strukturne reforme i ono što je potrebno da hrvatska ekonomija bude konkurentnija, sva pažnja se stavlja na ovo područje, da se novom valutom nešto veliko događa i možemo očekivati veći prosperitet itd.
Znamo da preko noći to ne znači ništa, ništa neće se promijeniti što tiče se konkurentnosti hrvatske ekonomije, ali donosi određene rizike i htio bi o tome govoriti.
I koristit ću slučaj Grčke, već neki su to spomenuli, iz 2011.g.
Dakle, mislim da tu imamo određene pouke, za nas jako važne, na što bi trebalo upozoriti.
Dakle, kad je Grčka pristupila Eurozoni ona je mogla lakše i jeftinije se zaduživati, grčka vlada i to je činila u velikoj mjeri i prodavala svoje obveznice koje su kupovali francuske i njemačke banke. Dakle, njemačke i francuske banke u najvećoj mjeri su bile izložene cijeloj situaciji u Grčkoj.
I što se onda događa?
Nastaje kriza, iz 2008.g. znamo da cijeli bankarski sektor je bio u velikim problemima i prestali su posuđivati novac kao do tada i prijetio je kolaps cijelom sustavu. I onda su europski lideri se sjetili da treba osnovati jedan fond za spas Grčke i svaka zemlja Eurozone je bila pozvana da sudjeluje u tome. Dakle, porezni obveznici tih zemalja su bili pozvani da zapravo uplaćuju u jedan fond koji bi spasio Grčku.
Već je kolega Škoro spomenuo, slovačka vlada je pala na ovo pitanje, nisu htjeli sudjelovati u 2011. i došlo je do prijevremenih izbora.
Međutim, u stvarnosti što se događa?
Kad se osnova, osnivao taj fond, taj novac je opet preko Grčke završio u francuske i njemačke banke. Znači ispada da bilance tih velikih banaka koje su zapravo ogromne i diktiraju mnoge procese koje nadilaze i politiku, dakle oni određuju, oni su zapravo spašeni. Dakle, taj fond se zvao Fond za spas Grčke, a u biti je služio na kraju da spriječi stečaj francuskih i njemačkih banaka koje su dovedene u tu situaciju zbog neodgovornih odluka tih bankara, znate. Tako da često bankari ne snose posljedice za svoje odluke nego mi odnosno porezni obveznici su pozvani uplaćivati u ad hoc fondove. Tako da hrvatska javnost mora biti upoznata s tim jer to isto je danas sutra rizik koji Hrvatska preuzima, nije tako sve crno bijelo, ne znači uvođenje EUR-o da preko noći ćemo imati bolji standard. Vidimo da mnoge zemlje koje ga već imaju trpe recesiju dugi niz godina. Tako da mislim da je jako važno i otvoriti ovu stranu …/Upadica: Hvala/…ove cijele tematike …/Upadica: Vrijeme/… Zahvaljujem.
Hvala vam, ostanite g. Bartulica, imamo jednu repliku, ostanite molim vas.
g. Ivan Domagoj Milošević replika, izvolite g. Miloševiću.
Hvala potpredsjedniče.
Kolega Bartulica, cijenim ovaj vaš stav protiv EUR-a i mislim da je dobro da u HS se sučele argumenti upravo za i protiv.
Međutim, ja želim reć zbog svih nas kolko vrijeme dopušta, 3 kratke rečenice.
Prvo, jasno je da u Eurozoni je trošak kamata i stabilnost financijskog sustava, to je krvotok svakog gospodarstva za, za Hrvatsku povoljniji.
Drugo, to što nismo kad smo mogli proteklih 20.g., od kraja '90.-tih koristili monetarni, monetarnu neovisnost. Sada je prekasno i kad gledate koliko, koliko tko ima u valuti i u smislu dugova i u smislu štednje u hrvatskim bankama, mislim na EUR-o, EUR-o je otprilike ¾, četvrtina je samo u kunama u najgrublje. I niste u pravu za Italiju i Grčku kad ih spominjete, dakle i Italija i Grčka su nekad davno koristile deprecijaciju umjesto reformi i danas je svima jasno da deprecijacija nacionalne valute nikako ne može bit zamjena za provođenje strukturnih reformi. Nažalost, u 60 sekundi se ne da više reć od ovoga. Hvala.
Hvala vam, upravo vam je isteklo tih 60 sekundi.
Odgovor na repliku g. Bartulica.
Evo, svrha ovog izlaganja nije bilo sada decidirano kažem da EUR-o nema određenih prednosti. Međutim, mislim da moramo biti transparentni i iskreni na neki način prema javnosti i javno govoriti o rizicima koje donosi uvođenje EUR-a.
Dakle, ovi slučajevi iz prošlosti, ono što sam spomenuo za, za Grčku i gubitak suvereniteta, mislim da mnogi, imao sam panele na ove teme tu u Zagrebu, mnogi stručnjaci govore da zapravo je velika pogreška što je Grčka uopće primljena u Eurozonu, a sad je ispadne da je to nemoguće ispraviti zbog izloženosti francuskih i njemačkih i drugih banaka prema toj ekonomiji.
Ovo sve što se dogodilo nije dovelo do većeg prosperiteta u Grčkoj. Ona i dalje ima vrlo niske gospodarske, gospodarski rast …/Upadica: Zahvaljujem/…trpi zapravo recesiju.
Vrijeme, hvala lijepa, hvala lijepa.
Nema više replika, idemo dalje s pojedinačnim raspravama, poštovani zastupnik Siniša Jenkač, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege, zastupnice i zastupnici.
Pred nama je Zakon o kreditnim institucijama i Zakon o sanaciji kreditnih institucija.
U samom izvješću vidimo da je Europska središnja banka napravila jednu provjeru hrvatskih banaka, najjačih hrvatskih banka koje su pretežno ili većinom u stranom vlasništvu ali djeluju i posluju na području RH, koriste naš kapital s njime manipuliraju i gospodare. Vrlo važno je ona završna rečenica i valja istaknuti da je samim tim nadzorom uviđeno da su naše najjače hrvatske banke ipak kvalitetne institucije i istaknuta je kvaliteta hrvatskih banaka.
Zašto je važno? Zato jer ako se sjećamo dvadesetak godina unazad onda takvih slučajeva nije bilo previše u biti imali smo jako puno slučajeva sanacije, državne sanacije raznih banaka i imali smo puno, puno negativnosti u bankarskom sektoru. Znači ipak napredujemo i idemo prema boljim financijskim institucijama, što znači da je i država uređenija i da sustav funkcionira.
Ono što je važno i što je za građane važno, a to možemo svi potvrditi koji su imali kredite, da li se bave poduzetništvom ili su obični građani da su kamate na kreditima prije desetak godina, a da ne govorimo daleko unazad bile sjećamo se 20%, 17%, prije desetak godina kamate su bile oko 10% na kredite kako građana tako i poduzetnika. Danas su te kamate daleko, daleko manje i vidimo pozitivna kretanja.
Ja bih se malo osvrnuo i na povijest, mislim da je netko ovdje spomenuo i malo povijesni okvir, a to je svakako kriza koja se dogodila 1929. godine koja je pretežno izazvana špekulacijama padom bankarskog sustava i koja se prelila i možemo reći da je prouzročila i II. Svjetski rat. Upravo 1929. godine kada je propao bankarski sustav u Americi na vlast '32. godine dolazi Franklin Delano Roosevelt koji prvenstveno usmjeruje američku državu u dva smjera, a to je jedan smjer definitivno u nex deal koji je nama svima poznati, a drugi smjer je gdje se donio zakon o reformi financijskog sektora, razdvajanja banaka od špekulacija i zaštita depozita. To je definitivno bila jedna prekretnica koja je mogu reći dovela do toga da je sustav u zapadnom svijetu stabilizirao, dok recimo Njemačka država krenula je u rješavanje tog ajmo reći velike krize sa proizvodnjom oružja, naoružavanjem i znamo kuda nas je sve to dovelo.
Današnji zakon i današnje promišljanje mislim da je dobro jer upravo sprečava i sve ono što se dogodilo 2008. godine kada su građani morali sanirati u Americi, a onda i u Europi morali su sanirati banke. Ovakva intervencija, ovakva izmjena i ovakve kontrole daju nam sigurnost i govore o tome da je financijski sustav u RH stabilan i daje sigurnost našim građanima da oni neće morati vlastitim sredstvima, normalno da države neće morati intervenirati i da neće morati sanirati naše banke, europske banke i svjetske banke.
I mislim da ovaj zakon je dobar zakon, daje nam dobro usmjerenje i da ga svi zajedno trebamo podržati.
Hvala.
Hvala i vama.
Ostanite još malo, imamo nekoliko replika.
Prvi je poštovani zastupnik Marko Pavić.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče, potpredsjedniče Sabora, državni tajniče.
Danas ovo nije rasprava o euru, ali jedna vrlo bitna komponenta ulaska Hrvatske u euro odnosno ERM2 postupak je bio stres test na hrvatski bankarski sustava. Taj stres test smo prošli, vrlo uspješno i upravo zbog toga što smo taj stres test uspješno prošli kreditne institucije su dale pozitivno mišljenje o zadržavanju investicijskog rejtinga i vlada Andreja Plenkovića upravo i tim politikama dovela je da u najvećoj krizi nakon svjetske krize 2008. zadržimo kreditni rejting i imamo stabilne kamate.
Dakle, hrvatski bankarski sustav je siguran, prošao je stres test i upravo radi toga jedan od bitnih komponenti je da povjerenje financijskog svjetskog i investicijskog kruga u hrvatski bankarski sistem i čestitke naravno ... /Govornici govore u isto vrijeme./ …
Vrijeme. Hvala lijepa.
Izvolite odgovor na repliku.
Pa naravno da stres test je pokazao stabilnost hrvatskih banaka, na kraju krajeva to je veza sa hrvatskim gospodarstvom. Ono što je definitivno važno, a to ste i vi naglasili, da je bonitet RH stabilan, da je on pozitivan, on se odražuje i na zaduženje hrvatskih banaka, a onda i na zaduženje hrvatskih građana. I upravo ta stabilnost koju nudi RH, nudi naš bankarski sustav, a onda na kraju krajeva iz toga proizlazi stabilnost u gospodarstvu i u onom manjem i jeftinijem zaduživanju naših građana.
Hvala lijepa.
Sljedeća replika poštovani zastupnik Domagoj Miloševića.
… potpredsjedniče.
Dragi kolega Jenkač.
Pa želim naglasiti nekako je čini mi se u javnosti prošlo to lišo bi rekli zadržavanje investicijskog rejtinga, prije svega … što smo vidjeli koliko je narastao državni deficit. Dakle, po meni nikad bolje potrošenih gotovo milijardu eura za pomoć održavanja radnih mjesta u privatnom sektoru, dakle eksplodirao je državni deficit, usprkos toga sve rejting agencije su očuvale naš kreditni rejting i procijenili ga stabilnim.
Što to govori? To govori da su protekle godine i financijska stabilnost i ono što se čini u svakom smislu da se podrži gospodarstvo i privatni sektor zapravo jamac da možemo jamčiti za taj investicijski rejting odnosno da ćemo nadam se u sljedećih dvije godine se povratiti iz ove recesije.
Hvala.
Izvolite odgovor na repliku.
Pa naravno evo to nije bilo spomenuto i drago mi je da ste to napomenuli. Znači RH unazad nekoliko godina nakon više od 20 godina imala je suficit državnog proračuna. Normalno da taj suficit je doveo i do lakšeg prebrođenja upravo ove krize i evo to je i razlog zašto su i građani prepoznali ovu Vladu, Vladu Andreja Plenkovića jer mislim da su dobro vodili državu, a to je pokazatelj upravo taj suficit u proračunu, a onda svaki deficit koji normalno prouzročen je svjetskom krizom lakše se prebrođuje.
Hvala vam lijepa.
Slijedeća replika poštovani zastupnik Boris Lalovac, izvolite gospodine Lalovac.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega slažem se s vašom raspravom, mislim da je ovdje ono bitno što ste rekli, vlasništvo je i teret u konačnici. Ono što je bitno za hrvatske građane da dobiju nisku cijenu kapitala. Ono što je bitno za naše poduzetnike da dobiju kamate po 2, 3%, za hrvatske građane da dobiju kamate po 2% dugoročne stambene kredite, a znamo ovo što ste rekli zapravo u povijesti nekad kad je imalo i predznak hrvatski pa smo imali kamate 17% pa su firme odlazile u stečaj itd., vrlo je jako bitno ovako staloženo reći da je bitno stabilnost sustava i niža cijena kapitala kako bi i građani i poduzetnici čim prije mogli izaći iz recesije. I zbog toga podržavam u tom dijelu vašu raspravu.
Hvala lijepo.
Hvala vama.
Odgovor na repliku.
Hvala lijepo.
Evo to je najvažnije što ste i vi spomenuli u vašoj raspravi da upravo cijena kapitala bude što niža. Mi smo kao poduzetnici i kao građani uvijek gledali na zapad i govorili da su tamo kamate na kredite 1, 2, 3%, danas mi imamo takve kamate i daj Bože još nižih kamata i da će onda, da neće upravo to kamatno opterećenje, kreditno opterećenje opterećivati dodatno naše građane.
Hvala.
Slijedeća replika je poštovana zastupnica Katarina Peović.
Izvolite.
Pa evo moram reći da mi je jako ugodno slušati HDZ, a sad i SDP jer jako je umirujuće. Mislim da svako tko to sluša iako je gladan, blokiran i dijete će mu iselit sutradan može biti nekako miran jer sve je u redu. Znači vaša ocjena je da je stabilni financijski sustav tu, da su banke prošle kako je rekao vaš kolega taj šok test i prošle taj šok test i nama je sad svima ovdje genijalno i dobro. Ali zašto onda imamo više kreditne stope od Njemačke iako je je povrat dakle sredstava jednak, a u Njemačkoj nema rizika. Te priče o rizicima i o procjeni rizika koja je realna padaju u vodu svaki puta kada gledamo upravo prošlost koju ste spomenuli, gdje ti procjene, gdje te procjene se nisu pokazale točnom, ja sam navela par primjera znači Riječka banka, Alpe Adria banka itd., znači to su potpuno fiktivne samoispunjavajuća proročanstva. Evo ovo je realnost ne, ovdje se, ovo je realnost Hrvatske znači povrat imovina, na imovinu …/Upadica: Hvala, vrijeme./… u Hrvatskoj ovako visok u odnosu na Italiju.
Hvala vam, hvala lijepa.
Odgovor na repliku, poštovani zastupnik Jenkač.
Pa naravno da je jedna od najvažnijih stvari da je rizik manji i mogli ste čuti iz moje rasprave da se rizik smanjio i automatski ovaj stres test Europske središnje banke pokazao je da je i rizik banaka manji, a onda i svih onih koji imamo novce u tim bankama, koji ulažemo preko tih banaka i država koja je normalno povezana sa rizikom i bonitetom kako banaka tako banke i sa državom. Znači to je vrlo važno.
Ja bih samo odgovorio na način iz, opet bi spomenu gospodina Roosevelta predsjednika koji je nakon što je postao predsjednik i nakon velike krize građanima svojima sugerirao, građani uz kamin, uz razgovor uz kamin građani vratite povjerenje u banke, ulažite novce u banke tako ćemo izvući državu iz krize.
Hvala vam na ovom savjetu.
Imate još jednu repliku, nećemo stati kod Roosevelta, poštovana zastupnica Marijana Petir.
Izvolite.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Kolega Jenkač slažem se s vašom raspravom da je potrebno zadržati stabilnost sustava zbog svih onih korisnika, građana, poduzetnika, obrtnika, poljoprivrednika. Obzirom da još uvijek se sjećamo krize koja se dogodila sa Agro obrtničkom bankom gdje su obrtnici poljoprivrednici u stvari držali svoje ušteđevine i koja je propala preko noći oni su tako ostali bez svega onoga za što su krvavo radili cijeli svoj život. Voljela bih čuti malo i vašu refleksiju upravo na tu skupinu ljudi koji i danas teško rade, nemaju godišnjeg, nemaju odmora, izloženi su svim mogućim elementarnim nepogodama, kako mislite da ovaj zakon može pomoći upravo poljoprivrednicima?
Hvala vam lijepo poštovana zastupnice Petir, a sada odgovor na repliku.
Izvolite.
Pa naravno automatski ako je banka na koju se vezali poljoprivrednici propala znači nije bila dobra, puno zadruga je u '90.-tim godinama, a i nakon 2000. godine propalo i mnoge banke kao što sam komentirao sanirala je država normalno opet novcima naših građana. Definitivno stabilnost naših banaka povezuje se i sa investicijama u poljoprivredu i dapače evo ja se, ja nisam se osvrnuo na poljoprivrednike ali oni su također jedan od velikih motora našeg gospodarstva i evo nadam se da će banke i dalje nastaviti sa kreditnim linijama u poljoprivredi i da ta povezanost sa stabilnim bankarskim sektorom i poljoprivredi i dalje će biti pozitivan. A vidimo da imamo kvalitetne banke na koje se onda mogu osloniti i naši poljoprivrednici.
Hvala vam lijepa, to bi bilo to, nema više replika.
Idemo dalje, slijedeća pojedinačna rasprava, poštovani zastupnik Krunoslav Katičić.
Poštovani predsjedavajući, kolegice zastupnice i zastupnici, evo pred nama je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o kreditnim institucijama, sve je povezano u sklopu paketa mjera za smanjenje rizika radi jedinstvenog postupanja na nivou EU zajednice u pogledu financijskih holdinga, mješovitih financijskih …/nerazumljivo/… i drugih svih kreditnih institucija.
Ovu znači paket treba zemlje članice, države članice implementirati u nacionalno gospodarstvo do 28. prosinca 2020. godine. Naravno većina tih predloženih mjera odnosi se na usklađenje zakona sa tzv. kapitalni kvajrit direktivima i postupcima vezani za Europsku centralnu banku.
Stoga bi želio iskazati pohvale ministarstvu na ažurnoj uskladi sa EU regulacijom što je, će dati efikasne i …/Govornik se ne razumije/…usklađenje i usklađujemo regulatorni okvir za poslovanje banaka sa EU okvirima.
Što se tiče nekakvih sadržajnih izmjena i dopuna, mislim da se odnosi na strukturu bankovnog sustava RH koji 2/3 čine banke koje imaju aktivu manju od 7 milijardi kuna.
Stoga treba pohvaliti i posebno uključivanje odredbe o proporcionalnosti kapitala koja omogućuje manje regulatorne zahtjeve za male kreditne institucije kako bi se održale na našem tržištu i bile u mogućnosti svojim uslugama podržati male poduzetnike i OPG-ove kroz individualniji pristup tim subjektima. Naime, kroz veće banke taj okvir, budući su one dio velikih grupacija, je to znači teže.
Isto tako treba naglasiti činjenice da smo 1. listopada ušli u …/Govornik se ne razumije/…mehanizam, pa imamo izravno kontrolu nad našim najvećim bankama putem Europske centralne banke.
Također treba pozdraviti i redefiniranje regulatornog okvira za stečaj i likvidaciju banaka kojim se iz ovog eliminira okvir uz najavu da se detaljnije na adekvatniji način adresira u zasebnom zakonu što je dobra, dobro rješenje.
Također možemo postavit i fleksibilniji i održaviji sustav i moći ćemo kvalitetnije rješavati probleme koji su nastali u bankovnom sustavu kroz ovaj cijeli niz godina.
Za kraj bi naglasio jednu kratku rečenicu koja može biti dosta i istaknuo primjer uspješnog rješavanja bankovnog sustava. To je recentan slučaj sa Jadranskom bankom koja je sanirana na način da svi klijenti banke su nastavili dalje normalno poslovati kao da se na neki način ništa jer banke postoji onoliko je jaka koliko postoje njezini klijenti, toliko bi htio sad reći jel.
Hvala vam lijepo, ostanite još malo, imamo nekoliko replika.
Prva replika je poštovani zastupnik Marko Pavić.
Hvala lijepo.
Poštovani kolega, pa upravo jel imamo princip solidarnosti među zemljama članicama, od tud je došlo i ovih 22 milijarde EUR-a, da se oni koji imaju bolji kreditni rejting su se zadužili u ime svih nas, hrvatski bankovni sustav prošao je stres test.
Al ono što bi htio još jedanput istaknuti i 2 milijarde EUR-a kredit SVOP-a. Prošla vlada g. Plenkovića prije ulaska u kreditni rejting dogovorila je u trenutku najveće krize kada nismo znali otkud ćemo vrlo velikodušne mjere hrvatskom gospodarstvu financirati, dogovorile kredit SVOP odnosno mi Europskoj centralnoj banci 15 milijardi kuna, oni nama 2 milijarde EUR-a. Ta pozicija solidarnosti unutar i u bankarskog sustava daje na dodatnoj stabilnosti, dovela je do očuvanja kreditnog rejtinga i na kraju dovodi do manjih kamata hrvatskim građanima za njihove potrebe.
Hvala vam lijepa.
Poštovani zastupniče Pavić, moje je da vodim ovdje sjednicu i da se govori istina. Dakle, nije u Hrvatsku došlo 22 milijarde EUR-a nego je odobreno, molim vas to je, to je točno.
Odgovor na repliku izvolite.
Pa evo, kolega Pavić zahvaljujem na ovom pitanju i na neki način malo i pojašnjenju onoga što sam izlagao.
Naravno da je stabilnost bankarnog, bankarskog sustava bio također jedan od važnijih segmenata da se u ovim teškim vremenima koja su zadesila ne samo hrvatsko gospodarstvo, dođe i do značajnog priliga i reagiranja Europske centralne banke. To dodatno pokazuje, znači da imamo snagu, efikasno gospodarstvo i da dobro upravljamo javnim financijama, što je osnova za takvo postupanje.
Hvala lijepa poštovani zastupniče Katičiću.
Imamo sada slijedeću repliku, poštovana zastupnica Sandra Benčić, izvolite.
Evo ja imam konkretno pitanje o kojem sam govorila u izlaganju u ime kluba, a to je zašto se, je predlagatelj propustio, ovim izmjenama i dopunama zakona, ispraviti one odredbe koje se tiču zapravo života velikog dijela naših građana, a to su odredbe o prodaji, prodaji plasmana odnosno prodaji duga Agencijama za naplatu potraživanja. Izložila sam dakle da se tu radi o velikoj, pod navodnicima, industriji koja stječe ogromne ekstra profite koji su u odnosu na naše druge industrije koje zaista proizvode dodanu vrijednost neku za RH i 10, više od 10 puta veće, pa se pitamo zašto primjerice predlagatelj nije predložio da se dug po nižoj cijeni odnosno smanjenje duga može ponoviti onim građanima koji zbog objektivnih okolnosti taj dug ne mogu plaćati, zašto se ne osigura da oni imaju pravo …/Upadica: Vrijeme/…prvokupa tog duga po toj, po toj cijeni i zašto …/Upadica: Hvala/…im se ne stavi obaveza da …/Upadica: Vrijeme, vrijeme kolegice Benčić/…dužnik mora dati, pardon, pristanak.
Hvala vam lijepa, 10 sekundi ste više govorili, nemojte molim vas.
Odgovor na repliku izvolite.
Pa evo poštovane kolegice pitanje znači koje ste vi naznačili je jedno pitanje koje je dosta onako široko postavljeno. Međutim, mi u Hrvatskoj postojimo znači cijeli niz regulatornih okvira, od HNB-a koja između ostalog ovom implementacijom poštuje sve dobre tradicije europskih tekovina koji jasno kaže kako se upravlja u rizicima u financijskim odnosno kreditnim institucijama.
Kao što je poznato kreditne institucije su puno šire nego što se odnosi samo na dio banaka.
Isto tako podsjećam da postoji i određene Zakon o obveznim odnosima koji jasno definiraju što vjerovnik može napraviti sa svojim dugom. Ne možemo s tim jednim novim lex specialisom derogirat tzv. organski zakon koji je Zakon o obveznim odnosima. Tako da mislim da su ova rješenja koja su ovdje ugrađena više nego korektna.
Hvala lijepa.
Slijedeća replika poštovani zastupnik Miro Bulj.
Fala lijepo.
Uvaženi kolega, nahvalište vi banke u RH, tako da se tu nema šta dodati. Šta je kao što je bio ovaj vaš hvalospjev, ja mislim da bi trebao ući u učeničke udžbenike međutim što kažete vi na 500 ovih naknada i provizija, 4 milijardi kuna koje banke uzimaju, nisu oporezivane, ne kamate, govorimo o provizijama, što je HNB godinama tajila, to je ogroman novac, znate o čemu se radi, što kažete za Raiffeisen štedno-kreditne zadruge gdje je Sabor izglasao da su ništetni ti krediti a i dalje se te ljude drži u dužničkom ropstvu, kako komentirate u biti sve ono što se događa u RH pozivajući se na europske direktive i određene referendume?
Danas sam čuo i od vas, euro spominjete, danas je kolega Bačić rekao također da neće bit referenduma, da ima neki čovjek što je imao protiv NATO-a. Jeste vi za referendum ili protiv referenduma, što ste vi?
Vrijeme, kolega Bulj.
Hvala lijepa, odgovor na repliku, izvolite.
Kolega zastupniče, nisam se u svom izlaganju, nisam se obraćao isključivo na banke, obraćao sam se na cjelokupni financijski sustav.
Kao što sam i ponovio, kreditne institucije puno širi pojam nego što se odnosi samo na banke. Pitanje je štedno-kreditnih zadruga koja ste sada nametnuli je riješeno odgovarajućim zakonodavnim okvirom, građani koji smatraju da imaju prava po tome, mogu regulirati svoje odnose putem tih zakonodavnih rješenja.
Imamo još jednu repliku, poštovana zastupnica, ispričavam se, niste dovoljno jako lupali, povreda Poslovnika, poštovani zastupnik Miro Bulj.
Povrijedio je kolega Poslovnik, čl. 238., gdje je rekao smo donijeli ovdje zakon što je istina, ali se taj zakon ne poštiva. I dalje te kriminalne organizacije štedno-kreditne za Raiffeisen zadruge, pljačkaju hrvatske građane i u tome i je problem HNB-a i Ministarstva financija, što pogoduju tim interesnim skupinama koje uništavaju hrvatski narod.
Poštovani kolega Bulj, ja jesam novi potpredsjednik ali pročitao sam Poslovnik i vi i ja znamo da ovo nije bila povreda Poslovnika pa vam molim da ne zlorabite istu…
…/Upadica Bulj, ne razumije se./…
…evo častit ću vas, neću vam dati nikakvu opomenu ali nemojte to više raditi.
Imamo repliku, znači poštovana zastupnica Marijana Petir. Hvala vam.
Hvala vam lijepo g. potpredsjedniče.
Uvaženi kolega Katičiću, kad ste govorili o ovom zakonu, željela bi se posebno osvrnuti na dio u kojem ste spomenuli OPG-ove koja su važan čimbenik u osiguravanju samodostatnosti proizvodnje hrane što se posebno važnim pokazalo kroz ovu korona krizu i što je i Vlada RH uvrstila u svoj program kao prioritet.
Imali smo prilike na Odboru na poljoprivredu čuti izvješće HBOR-a gdje je rečeno da od 2015. do 2019. g. je u sektor poljoprivrede i prehrambene industrije plasirano oko 5 milijardi kuna, od toga za poljoprivredu 2 milijarde kuna. Uvedene su i neke nove linije i snižene kamatne stope no ono što ja primjećujem jest da su još uvijek ti postupci odobrenja kredita dosta spori i u tom smislu bi administrativno trebalo ukloniti prepreke pa bih voljela čuti i vaše razmišljanje i saznanja koja imate o tome.
Hvala, odgovor na repliku, izvolite.
Kolegice zastupnice, evo zahvaljujem na ovome.
Upravo ću ponovno apostrofirati ovaj odgovor i mislim da će biti upravo u korist manjih poduzetnika i uključujući i Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su jako bitna za nastavak poslovanja posebno na područjima RH kojima nije toliko zahvaćena industrijalizacija.
Znači 2/3 banaka u RH imaju kapital manji od 7 milijardi kuna. Oni su isto bili u istom režimu ko i velike banke, upravo ovim izmjenama koje se sada implementiraju u Zakonu o kreditnim institucijama, to su odredbe o proporcionalnosti, liberalizirat će se i omogućiti manjim bankama da imaju što individualniji pristup tome a što za .../Govornik se ne razumije./... znači da će biti zadovoljniji građani i poslovni subjekti koji te proizvode koriste.
Hvala vam lijepa, nemamo više replika.
Idemo sa zadnjom pojedinačnom raspravom, poštovani zastupnik Zvane Brumnić.
Poštovani kolege i kolegice, poštovani potpredsjedniče.
Kad poslušate ove sve govore koji su bili do sada, onda si ustvari postavite jedno pitanje. Koja je tu društvena odgovornost banaka u RH odnosno koji je njihov cilj u gospodarstvu RH? I onda dođete do jednog poluodgovora jer cjeloviti odgovor vrlo teško možete dobiti a to je da te banke su do sada poslovale u jednoj neuređenoj državi gdje su one praktički radile ono što su htjele odnosno ostvarile profit koji nisu mogle ostvarivati u uređenim zemljama EU-a. Nakon toga, reći da donošenje ovakvog zakona odnosno direktive je loše za Hrvatsku, bilo bi dobrim djelom krivo. Ovdje je samo pitanje što fali odnosno što smo mi u ovom Hrvatskom saboru trebali dopuniti ne bili to bilo bolje.
Kada gledate, ja sad već pod trći puta vrlo sličnu raspravu imam oko toga što Europa nameće nama a i sebi, to je pitanje da Europa zna kuda ide. Europa je trenutno u situaciji da to provodi, jedno tržište, jedna država. To je cilj Europe. Europa je to napravila.
Oba korona kriza je napravila nešto o čemu praktički nitko nije govorio odnosno nešto što možda dalekosežno ima puno veće posljedice od svega što smo do sada vidjeli a to je izdavanje ovih euro obveznica gdje je Europa po prvi puta u povijesti postala SAD Europe gdje mi svi zajedno garantiramo za kredit koji smo uzeli.
Neke od kolega su se u svojoj raspravi dotaknuli nekakve suverenosti monetarne politike RH, a tu se treba vratiti tamo negdje u 1994. kada je uvedena kuna. Mi smo se tada vrlo brzo odrekli monetarne suverenosti odnosno svoju monetarnu suverenost smo dobrim dijelom vezali uz Europu. Mi smo već tada bili, tada to nije bio EUR-o, tada je to bila njemačka marka iznimno vezani za njemačku marku, a danas za EUR-o. Tako da govoriti o tome da EUR-o ne treba biti naša budućnost ja ću reći EUR-o je naša prošlost i naša budućnost. Ono na pitanje na koje treba odgovoriti u ovom zakonu osim ovih koja su postavljenja, to je koji je odgovor sustava na krize koje se mogu javljati i koji je dozvoljeni moralni hazard naših banaka, a time i europskih banaka na njihovo poslovanje. Taj moralni hazard se u stvari najbolje vidio netko je spomenuo '29.-tu, ali ja mislim da je bio bitno izraženiji 2008. kada je netko pokušavajući ostvariti profit iz ničega se kockao sa novcima građana. I to ne samo u Hrvatskoj i u Njemačkoj i u Americi i u cijelom svijetu i praktički mogao dovesti do potpunog urušavanja sustava. Nama bi trebao biti cilj sigurnost sustava, ali nama bi biti i cilj uključenost banaka u gospodarstvo RH. Nama bi trebao biti cilj, a njihova odgovornost bi trebala biti pomoć gospodarstvu RH. Ne govorim to badava 2 puta, odite u Njemačku i vidjet ćete da njemačke banke služe njemačkom gospodarstvu. Naš zadatak je napraviti to u Hrvatskoj.
Hvala lijepa.
Hvala vama.
Poštovani zastupniče Brumnić, imate 2 replike, molim vas ostanite.
Prva replika je poštovani zastupnik Boris Lalovac.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Kad ste govorili da nešto nedostaje ovome zakonu ja bih se tu mogao složiti sa kolegicom Benčić, ne znam da li to ide u ovaj zakon ili bi mi trebali ovdje u saboru napraviti to je kontrola tih dugova koji se otpisuju, odnosno trguje dugovima. Znači banke su od 2016. godine negdje do danas prodale 35 milijardi kuna iz svojih bilanci. Znači očistili su svoje bilance i prodali su tzv. ovim otkupljivačima dugova. Dok su ti iznosi bili u HNB-u oni su se koliko toliko nadzirali jel, sada ih nitko ne nadzire. Znači te dugove od 35 milijardi kuna koji se trguju građanima i to je ovo danas bilo tu govora netko ih treba kontrolirati, netko ih treba nadzirati i zaštiti građane u tom kontekstu. E sad budući ako ne možemo kroz ovaj zakon, možda da Vlada razmisli o nekom drugom zakonskom rješenju da kad već toliko kontroliramo banke da je malo suludo na kontroliramo 35 milijardi duga koje trguje neko sa dugovima građana.
Evo, zahvaljujem.
Odgovor na repliku, izvolite gospodine Brumnić.
Pa je se u potpunosti slažem s vama kolega Lalovac i kolegicom Benčić da to fali, da li u ovom zakonu ili u nekom drugom, ali to je ono što sam govorio o društvenoj odgovornosti banaka odnosno cilju banaka u gospodarstvu RH. Taj cilj ne može i ne smije kao što nije praktički u nijednoj uređenoj zemlji Europe isključivo profit. On treba služiti razvoju gospodarstva, a gospodarstvo dosta teško možete razvijati ako, ono što se u narodu kaže naplaćujete kamatu.
Hvala vam lijepa.
Slijedeća replika poštovani zastupnik Marko Pavić.
Hvala lijepa.
Poštovani kolega, htio bih samo možda radi hrvatske javnosti da pojasnimo pitanje federalizacije i gubitka suverenosti pojedinih država. Ono što ste rekli da se ide u potpunosti rastakanja suverenosti to je možda vaše osobno mišljenje, dobro je da smo imali ovu situaciju da je sad Europska komisija stala i garantirala zaduženje, no građani EU još nisu dali odgovor na to pitanje dat će ga kroz proces dvogodišnje konferencije o budućnosti Europe koje koordinira potpredsjednica Europske komisije Šuica iz Hrvatske gdje je cilj upravo imati dvogodišnji dijalog sa građanima EU o budućnosti EU i da li idemo u veću stopu federalizacije ili ne. Hrvatski građani će se moći očitovati o tome i bitno je razjasniti da taj smjer još nije dogovoren.
Hvala vam.
Odgovor na repliku.
Gospodine Pavić, meni je iznimno drago da ste to primijetili, evo mene će stvarno interesirati promatrati taj proces u kojem federalizacija odgovara financijskom sustavu Europe koji je 3 puta jači godišnje od ukupnog gospodarstva Europe ukoliko sam ja točno pogledao podatke odnosno u Hrvatskoj se radi o 1,5 puta. Tako da ukoliko vi kažete da će građani Europe o tome odlučivati ja se stvarno nadam i da hoće.
Hvala.
Imamo sada završnu riječ u ime Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista, poštovani zastupnik Miro Bulj.
Evo ja kao zastupnik nakon ovih brojnih stručnih komentara na ovaj zakon mogu kao zastupnik mali, obični čovik, postaviti sebi pitanje nakon ovih hvalospjeva koje smo čuli od vladajućih o ovome prijedlogu zakona o kreditnim institucijama mogu samo kazati da, tj. postaviti nekoliko pitanja jel očito da se treba pitanja postavljati jel kad čujem da ministar Pavić kaže 22 milijarde ćemo dobiti zbog toga, a ne spominje 35 milijardi koje se tezgari preko raznih agencija kamatarskih prodajom tih dugova naših građana, 35 milijardi to ti je 15-ak Peljeških mostova ili ne znam koliko možete zbrojiti. To u Hrvatskoj rade iz dana u dan prodajuć, tezgareć sa ljudima, Raiffeisen štedno-kreditne zadruge sam spomenuo, donijeli smo taj zakon, vaša vlada u kojoj ste vi bili ministar je prihvatila taj zakon, lex Škibole da se sjetite tog trenutka, znači tada je većini nedostajao jedan glas i onda je prihvatilo gospodina Škibole taj zakon jednoglasno da bi imali većinu, toga se sjećate dobro, a taj zakon ne poštivate.
Ovdje kada govorimo o kreditnim institucijama, naravno da se ovdje često spominje euro, pa ovo je sve sprema za euro. Mene zanima kada ćemo imati u javnosti, ne da nam Vujčić guverner koji samo gleda tko mu je konobar i dal zna spajati oboritu ribu sa najboljim i najkvalitetnijim vinima, to je njemu bitno i nitko ga ne kontrolira, mene zanima da li ćemo mi u javnosti imati javnu raspravu o euru, da li ćemo imati referendum? Jel jutros je tako i kolega Bačić predsjednik kluba HDZ-a rekao, neki tamo je pisao prijedlog o istražnom povjerenstvu koji je bio protiv NATO-a. Pa zašto ne bi o svemu narod odlučivao? Šta je problem? Moramo ko u centralnom komitetu dizati ruke.
Zato kada govorimo, poglavito vama državni tajniče, nije samo HNB dovela Hrvatsku ovdje da nam isisavaju iz džepova 4 milijarde kuna godišnje na osnovu 500 naknada i provizija, banke strane u RH 400 provizija i naknada, to vrlo dobro znate. Tu je krivo i Ministarstvo financija koje cijelo vrijeme u biti pokriva te rabote sramotne HNB-a. I zbog tih i takvih kreditnih institucija koje imamo financijskih, poglavito ključna HNB koja bi tribala štititi dio suverenosti hrvatske monetarne politike, ona radi suprotno.
Zato imamo u ovome trenutku isisani novac vanka, naše ljude koji iđu raditi vani u inozemstvo za naše pare koje nam isisaju i koji vraćaju taj novac kroz 6% BDP-a koliko se sjećam 18 ili 20 milijardi kuna godišnje šalju izvanka s našim novcima izmuzivanjem, ne govorim o kamatama koji nije oporezovan. Ovdje se isključivo pogoduje kreditnim institucijama i ovo se sve sprema za uvođenje eura, jasno to triba reći javno, mi … i to treba reći jasno i glasno ljudima. Ja za ovo neću glasati zato što ne čujem struku u javnosti, ne čujem zašto da, zašto ne, ja ne čujem raspravu, nego palo Plenkoviću napamet gore sa Merkelicom s kime je sidio i kaže iđemo mi Vujčiću to riješiti, ti to potpiši neki smo ugovor imali referendum. Zašto nisu druge države uvele? Zašto nije Švedska, Danska, zašto? Biće smo mi veći, želimo biti veći katolici od Pape.
Znači mene kao običnog malog zastupnika, evo ministar Pavić je tu puno stručniji, doli moj susjed iz … porijeklom, on bi to moga možda puno bolje, kvalitetnije obrazložiti, poglavito ove 22 milijarde koje su sve tu, kao i onih 150 milijuna koje ste donijeli u Imotski i moj Cetinski kraj. Kad će biti? Prije izbora lokalnih. Odali ste doli, obmanjivali našu javnost, naše ljude i što je bilo iznimno, iznimno sramotno od vas kao čovjeka koji je porijeklom iz imotskog kraja.
Molim vas, držite se teme gospodine Bulj.
Molim vas, držite se teme evo nemojte se obraćati direktno, oprostite.
Ajde i vi mi sada napišite što bi trebao govoriti, recite vi, evo imate 11 sekundi o čemu triba govoriti.
Govorimo o Zakonu o kreditnim institucijama, nemojte se obraćati direktno zastupniku.
Pa govorio je i kolega o 22 milijarde koje nema veze sa kreditnim institucijama koje ni nisu pare tu.
Ja vas razumijem. Nažalost Poslovnik je takav.
… recite mi o čemu ću ja govorit evo, dozvolite mi ovih 11 sekundi, ustvari evo vama ću dozvoliti pa vi objasnite šta sam ja htio reći.
Hvala lijepo.
Hvala vama gospodine Bulj.
Dodatno u ime predlagatelja će govoriti poštovani državni tajnik, Stjepan Čuraj.
Zahvaljujem.
Uvaženi potpredsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici.
Završno bi se prije svega želio zahvaliti svima koji su sudjelovali u raspravi, pogotovo onima koji su konkretno se držali predmetnih izmjena zakona, zakona koji je kompleksan u svom svom obimu, koji nam regulira rad svih kreditnih institucija u RH, ne moram vam točno reći onda što to sve znači.
Zakoni koji su neki kažu prenormirani, pre regulirani, ali vidite i dalje Europa u sklopu svojih paketa mjera koje mi sada inkorporiramo u naš zakonodavni sustav i dalje nastoji osigurati zapravo smanjiti u najvećoj mogućoj mjeri rizik poslovanja tih kreditnih institucija i ono što njihovo loše poslovanje ili ne daj Bože propasti bi značilo za ekonomiju pojedine države članice EU, a time mislim ponajviše na naše građane.
Imali smo primjera u povijesti što su i tu su navedeni za ovom govornicom kako su se pojedine krize financijskog sustava održavale na život svih građana, pa tako i ovdje u Hrvatskoj kada govorimo o zadnjoj krizi koja je upravo uzrokovana i došla iz financijskog sektora 2008. i upravo zato su ovdje danas pred nama ove izmjene i Zakona o kreditnim institucijama i sanaciji istih kako bi te rizike sveli na što manju moguću mjeru kako se ne bi dogodilo da države moraju javnim novcem spašavati banke sa ciljem očuvanja istih odnosno sprečavanja većih potopa u gospodarskom smislu, naravno opet kada govorimo o građanima i poduzetnicima.
Ja ću se kratko samo osvrnuti na iznesene prijedloge i komentare. Zahvaljujem na izlaganjima i uvaženog zastupnika Lalovca. Ono što sam kao zastupnik mogao imat određenu širinu ovdje ipak sam svjestan kao predlagatelj odnosno predstavnik predlagatelja vlade, pa posredno i Ministarstva financija, ne mogu baš si dozvoliti takvu širinu izlaganja neovisno koliko god ta materija bila kompleksna zastupnicima prije svega i javnosti, time bi si riskirao kao da pojednostavljujem neke ipak ozbiljne stvari.
Uvažena zastupnica Benčić problematizirala je nešto što nije predmet ovih izmjena, ali je predmet ovoga zakona. Riječ je o prodaji dugova Agencijama za naplatu potraživanja. Ja ću samo podsjetiti ovim putem da zakonom upravo ovim o kreditnim institucijama i navedenom odnosno i odlukom HNB-a uređena je kupoprodaja plasmana kreditnih, kreditne institucije. Dakle, prilikom prodaje plasmana kreditna institucija dužna je osigurati da potrošači čiji su plasmani predmet ugovora ne dođu kod stjecatelja ili kod treće osobe na koju je stjecatelj, stjecatelj prenio plasmane u nepovoljniji položaj, na osnovi zaštite potrošača u odnosu na položaj koji su dužnici imali kod kreditnih institucija. Dakle, prevedeno već u postojećem ovome zakonu je navedeno upravo ovako kako sam reko, da se ne smije dovesti potrošač u nepovoljniji srazmjer.
Naravno, ovo pitanje je pitanje regulative i Europske komisije i EU i mi očekujemo da se to riješi na razini cijele Europske komisije.
No, ono što je također ovdje rečeno da mi ne možemo mijenjati ovim zakonom navedenu, navedene samu praksu odnosno mogućnosti jer je to regulirano Zakonom o obveznim odnosima kojim je navedeno pravo, dakle to je i ustavnopravna kategorija, da zapravo ima svaki vjerovnik pravo ustupiti svoje potraživanje, a o učinjenom je dužan obavijestiti krajnjeg dužnika, dakle ne imati njegovo odobrenje nego ga dužan po Zakonu o obveznim odnosima koji je krovni zakon za to pitanje, napraviti. To je što se tiče agencija.
Naravno, mogu samo nadodati da je upravo u javnom savjetovanju i su izmjene Zakona o porezu na dobit gdje upravo pokušavamo tim izmjenama smanjiti mogućnost odnosno upravo prodaje tih potraživanja tako što bi porezno priznati rashod bi se smatrao da otpis potraživanja u postupku rekonstruiranja plasmana, dakle upravo da bankama se to može priznati kao 100% trošak odnosno rashod i da time smanjimo samu udio u prodaji tih potraživanja odnosno NPL-ova kako se to kaže u stručnom izrazu. Dakle, cilj je toga upravo i tih izmjena da brže i efikasnije se provodi otpis dugova građana i poduzetnika i dostava, obavezna dostava o istome o njihovim pravima da se odriču potraživanja kao kreditori.
Uvaženi zastupnik Troskot je problematizirao vezano za superviziju i navedenoj aferi iz ožujka da i dalje HNB, to smo imali i u samoj replici sa uvaženim zastupnikom Lalovcem pitanje, i prije je HNB imao mogućnost supervizije, ovdje je točno razdvojeno što i kako radi i dalje Ured za sprječavanje pranja novca i općenito koji su njegove ovlasti zakonske, a ovdje proširujemo te ovlasti HNB-a upravo za superviziju i rada i nadzora same, samih banaka. Dakle, opet onaj jedan iskorak prema riziku.
Također što se tiče ostalih komentara ovdje nisu predmet ovoga zakona, pa ih neću iznositi.
Uvažena zastupnica Orešković je problematizirala kvalitetu obrazlaganja normativnih akata. Ono što sam rekao u startu, nažalost kao predlagatelj ne mogu si dozvoliti toliko pojednostavljivanje bez obzira koliko materija bila kompleksna nego se moramo držati onih striktnih normi …/Govornik se ne razumije/…i stručnoga dijela kako sami predloženi zakon i je, naravno imajući u obzir i da je u ovom zakonu preko 365 članaka, međutim pokušati ovdje upravo i je cilj da se približe što više zastupnicima, a i građanima same izmjene i ono što bi one trebale rezultirati.
Uvaženi potpredsjednik sabora Škoro je također problematizirao samu činjenicu da je ovo posljedica ulaženja u Europski tečajni mehanizam i uvođenja EUR-a koji nije predmet ovog zakona jer se tu dosta puta to spomenulo, dakle mi ovdje prije svega pristupamo jedinstvenom nadzornom mehanizmu, jedinstvenom sanacijskom mehanizmu kako bi nadzirali banke, kontrolirali rizik i to je ono što smo se obvezali samim ulaskom u EU.
Uvažena zastupnica Peović također što se tiče supervizija i povezivanja sa događajima u prošlosti, mislim da je spomenuta riječka banka i Hypo Alpe-Adria banka, riječka banka je bila prije 14-15.g. i mislim da je to zapravo i dobar primjer zašto trebamo ove izmjene i zašto trebamo još više ovaj dio regulirati rizika kako se ne bi događale te neke ponovljene situacije iz povijesti, ali mi smo sada, prema već sadašnjoj zakonskoj regulativi imali zadnjih nekoliko godina i situaciju sa sanacijom Jadranske banke koja je uspješno provedena i niti jedan građanin, ni niko nije ostao uskraćen za svoje, za svoja prava.
Tako da mislim da je već postojeći zakonski okvir daleko bolji od onoga što je bilo, a s ovime ćemo ga još bolje unaprijediti sve sa istim ciljem.
Uvažena zastupnica Perić, apsolutno se slažem da je konačni cilj treba i biti kvalitetnije poslovanje naših banaka i sve to što se ima preliti prema konkretno građanima i upravo u tom smanjenju rizika i osiguranju samih njihovih svih plasmana banaka odnosno na poduzetnike i građane.
Uvaženi zastupnik Bulj nekoliko teza, prije svega dotakao se Zakona o ništetnosti ugovora o kreditima sa međunarodnim obilježjima tzv. Škibolin zakon. Taj zakon prije svega ima jedan, jednu, jedan problematiku koja nije nova, prije svega sud EU je donio mišljenje da je on protivan određenim, .../nerazumljivo/... pravnoj stečevini, tako da on nije u nadležnosti Ministarstva financija, zakon je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, no, neovisno o tome, apsolutno je ono bitno da se navedena problematika regulira na razini EU koje smo mi sada dio i naravno Ministarstvo financija i dalje nastavlja raditi sve sukladno pozitivnim zakonskim propisima.
Već je bilo nekoliko pitanja oko događanja u ožujku za euro, opet kažem, ovaj zakon nije predmetan što se tiče samog uvođenja eura, on je posljedičan, ove izmjene su posljedične našem pristupanju europskom tečajnom mehanizmu. Međutim, rasprava o eurima i svim benefitima i onim eventualnim opasnostima kojih je vrlo malo, pogotovo za euriziranu zemlju kao što smo mi je nešto što pozdravljamo .../Govornik se ne razumije./... da se svaki puta potencira.
Uvaženi zastupnik Bartulica, dakle također, rizici uvođenja eura i upravo kako ovaj zakon uvodi tu temu, .../Govornik se ne razumije./... eura u naš monetarni sustav koji sam već spomenuo.
Uvaženi zastupnik Jenkač, dakle, što se tiče kamatnih stopa, prioritetni kreditiranja, prioritetnih kretanja kao preduvjet izlaska iz recesije ono što se mogu složiti da svakako će ovo doprinijeti stabilnosti financijskog sustava. Također, uvaženi zastupnik Katičić, što se tiče navedenoga, da, ujedno manje .../Govornik se ne razumije./... zahtjevi za male banke, kreditne institucije će poboljšati njihov položaj na tržištu, to je jedan od predmeta ovih izmjena, upravo jer su one, kao što znamo najviše naslonjene na MSP-ove odnosno malo i srednje poduzetništvo i time se njih rasterećuje određenih regulatornih zahtjeva koje sam i naveo u uvodnom izlaganju.
I zaključno, uvaženi zastupnik Brumnić, kad je govorio o društvenoj odgovornosti banaka, koji je njihov cilj, određeni moralni hazard i sigurnost sustava, mislim da je, ako to možemo povezati sa ovim zakonom, donekle u jednoj mjeri, to je ono sigurno, da je cilj upravo sigurnost bankarskog sustava i da s ovim korporacijama i s ovim mehanizmima i postojanju dijelom europskog središnjeg bankarskog sustava mi ćemo upravo imati sigurniji sustav koji će posljedično donijeti i do manjih rizika, manjih rizika plasmana, samim time i manjih kamata.
Evo, zahvaljujem na pozornosti.
Hvala vama poštovani državni tajniče.
Ovime zaključujem, o, ispričavam se, ne zaključujem još uvijek. Imamo jednu repliku. Poštovana zastupnica Sandra Benčić, oprostite.
Zahvaljujem se. Naime, postavila su pitanje, da li je pitanje prodaje dugovanja agencijama za naplatu potraživanja predmet regulacije ovog zakona i vi ste i sami spomenuli da jest, to je u poglavlju 9. kupoprodaje plasmana kreditne institucije i dakle, moglo se ovim zakonom ograničiti prodaju potraživanja, posebno potraživanja koje banke imaju prema građanima koji nisu u mogućnosti otplatiti svoj dug.
Nije točno, naime, da nas u tome priječi Zakon o obveznim odnosima zato što kod regulacije tražbina koje se mogu prenijeti ugovorom, zakona o obveznim odnosima jasno kaže da se vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećima prenijeti na toga svoju tražbinu, osim one čiji je prijenos zabranjen zakonom ili koja je strogo osobne naravi ili koja se po svojoj naravi protivi prenošenju na drugoga.
Dakle, može se zakonom zabraniti prijenos određenih tražbina, a isto tako, ako se može zabraniti, on se svakako može ograničiti na način prvokupa duga po nižoj cijeni dužniku samom ili isto tako, može .../Upadica: Vrijeme./... se regulirati pitanje da ne ide .../Upadica: Hvala./... po ovom članku nego da mora .../Upadica: Hvala lijepa./... postojati pristanak.
Odgovor na repliku, izvolite.
Zahvaljujem. Slažem se da ta problematika treba posebno još regulirati, mi nemamo regulatorno tijelo koje striktno se bavi agencijama za naplatu potraživanja, međutim, kada sam spomenuo Zakon o obveznim odnosima, te izmjene koje on i eventualno iznimke koje on sadrži nisu vezane uz samu trgovanje ajmo reći tako, dugovima, kolokvijalno da probam neki savjet i ja preuzeti jer mi imamo izuzetno razvijeno na tržištu europskom i svjetskom trgovanje derivatima, dakle upravo proizvodima čak, to je jedan dio koji je ustaljen u praksi, mi ne možemo ograničavati niti trgovanje određenim plasmanima, a niti dugovima jer bi takva odluka ne bi bila ustavna, no slažem se da treba regulirati pobliže da ne mogu i ono što je u ovom zakonu, da ne smiju biti dovedeni potrošači u nepovoljni položaj.
Hvala lijepo. To je bilo to. O ovoj točki dnevnog reda, zaključujem raspravu. Glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.

21

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 32
16.10.2020.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 32. Predlagatelj je Vlada RH, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.“
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Utvrđujem da glasovalo 124 zastupnika, 102 za, 7 suzdržanih, 15 protiv te je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF