Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: IX, sjednica: 14

PDF

129

  • a) Prijedlog odluke o razrješenju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova b) Prijedlog odluke o imenovanju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
30.10.2019.
Prelazimo na sljedeću točku dnevno rada:

- a) Prijedlog odluke o razrješenju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
b) Prijedlog odluke o imenovanju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 20. Zakona o ravnopravnosti spolova.
Raspravu je proveo Odbor za ravnopravnost spolova.
Molim predstavnika predlagatelja, poštovanog državnog tajnika Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku g. Ivicu Bošnjaka da nam da dodatno obrazloženje prijedloga odluke.
Izvolite.
Dobar dan poštovani predsjedniče, poštovani zastupnici.
Dosadašnjoj pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnji Ljubičić mandat je istekao prije 2 dana odnosno 28. listopada. Člankom 20. stavkom 1. Zakona o ravnopravnosti spolova propisano je da pravobranitelja, odnosno pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH.
Na sjednici održanoj 17. listopada Vlada RH je utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova sa danom 28. listopada 2019. godine radi isteka mandata.
Na istoj sjednici Vlada RH je na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu utvrdila i Prijedlog odluke o imenovanju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova kojom se Višnja Ljubičić ponovno predlaže imenovati pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova.
Višnja Ljubičić je svojim osobnim zalaganjem i radom kao i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova poznata javnosti u području zaštite ljudskih prava.
Slijedom navedenoga predlaže se da se sukladno prijedlogu Vlade RH Hrvatski sabor razriješi i ponovno imenuje Višnju Ljubičić za pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova.
Hvala.
Zahvaljujem poštovanom državnom tajniku.
Želi li možda izvjestiteljica odbora uzeti riječ? Ne.
Otvaram raspravu.
U ime Kluba zastupnika SDP-a, poštovani kolega Davor Bernardić.
Izvolite kolega Bernardić.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene kolegice i kolege.
Prijedlog odluke o razrješenju i imenovanju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova je prilika da se osvrnemo prvenstveno na status žena u našem društvu.
Žene u Hrvatskoj su iz godine u godinu u sve neravnopravnijem položaju. I rekao bih slobodno nikada više ugrožene nego danas. Ugrožena su im reproduktivna prava, neravnopravne su na poslu, neravnopravne su u javnom životu, neravnopravne su kod svoje kuće, neravnopravne su na radnom mjestu, neravnopravne su u visini mirovine. Uglavnom tu neravnopravnost osjetimo na svakom koraku.
Što se tiče neravnopravnog položaja žena na radnom mjestu onda treba istaknuti da su plaće žena u Hrvatskoj niže od plaća muškaraca za ista ili slična radna mjesta u prosjeku za 8,7%.
Isto tako smo svjedoci da su žene nepravedno isključene sa rukovodećih funkcija, tj. da su većim dijelom zaposlene na niže rangiranim i slabije plaćenim poslovima.
Mirovine žena u odnosu na muškarce u Hrvatskoj niže su čak 22%. Treba napomenuti da žene osim uz posao u svom radnom vijeku snose najveći teret brige za kuću i vlastitu obitelj. De facto žene u Hrvatskoj snose najveći dio tereta rada u kući koji se ne vrednuje ni na koji način.
Poražavajuća je činjenica da žene kada ostanu bez posla nakon 50 godina su diskriminatorno isključena sa tržišta rada i teško se na njega vraćaju. Tada su primorane uz obvezu da i dalje skrbe za svoje obitelji raditi nisko plaćene honorarne poslove često i na crno i to sve samo da bi preživjele.
I uz sve te poteškoće s kojima se susreću žene su dodatno izložene nasilju na rodnoj osnovi. U svakom dijelu naše zemlje postoje žene, nečije majke, kćerke, sestre, supruge koje trebaju pomoć našeg društva. Njihova bol i vapaji ne smiju ostali unutar 4 zida. Njihova bol i vapaji su upozorenje cijelom društvu.
2018. godine je čak 18 žena ubijeno od strane bliskih osoba što pokazuje da je nasilje sve brutalnije i da stopa nasilja nezadrživo raste iz godine u godinu i krajnje je vrijeme da mi u Hrvatskoj nešto napravimo jer su žene u gorem položaju nego ikada.
Vezano za slučajeve obiteljskog nasilja žene su i dalje u velikoj većini žrtve nasilja u obitelji. Zbog prekršaja počinjenog nasiljem u obitelji prekršajno je prijavljeno oko 11 tisuća osoba, za 10,7% manje nego u istom razdoblju prošle godine, od toga 78% muškaraca i 22% žena.
Od ukupnog broja počinitelja kaznenog dijela među bliskim osobama muškaraca je 91% a žena 9%. Od ukupnog broja stradalih žrtava u kaznenim djelima 75% su žene. I dalje se pritužbe građanki odnose na neprepoznavanje pojedinih oblika obiteljskog nasilja, na dvostruko privođenje, na kršenje zaštitnih mjera, na nerazumijevanje dinamike obiteljskog nasilja od strane nadležnih institucija.
Zamijećen je i sve veći broj žena žrtava nasilja koje odustaju od svjedočenja protiv svojih nasilnih supruga ili partnera već nakon prve prijave ili čak i za vrijeme trajanja sudskog postupka.
Stoga trend smanjenja broja prijavljenih osoba ne daje kompletnu sliku opsega ovog problema jer se zapravo povećava broj neprijavljenih slučajeva, odnosno žrtava koje trpe nasilje dok istovremeno rastu slučajevi kaznene prirode nasilja prema ženama i u obitelji, uključujući i najteža kaznena djela na štetu bliskih osoba i to najčešće žena, kao što su ubojstva, prijetnje, teške i osobito teške tjelesne ozljede i slično.
Uz blagu penalnu politiku, a podsjetit ću, ispod 10% bezuvjetnih kazni zatvora, razlog ovakvom trendu zapravo je nepovjerenje žrtava u rad institucija, prvenstveno pravosuđe, te nedovoljna podrška žrtvama i izostanak bilo kakvih sustavnih i ozbiljnih preventivnih odnosno rehabilitativnih aktivnosti usmjerenih na počinitelje nasilja.
Uz obiteljsko nasilje, žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu, stoga se trebaju žurno potražiti bolja zakonodavna rješenja.
Više nego očito da postojeće zakone zapravo treba mijenjati jer je evidentno da u praksi ne čine ono za što su napisani. Stvari se u pogledu borbe protiv nasilja itekako sporo mijenjaju i o nasilju nad ženama treba govoriti, ali prvenstveno treba djelovati i to učinkovito.
Evidentno je da u RH postoje zakoni koji se bave ovim pitanjima, a pogotovo pitanjem nasilja nad ženama, da postoji Istambulska konvencija koja se nažalost u praksi ne primjenjuje. U pitanju je velik posao, a bude li se ovim tempom obavljao, Istambulska konvencija još desetljeće neće zaživjeti, a situacija je i više nego alarmantna jer još uvijek nema skloništa za žene žrtve nasilja u svim županijama, obećana SOS nacionalna linija za prijave ne postoji, postojeća skloništa su prekapacitirana, nedostaje stručnjaka, a o propustima u postupanju službi da ne govorimo, što govori da nema s jedne strane ni edukacije, ali ni osvješćivanja ljudi, građana o ovoj problematici.
Priča oko Istambulske, oko realizacije njenih odredbi, oko suzbijanja nasilja u praksi i u propisu mora biti učinkovitija jer nema slobodnog, otvorenog, tolerantnog, pravednog, modernog društva bez potpune rodne ravnopravnosti.
I borba za ravnopravnost je u svojoj biti borba protiv nepravde, borba protiv nejednakosti i borba protiv diskriminacije jer bez obzira jesi li star ili mlad, muškarac ili žena, koje si nacionalnosti ili koje si vjeroispovijesti, nama u SDP-u je bitno samo jesi li čovjek, mi ne dijelimo ljude, to je RH kakvu ja vidim i to je RH kojoj ja želim pripadati, ali da bi pripadali takvoj RH, tu ravnopravnost moramo ugraditi u temelje našeg društva, kao što smo je i mi u SDP-u bili spremni ugraditi u statut, u temelje naše stranke i zato prvi put u povijesti na listama SDP-a imamo isti broj muškaraca i žena. Zadnja lista koja je tako sastavljena je bila lista za Europske izbore.
Ja ovim putem pozivam sve ostale stranke u RH da slijede naš put, on ne košta novca, košta malo truda, košta puno srca i nešto povrijeđenih muških ega.
Moj cilj je jednak broj muškaraca i žena u politici jer sam potpuno uvjeren da kad žene u RH uspiju da će uspjet cijela RH. Hvala vam.
Zahvaljujem.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a poštovana kolegica Željka Josić, izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege zastupnici, evo prije nekoliko mjeseci smo raspravljali o izvješću pravobraniteljice za 2018.g. koje je doista bilo sveobuhvatno i vrlo detaljno, danas govorimo o njezinom razrješenju odnosno ponovnom imenovanju.
Ja bi se osvrnula samo na nekoliko meni osobno bitnih stvari koje su se događale u proteklom mandatu, a koje mislim da su izuzetno bitne po pitanju ravnopravnosti spolova, čime se i sam ured pravobraniteljice bavi.
Ono što se stalno i svakodnevno isticalo je diskriminacija temeljem spola, obiteljskog statusa, majčinstva, spolne orijentacije, rodnog identiteta i to u području rada, zapošljavanja, obitelji, političke participacije i obrazovanja.
Ono što treba istaknuti da ured pravobraniteljice nije bio samo u velikim gradovima, već je se selio, rekla bih to tako, po terenu, na način da je surađivao sa županijskim povjerenstvima za ravnopravnost spolova.
Prisjetimo se da je pravobraniteljica kroz svoje projekte, ukupno 4 europska projekta koja je provodio ured pravobraniteljice, i kroz te projekte je vrlo aktivno sudjelovala sa lokalnim i regionalnim jedinicama.
Svakako treba naglasiti da je tijekom ovog mandata postignuta jako dobra suradnja sa drugim institucijama i ustanovama, što se vidi i kroz uvažavanje odluke same institucije pravobraniteljice.
Svakako je pozitivno i treba isticati poticanje međuresorne suradnje i trajne edukacije u drugim sustavima.
Nemojmo zaboraviti da se tijekom ovog mandata aktivno sudjelovalo u edukaciji policijskih službenika, da su potpisani sporazumi sa Ministarstvom obrane, da su, da su educirani pripadnici vojne policije, ali isto tako i sami djelatnici centra za socijalnu skrb.
Ono što trebamo naglasit, a to je vrlo dobro, korektno i brzo postupanje na pritužbe građanki i građana po pitanjima medijskih sadržaja, gdje je samo pravobraniteljica često upozoravala na senzacionalizam u izvještavanju, a posebice što se tiče obiteljskog nasilja.
Ne zaboravimo i omalovažavanje temeljem spola u izjavama javnih osoba, zatim seksizma u reklamnim kampanjama, to je sve rezultiralo i određenom edukacijom u medijima.
Treba istaknut kako mi često se pozivamo na to da su djeca naša budućnost i da djecu trebamo usmjeravati u sport, tako je i ovaj ured u svom djelovanju se osvrnuo i na diskriminaciju u sportu koja je još uvijek aktualna. Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u suradnji sa Hrvatskim rukometnim savezom provodi određena istraživanja ali isto tako educira mlade sportaše, rukometašice i rukometaše te njihove trenerice i trenere. Na taj način se ovdje promiče ravnopravnost, uvažavanje te izbjegavanje seksualnog uznemiravanja.
Na kraju bih naglasila još da osim spomenuta 4 europska projekta koja su provedena provedene su brojne publikacije, snimanje i dokumentarni film a sve kako bi se ukazalo na diskriminaciju temeljem spola u pravosuđu i medijskom izvještavanju u slučajevima nasilja nad ženama.
Treba istaknuti kako se u zadnjih godinu ili dvije sve veća pažnja posvećuje ženama koje su iz ruralnih područja koje nam često prolaze ispod radara. I isto tako se govori o ženama sa invaliditetom, žrtvama seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, žrtvama trgovanja ljudima.
Ovo su samo neki dijelovi o kojima smo raspravljali prije nekoliko mjeseci kada je bilo aktualno izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018. godinu. S obzirom da su kroz ovih nekoliko pobrojanih dijelova vidljivo je kako ured pravnobraniteljice u ovom mandatu pravobraniteljice Ljubičić dosta je surađivao sa drugim institucijama, postao je vidljiv, djelovao je na terenu i mi iz Kluba HDZ-a ćemo podržati njezino ponovno imenovanje.
A ja bih još za kraj samo spomenula jedan vrlo zanimljiv projekt gdje se govorilo koji je, u kojemu su surađivala djeca iz srednje škole koji kaže prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena, usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života.
U ovom projektu još uvijek su istaknuta neka djeca koja smatraju kako je normalno da otac lupi majku i zato nemojmo zaboraviti koliko je ovo područje ravnopravnosti spolova bitno, koliko nam je bitno djecu educirati, koliko nam je bitno djecu informirati i da nije samo ured pravobranitelja, pravobraniteljice odgovoran za ovakve postupke nego da je odgovoran cijeli sustav.
Hvala.
Zahvaljujem kolegici Josić, u ime Kluba zastupnika SDSS-a poštovana kolegica Dragana Jeckov.
Izvolite.
Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predstavnici Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, kolegice i kolege.
Drago mi je da danas raspravljamo o Prijedlogu odluke o imenovanju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. U materijalima koje smo dobili na sjednici Vlade RH na temelju provedbenog postupka po objavljenom javnom pozivu utvrđen je i Prijedlog odluke o imenovanju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova kojom se gđa. Višnja Ljubičić ponovno predlaže imenovati pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova.
Kako je navedeno i u točki 4. javnog poziva za pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, da može biti imenovana osoba koja je između ostalog osobnim zalaganjem poznata javnosti u području zaštite ljudskih prava.
Klub zastupnika SDSS-a drži da je biografija gđe. Ljubičić u potpunosti a i više od toga nego potrebno zapravo zadovoljava tražene uvjete.
Gđa. Višnja Ljubičić u dosadašnjem mandatu pokazala je stručnost u postupanju, proaktivno djelovanje prateći sudske postupke, građanske parnice i zaštitu žrtava od seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, sve oblike obiteljskog nasilja, diskriminaciju na osnovu trudnoće, materinstva, spola i spolne orijentacije te svaki vid izravne i neizravne diskriminacije.
Uloga pravobraniteljice za ravnopravnost spolova je izuzetno važna i neovisna institucija koja po godišnjim izvješćima kako se da iščitati sve više dobiva povjerenje kod građanki i građana što uvelike ohrabruje čitavo društvo na promjene na bolje, prije svega u pogledu vidljivosti žena u društvu, marginaliziranih grupa i veće transparentnosti u radu drugih institucija.
Tokom dosadašnjeg osmogodišnjeg mandata gđe. Ljubičić vidjeli smo da je u ulozi pravobraniteljice za ravnopravnost spolova javno istupala i upozoravala na pojave diskriminacije u odnosu na Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Obiteljski zakon, Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o udomiteljstvu, Kazneni zakon, Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola itd..
Redovno je sudjelovala na sjednicama odbora, odnosno Povjerenstva za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora, županija u većini gradova, organizirala tematske konferencije i edukacije na temu prepoznavanja i zaštite ljudskih prava, sudjelovala na stručnim skupovima, okruglim stolovima u zemlji, regionu i u svijetu.
No ono što smo kao Klub zastupnika SDSS-a posljednjih godina dobivali jesu svakako pohvale rada ove neovisne i za građane sve više važne institucije što se da vidjeti iz njezinog rada na sa 93 organizacije civilnog društva, institucijama, sindikatima, parlamentarnim političkim strankama i izuzetnoj dostupnosti prema svima.
U prethodnom mandatu gđa. Ljubičić je provodila 4 memoranduma o suradnji koje je potpisala sa Policijskom akademijom MUP-a, Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike i Ministarstva obrane RH.
Od 2011. do 2019. za RH bila je nositeljica iznimno važna 4 europska projekta financirana sredstvima Europske komisije čija je ukupna vrijednost milijun 590 hiljada eura. Imali smo prilike čuti da se radi dakle o 4 projekta uklanjanje staklenog labirinta, jednakost prilika u pristupu pozicijama ekonomskom odlučivanju u Hrvatskoj.
Zatim prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena, usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života, izgradnja učinkovite zaštite promjene sustava za borbu protiv nasilja prema ženama te jednakost prava, jednake plaće, jednake mirovine, širenje opsega implementacije, akcije i zakonskih standarda rodne ravnopravnosti s ciljem dostizanja rodne ravnopravnosti i sprečavanje siromaštva u Hrvatskoj.
Na kraju bih zaključila da se radi o najmanjem pravobraniteljskom uredu sa samo 10 zaposlenih koji sa gospođom Ljubičić na čelu obavljaju iznimno važan posao. U ime Kluba zastupnika SDSS-a i moje osobno ime, svakako podržavam dosadašnji rad gospođe Ljubičić na mjestu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i pozdravljam njen reizbor.
Hvala.
Zahvaljujem.
U ime Kluba zastupnika HSU-a, nezavisnih zastupnika i SNAGA-e poštovani kolega Marko Vučetić.
Izvolite kolega.
Zahvaljujem.
Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovane kolegice i kolege, poštovani predstavnici Vlade.
Ova današnja točka je točka u kojoj se možemo susresti s onim što se u RH događalo i što je pravobraniteljica do sada činila, a odnosi se na kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona o suzbijanju diskriminacije odnosno odnosi se na ono na što je dovelo do nestanka mnogih građanskih i ljudskih prava pojedinim osobama samo zato što pripadaju spolu koji je podzastupljen, čak i u nekakvom ontološkom smislu ili rodu.
Nije sporno da dosadašnja i buduća pravobraniteljica ispunjava sve uvjete, da su joj stručne reference takve da zaslužuje biti izabrana i pod tim vidom je ovaj klub HSU-a, nezavisnih zastupnika i SNAGA-e podržava njezin reizbor.
Međutim, nama je sporno nešto drugo. S čim se mi to susrećemo i s kakvom stvarnošću se susrećemo, a ta je stvarnost sazdana i nalazi se u radnom vremenu pravobraniteljice, a i u našem egzistencijalnom vremenu odnosno u vremenu ove države za koju sam prije dva tjedna rekao da je poludržava, da je poluproizvod zbog toga što nije u stanju štititi svoje građane, nije ih u stanju štititi od nasilja.
Kada se radi o pravobraniteljici za ravnopravnost spolova radi se o jednom specifičnom području, a to je području našeg poimanja ljudskoga. Zašto je nama ljudsko poimano na jedan dualistički način, na način uzvišenosti onog muškog i muškarca odnosno uniženosti žene i ženskog ukoliko se radi o spolnim ili rodnim ulogama.
Hrvatsko društvo je društvo koje diskriminira. Ja dolazim s područja Zadra koje je ovih nekoliko dana poznato upravo po jednoj šutnji, tišini. Ta šutnja i tišina na nasilje koje se provodi prema osobama ženskog spola, prema osobama koje odigravaju i igraju rodnu ulogu koja bi trebala biti rodna uloga jedne potpune predanosti muškarcu da smo došli u situaciju da nam je nasilje nacionalizirano, da nam nasilje postaje sastavni dio našeg identiteta.
Zadar nije posebna sredina i ne odskače u statističkim podacima u odnosu na nasilje prema ženama. U nekim krajevima nasilja ima i više, ali ono što obilježava Zadar je tišina, šutnja, neometanost nasilja. Nasilje djeluje gotovo kao odjek mase, nasilje i nasilnici imaju pravo javnosti tako da im javnost gotovo daje podršku da nastave sudjelovati u nasilju.
Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova ovu spiralu nasilja treba zaustaviti. Država koja se želi zgotoviti u institucijama, a i među tim institucijama je i pravobraniteljstvo za ravnopravnost spolova treba prekinuti ovu spiralu nasilja i jasno javno izreći da nasilje prema osobama ženskog spola u ovom slučaju, nasilje prema ženama i djevojčicama ne smije biti tolerirano.
Nasilje prestajemo tolerirati kada o njemu progovorimo, kada o nasilniku progovorimo kao o jednoj negiranoj ljudskosti, a kada o žrtvi govorimo u terminima u herojstva i prema onome s čim se i s kime je država u tom trenutku identificirana. Država kada šuti ona je identificirana s nasilnikom, država kada progovara i na način zgotovljenosti zaštite građana ona je identificirana sa žrtvom.
Diskriminacija i neravnopravnost je oduzimanje stvarnosti realiteta u RH. Logika je iznimno bitna, ono što u logičkom smislu ne može opstati ne može opstati ni u realnom smislu.
Pojam roditelja, roditelj koji ugrožava djecu koji ne ljubi djecu nije roditelj. I svoj djeci RH koje roditelji ne ljube, o kojima roditelji ne skrbe poručujem da ugase pojam roditeljstva jer roditelje nemaju.
Država koja ne skrbi o svojim građanima nije država. Taj pojam možemo isto ugasiti. Ravnopravnost pojam koji počiva na tome da imamo jednaka prava, ako nemamo jednaka prava, ako muškarac može progovarati o tome koja su ženska prava, koja su prava žena, ako pripadnik većinskog naroda može progovarati o tome koja su prava nacionalnih manjina te pojmove treba ugasiti. Onda ravnopravnost ovdje ne postoji, nego postoji neravnopravnost.
Uvedimo negativne pojmove da shvatimo da je stvarnost koju živimo i stvarnost s kojom se susrećemo da je stvarnost negativnih pojmova odnosno da su naši pojmovi sada pojmovi neravnopravnosti, pojmovi diskriminacije, pojmovi oduzimanja prava.
Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova ove negativne pojmove treba definirati, odrediti i pustiti u javnost da bi javnost njima izašla na kraj i da bi u RH bivstvovali pozitivni pojmovi i pozitivna realnost.
Iza pojmova i u pojmovima se krije ono što mislimo, krije se bit predmeta, krije se bit stvari.
a krije se bit predmeta, krije se bit stvari. U neravnopravnosti se krije nasilje, u nasilju se krije neravnopravnost. U državi koja ne može izaći na kraj sa nasiljem i neravnopravnošću se krije odsustvo države. Shvatimo jednom da to nije država. Mi smo se u jednom gotovo najznačajnijem dokumentu kojeg smo trebali prihvatiti kao naše očitovanje da ustajemo protiv nasilja prema ženama, to je Istanbulska konvencija mi smo tad počeli govoriti o antologiji spola.
Da nisu bile takve tužne, protuhumane, protupovijesne okolnosti ja bi se ovdje grohotom smijao jer ontologija spola vam ništa drugo ne znači nego da je čovjek postao jedan genitalni humanoid. Jer ako vam je spol postao bitan a ne onaj koji je nositelj spola odnosno čovjek, ako vi iz spola definirate čovjeka, ako vam vrijedi ontologija spola onda niste ništa drugo nego opunomoćenici vlastitih genitalija, genitalni humanoidi.
I to bi me u normalnim okolnostima izazvalo grohot smijeha, danas se tome ne smijem jer i danas postoji ta sintagma i danas se postoji pozivanje na Istanbulsku konvenciju kao onu koja nije zaustavila nasilje.
Pa nitko neće zaustaviti nasilje genitalnih humanoida, tko će zaustaviti to životinjsko nasilje ali će ga ova konvencija, ovo pravobraniteljstvo i mogućnost drugačijeg govora institucija prokazati će ga, prokazati će ga kao nasilje koje proizvodi jedna posebna vrsta koja .../Govornik se ne razumije./... u RH a ta vrsta nastaje u ljudskom obliku a nije ništa drugo nego ono što sam nazvao genitalni humanoidi. Ti genitalni humanoidi žele uništiti sve, ti genitalni humanoidi žele uništiti i žene i ženskost u RH.
Ukoliko smo država, ukoliko se identificiramo, ukoliko bravobraniteljica postane opunomoćenica što bi trebalo biti ovog Doma, ovog Sabora a mi smo predstavnici građana zato što shvaćamo da suverenitet proizlazi i pripada svakom našem građaninu ali da suverenitet ove RH prvenstveno pripada žrtvi. Ona najviše i u izvornom, iskonskom smislu pripada upravo žrtvi, nikad nasilniku.
Rekao sam da dolazim sa zadarskog područja u kojem se šutjelo. Zadarsko područje nije posebno područje po broju nasilja ali ne smije biti posebno područje po tome što se šuti. Niti jedno područje ne smije šutjeti o nasilju. Niti jedno područje ne smije dovesti do toga da trivijalizira, da o nasilju govori na jedan perfidan način kao što je to učinio jedan, ne znam je li tjednik jer ja sam ga nazvao da se radi o jednom psećem članku, to je Hrvatski tjednik, pseći članak je, nije mi namjera ovdje omalovažavati pse, niti mi je namjera uzvisivati taj hrvatski tjednik ali on je napisao, taj članak je lajući članak. To je članak u kojem se laje prvenstveno na žrtvu.
I to je perfidni članak u kojem se uvlaći na perfidni način političare u taj članak između ostalog i mene jer je namjera takva znajući da su političari tašta bića, da će govoriti o sebi a ne o žrtvi.
Ja progovaram o žrtvi, progovaram o žrtvi o kojoj je taj tjednik lajao, progovaram o žrtvi kojim je taj tjednik djeluje kao manifest jedne te genitalne humanoidnosti. Manifest u kojem nastaje nasilje. Taj tjednik nije ništa drugo nego jedan instrument nasilja u hrvatskom društvu.
Taj instrument nasilja nastaje najprije kao psihološko, mentalno i spoznajno nasilje jer oni koji čitaju taj tjednik neka se suoče s time da je njihova spoznaja ispod razine tog tjednika, ispod lajanja pasa.
Onaj tko se može hraniti i primati informacije iz jednog tjednika koji na prvim stranicama brani nasilnika, dehumanizira žrtvu to ne pripada, ne da ne pripada civilizacijskom svijetu nego ne pripada niti jednom humanom svijetu osim svijetu ove genitalne humanoidnosti.
Hrvatski sabor i RH se ne može identificirati sa takvim nasiljem i sa takvim nasilnicima. Da bi se osigurali da pripadamo svijetu, da pripadamo onom svijetu koji će dekodirati nasilje koje u tekstovima će progovarati o veličini žrtve, koji će pronalaziti modele da se na jednoj međunarodnoj razini putem radionica i svega onoga što nam je potrebno utiša ono animalno u našem društvu, da se društvo humanizira potrebno nam je pravobraniteljstvo i potrebna nam je pravobraniteljica.
I klub nezavisnih zastupnika, HSU-a, SNAGA-e, Nove politike podržava imenovanje ove pravobraniteljice upravo pod ovim vidom. Pa neka to bude i vid dresiranja. Obično se u ovoj našoj poluprimitivnoj sredini kaže da je bolje živjeti jedan dan kao lav nego 5 ili 6 dana kao ovca.
Ja mislim da smo došli u situaciju da shvatimo da nam je najbolje da živimo minutu kao dreseri, da dresiramo sve te životinje oko nas. Pravobraniteljica upravo ima ovu ulogu u ovakvom društvu, u društvu koje se ne može suočiti sa istinom, u društvu koji dan danas Istanbulsku konvenciju umjesto da se zahvali i kaže Istanbulska konvencija nije ono što smo mi u svojoj umanjenoj spoznaji smatrali da jest, Istanbulska konvencija je potpuno nešto drugo, nije oživjela nikakve negativne za hrvatstvo i hrvatskoga čovjeka negativne silnice nego ga je dovela do toga da se suoči sa nasiljem.
Mi to nismo uspjeli napraviti i pravobraniteljica ima ulogu humaniziranja društva ali prije toga treba preuzeti ulogu i dresiranja svih onih koji hrvatsko društvo žele animalizirati.
Dakle ponavljam, podržavam dosadašnji rad pravobraniteljice, u mnogim segmentima se divim tom radu i očekujem da pravobraniteljica shvati koji su novi, složeniji zadaci nastupili i nastali u RH a da su ti zadaci, nisu samo zadaci kako se suzbiti, kako suzbiti nasilje i diskriminaciju nego prvenstveno kako dati, spoznati i jedan pozitivan sadržaj našoj spoznaji i podignuti javni um da taj um bude um koji će prokazivati nasilje, koji će se identificirati sa žrtvom i koji će pronalaziti sve one učinkovite modele da diskriminacije ne bude, pogotovo da ne bude diskriminacije po spolu.
Svi oni koji se pozivaju na ontologiju spola, onda nek prihvate da ako drže da je takvo jedno određenje trajnije, zamislite kad netko doživljava diskriminaciju po identitetu koji mu trajno ili trajnije pripada, to je identitet, ne znam, muškarcu muškost, trajno ili trajnije pripada ženi ženskost, osoba s invaliditetom, dok ne dođe do radikalne promjene ili rasta znanja u medicini, invaliditet mu dugotrajnije ili trajno pripada i ako je izložen nasilju zbog identiteta koji mu trajno ili trajnije pripada, on je svakodnevno izložen nasilju.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova se bori protiv neravnopravnosti koja proizlazi upravo iz ovog identiteta koji netko trajno nosi. Uloga ove pravobraniteljice je stoga ovdje i prosvjetiteljska, ta uloga je uloga i obrambena, ta uloga je uloga i pro aktivna, ovo je gotovo rekao bih se božanska uloga da se stvori svijet iz nereda u kojem danas vladamo. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Prelazimo na pojedinačnu raspravu, poštovani kolega Miro Bulj, izvolite.
Hvala lijepo predsjedavajući.
Uvaženi tajniče sa svojom kolegicom, kolegice i kolege, evo pred nama je imenovanje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, međutim, ovdje je trenutak da se kaže što se događa u RH po pitanju ravnopravnosti, ja bi više govorio ovdje o diskriminaciji žena u RH na način da danas imamo u primjer trgovačkim lancima, ne znam koja je to reakcija u trgovačkim lancima koji u žene u Austriji imaju, ne znam, pet puta veću plaću, nego u istome lancu u RH, doslovno žene se u RH teroriziraju kao roblje, to je diskriminirajući stav u odnosu na druge države koje imaju puno bolje plaće, puno bolje uvjete, to je jedan od primjera diskriminacija žena u RH koje doslovno trgovačkim lancima su roblje, ne samo po pitanju diskriminacije u trgovačkim lancima i po pitanju odnosa prema ženama u RH možemo reć, evo primjer, ja ću pogledat, znači lokalno ću kad govorim o radnom pravu, radnice Dalmatinke su desetine godina radile bez plaće, bez marende, nitko im nije dizao glas, ja osobno sam čak i privođen i suđen zbog tih žena, bez obzira što nisam podržao Istambulsku konvenciju jel ne mislim da će dati rezultate Istambulska konvencija, nego hrvatska država, pravosuđe i slično koje je omalovažilo i te radnice Dalmatinke, koje dan danas nisu dobile svoju zarađenu plaću, 10.g. nisu imale za marendu, za prijevoz i kad je se moglo riješiti, znači čak je i premijer Plenković obećao da će se riješiti ako se država odrekne svojih potraživanja prema radnicima Dalmatinke, to nije odrađeno, to nije odrađeno.
A kad govorimo o diskriminaciji po, kad govorimo o pravosuđu, naravno da je pravobraniteljica ona koja mora biti glasna i koja mora govorit o pravosuđu jel ono što se je dogodilo kao što je kolega rekao u Zadru, toga ima svagdje, međutim je činjenica da slučaj Daruvarac, presuda prvostupanjska je, drugostupanjska umanjena na, u odnosu na prvostupanjsku, sa 5 na 4.g. Kakva je ta poruka tog suda prema žrtvama koje su silovane, istučene pred cijelom javnosti, govorimo o slučaju Daruvarac, di joj se glava razbijala od pisoar, znači mi jednostavno kao društvo moramo urediti pravosudni sustav, zaštititi znači i, zaštititi u ovome slučaju slabije.
Dal je to Istambulska konvencija, evo vratit ću se i na nju, svaki mora imat svoj stav, ja ne mislim da su ljudi koji nisu glasali za Istambulsku da nisu ljudi, dapače, ja osobno nisam glasao, niti bi glasao, ne smatram da će nam pomoći Grevija udruga koju će hrvatska država plaćati, da će nam pomoći ako mi ne uredimo pravosuđe, a to je sad vidljivo, to je vidljivo u Zadru nedavno da nam neće pomoći niti jedna udruga ako mi nemamo pravosuđe, niti će nam pomoći pravobraniteljica, niti će nam pomoći bilo tko, tako da ti dokumenti koje je Plenković ovdje predstavio, SDP podržao, nisu pomogli, evo koja je sad razina u ovome trenutku, koja je razina u trenutku, kolko je se pomoglo, ne koliko je se pomoglo trenutno evo u slučaju Zadra, šutnja i dalje šutnja, nego se digla gđa. Šešelja, Botić Marijana, par ljudi, još nekoliko udruga i govorile su o tom problemu i pod pritiskom su to odradili. Prema tome, niti smatram da ova pravobraniteljica je nešto puno napravila, a pogotovo zbog toga šta se pozivali svi na Istambulsku konvenciju, evo neka iz HDZ-a mi kažu koliko je Istambulska konvencija pomakla, ovaj spriječila nasilje i ravnopravnost spolova, evo nasilje, diskriminaciju, kolko je to u RH zaustavljeno, kolko je spriječeno, vi ste dobili pljesak od SDP-a i to je ok, to je korektno, SDP je to tražio i to shvaćam. Koliko je Istambulska konvencija napravila pomaka osim što imamo obavezu nadzora udruge Grevija koja je strana udruga, a koliko je pravosuđe učinkovito po pitanju rješavanja nasilja silovanja, po pitanju u ovome slučaju žena. Samo zadarski slučaj govori o tome da pravosuđe nije funkcionalno, da naše institucije ne rade svoj posao i da RH nije napravila ono što bi tribala napraviti osim što se hvali da smo donili Istambulsku konvenciju, osim što će činovnici EU pljeskati, što će imenovati Marijanu Pejčinović, što su imenovali za tajnicu Vijeća Europe, šta su se ispunili svi kriteriji prema tim činovnicima, u ovome trenutku ja ne vidim nekakav pomak po pitanju i silovanih žena i problemu svih šta se tiče ovaj tih slučajeva koji su bili na, koji su bili eksponirani, a šutnja tamo gdje nisu slučajevi eksponirani, di institucije šute, to je sam pitanje svih pitanja.
Prema tome, ovdje je više bio marketinški trik predstavljanja svijetu da smo mi uredili sustav, da ćemo ga urediti i to ćemo morati naravno platiti. Međutim je činjenica neka mi neko potvrdi koji su pomaci.
Ja pitam svih nas, koji su pomaci u zaštiti u ovome slučaju od kada je donesena Istambulska konvencija, evo u slučaju Zadar, u slučaju Daruvarca i u posljednjem slučaju silovanja djevojke? Koji su to pomaci u tom smislu, evo u zadarskom pravosuđu, dalmatinskom, sinjskom nebitno di, hrvatskom pravosuđu osim što se hvalimo mi smo donijeli Istambulsku konvenciju. I svi oni koji nisu glasali za Istambulsku konvenciju su neprijatelji. Ne. A osobno sam kao čovjek bio sa radnicama „Dalmatinke“, štrajka, oda na prosvjede tada organizira zbog tih žena, tako je bilo u „Kamensko“ tako je u drugim brojnim situacijama gdje poslodavac nije ispunio svoje obaveze prema ženama.
U Hrvatskoj žene su diskriminirane u odnosu na žene EU, sve konvencije koje ste izglasali ovdje, izglasali ste da bi Plenković i njegova Vlada bez obzira na svjetonazor, isključivo da bi se mogao pokazati EU i reći, evo ga mi smo donijeli konvenciju.
A kako funkcionira sustav i zašto uopće Istambulska konvencija i zašto bi mi morali plaćati stranim udrugama ili bilo kome da nas kontrolira da mi nismo spremni sami to odraditi? Bez obzira šta misli neko ovdje i šta govorio o onima koji nisu podržali Istambulsku konvenciju bilo od građana, bilo od saborskih zastupnika, mene zanimaju što se događa u ravnopravnosti spolova, u sprečavanju nasilja, koji su pomaci od donošenja Istambulske konvencije, a ja tvrdim da je sada gore. Jedino šta je gospođa Pejčinović Burić imenovana za tajnicu Vijeća Europe za nagradu.
Koji su to rezultati? Evo vas pitam kolege iz HDZ-a i vas tajniče, koji su rezultati od kada je iz SDP-a nije bitno, od kada je donesena Istambulska konvencija o sprečavanju nasilja nad ženama, diskriminacije, koji su rezultati? Osim što ćemo stranim udrugama morati davati određene iznose umjesto da smo ulagali u Hrvatskoj u institucije da zaštite žene. Evo molio bih da mi netko odgovori ili tajnik ili neko, koji su to uspjesi, tj. pomaci u sprečavanju nasilja nad ženama?
Ja koliko znam da je gore. Ako imate nekakav rezultat uvaženi tajniče recite mi što je to bolje u RH po pitanju nasilja nad ženama od kada je Istambulska konvencija donesena. Jel to možda riješeno pravosuđe, jel to možda zadarski slučaj? Bilo ko neka mi odgovori mene zanima, iz HDZ-a koji su digli ruku tvrdili su kada se donese Istambulska konvencija da će se smanjiti nasilje, da će nas nadzirati nekakvi vanjski čimbenici i da ćemo mi biti prisiljeni.
Ako mi sami ne zaštitimo žene i slabije kao država, onda mi nismo država, mi smo samo ovisnici koji moramo plaćati, ako nismo sami sposobni.
Hvala lijepo.
Zahvaljujem kolega Bulj.
Replika, poštovana kolegica Sabina Glasovac.
Izvolite.
Kolega Bulj, Istambulska konvencija upravo i propisuje odnosno traži od nas da sami napravimo određene iskorake koje nismo bili u stanju napraviti samoinicijativno prije potpisivanja, a onda i ratifikacije Istambulske konvencije.
Konkretno, možda da nije bilo Istambulske konvencije danas ne bismo imali izmjene u Kaznenom zakonu i izmjene o kaznenom postupku koje idu u prilog tome da se kazne za silovanje postrožuju, da se djelo spolnog čina bez pristanka tretira sada ponovno u Kaznenom zakonu kao silovanje. U 13 od 20 županija ipak se formiraju skloništa za žene, vjerujem da ćemo doći do onog cilja na 10.000 2,2 mjesta, nadam se da ćemo doći do toga da svaka regija ima svoj centar za pomoć ženama. Ima nekih pomaka.
Zahvaljujem.
Odgovor kolega Bulj.
Ako mi nismo sami zakonski pravosuđe i mi kao tijelo Sabor donijeti najoštrije zakone prema silovateljima i oni koji muče slabije u ovom slučaju žene, ja stvarno sumnjam da će nam bilo kakva Istambulska konvencija pomoći.
I ne mislim da je Istambulska konvencija napravila do sada bilo što što je pozitivno, a to je vidljivo iz grada odakle vi dolazite, iz Zadra, vi to vidite da je Istambulska konvencija bila samo pamflet s kojom se Andrej Plenković pokrio. Vi ste mu na to pljeskali i to je vaše pravo i vi to zastupate i čak vam ja to ne zamjeram.
Međutim, oni koji su govorili da nikada ne bi digli ruku da bi je prije odsjekli u ramenu, oni su digli ručicu, zato imaju sada tajnicu Vijeća Europe.
Hvala lijepa.
Zahvaljujem.
Sljedeća replika poštovani kolega Davor Lončar.
Izvolite.
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani kolega Bulj.
Ne mogu se oteti dojmu da u vašem izlaganju nekoliko puta spominjete Zadar. Što se to čudno događa u Zadru u odnosu na druge dijelove Hrvatske? To je jedna stvar.
Druga stvar, Zadar nije slučaj i to morate imati na umu. I treća stvar, o pojedinostima slučajeva ne možemo govoriti ni ja ni vi ovdje zato postoje određene službe koje rade svoj posao i koji će sigurno naći rješenje i vidjet gdje je uzrok svega toga.
Zato vas molim kada je Zadar u pitanju i okolica i cijela županija da evo sa nekom rezervom uzmete to, a ne da nas prozivate da smo mi ovaki, onaki što nije točno.
Hvala lijepa.
Zahvaljujem.
Odgovor kolega Bulj.
Odmah da kažem kolegi, nije to samo pitanje Zadra, to je pitanje svih krajeva. Ja samo vama postavljam kao članu HDZ-a dobili ste pljesak kada je bila izglasavanja Istambulska konvencija Koji je to pomak u sprječavanju silovatelja napravljen otkad je donesena Istambulska konvencija, osim što je Marijana, Marija Pejčinović Burić imenovana za tajnicu Vijeća Europe?
Koje su to mjere protiv silovatelja, protiv onih koji mrze žene, protiv svih loši, ravnopravnosti žena u radnom odnosu jel su povećale plaće se našim ženama u trgovačkim lancima stranim gdje je tri puta veća, u stranim državama, u drugim državama, da dolaze lanci plaće?
Obezvrijeđene su žene u RH, a HDZ je donio Istambulsku konvenciju čisto da bi mogao gori mahati tim papirom u EU da bi oni nekoliko funkcija kao tajnik Vijeća Europe.
Ja vas pitam koji su pomaci u bilo kojoj diskriminaciji prema ženama doneseni otkad je izglasana Istambulska konvencija? Mene to zanima jel tada …/Upadica: Zahvaljujem/…svi mi koji smo bili protiv Istambulske rekli su da smo mi neljudi …/Upadica: Zahvaljujem…/……/Govornik se ne razumije/…
…kolega Bulj.
Prije prelaska na slijedeću raspravu samo jedna informacija odnosno obavijest da ćemo sutra prije početka redovne, znači točke dnevnog reda koje smo predvidjeli, imati amandmane odnosno raspravu o amandmanima na današnje objedinjene Konačne prijedloge Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i Komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, dakle ujutro u 9,30.
Prelazimo na slijedeću raspravu, poštovana kolegica Ljubica Maksimčuk, izvolite.
Hvala potpredsjedniče HS.
Uvaženi predstavnici ministarstva, kolegice i kolege, pred nam je danas prijedlog Zakona o razrješenju i imenovanju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, vidimo da je gđa. Višnja Ljubičić imenovana 28. listopada 2011.g. na mandat od 8.g., da joj je prije 2 dana istekao mandat, a da je Vlada na svojoj sjednici od 17. listopada razriješila je i predložila gđu. Višnju Ljubičić za imenovanje na ponovni mandat.
Jednako tako čl. 20. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova vidimo da je propisano da pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova imenuje i razrješuje HS na prijedlog Vlade RH.
Vidimo u ovom mandatu gđe. Višnje Ljubičić da je njen rad bio vidljiv, da je surađivala sa institucijama, pravobraniteljica je neovisno i samostalno tijelo koje prati provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji su vezani za ravnopravnost spolova, naime jednom godišnje HS podnosi izvješće o svome radu, znači pravobraniteljica razmatra slučajeve kršenja načela ravnopravnosti spolova, slučajeve diskriminacije prema pojedincima ili grupama pojedinaca koji su počinila tijela državne uprave i jedinica lokalne, područne i regionalne samouprave i drugih tijela s javnim ovlastima zaposlenim u tim tijelima i druge pravne i fizičke osobe.
Jednako tako kod statistike možemo vidjeti da je se kroz niz godina, da smo, da je najveći broj pritužbi bio žena na diskriminatorno ponašanje i postupanje u svim segmentima društva, znači 2/3 tih pritužbi su bile pritužbe žene.
Jednako tako vidimo da gotovo 56% nezaposlenih čine žene, da u velikoj većini žrtve nasilja u obitelji su žene, od 78%, 22% su muškarci.
Jednako tako možemo vidjeti da se pravobraniteljica kroz niz istraživanja uključila i radila pod navedenim područjima, a to su istraživanja o kršenju prava na stanku za dojenje djeteta, zastupljenost žena i muškaraca na upravljačkim pozicijama, zastupljenost žena u trgovačkim društvima, položaju majke s malom djecom na tržištu rada.
Jednako tako veliku mogućnost koju svi zajedno sada pravobraniteljstvom za ravnopravnost spolova možemo učiniti kako bismo poboljšali ravnopravnost žena odnosno one su podzastupljene u svim segmentima koje vidimo, su lokalna uprava, lokalna i regionalna samouprava kad vidimo da imamo 428 općina, 127 gradova i 20 županija, kada pravobraniteljica odnosno svi mi budemo s povjerenstvima za ravnopravnost spolova radili i komunicirali više zasigurno ćemo i tu napraviti pomak, evo kroz sve preporuke koje je pravobraniteljica upućivala prema HS, prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave i kako je predložena na još jedan mandat, evo podržavamo i naravno svi ju moramo, svi joj moramo jednako pomoći da u ovom slijedećem mandatu puno više pažnje posvetimo ravnopravnosti i podzastupljenosti žena u svim segmentima društva. Hvala.
Zahvaljujem.
Slijedeća rasprava poštovana kolegica Sabina Glasovac, izvolite.
Hvala vam g. potpredsjedniče HS.
Poštovane kolegice i kolege, osobno moram izraziti zadovoljstvo prijedlogom Vlade o ne razrješenju, ali razrješenju i istovremenom prijedlogu za imenovanje dosadašnje pravobraniteljice za ravnopravnost spolove gđe. Višnje Ljubičić da joj se ukaže to povjerenje i u narednom, narednom mandatu.
Ja se nadam da je ovakva odluka Vlade bila motivirana zaista kvalitetnim radom, što na zaštiti, ja ću to tako reći, provedbi Zakona o ravnopravnosti spolova i svih drugih međunarodnih dokumenata koji idu na tom tragu i nastojanja, pa čak i dosta uspješnog realiziranja u vidljivosti same institucije odnosno instituta pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u javnosti kao osobe i ureda kome se s jedne strane oštećene stranke mogu obratiti u slučaju da smatraju da se krše njihova prava na temelju rodnog, spolnog odnosno rodnog opredjeljenja, s druge strane da mogu biti sigurni da će ta institucija odnosno ta osoba inzistirati na, u onim instancama u kojima je to potrebno na rasvjetljavanju svim pojedinih slučajeva i treće da će nekakvom svojom inicijativom pokušavati dignuti razinu zaštite i poštivanja prava o ravnopravnosti spolova i paritetnoj demokraciji na jednu višu razinu. Nadam se da kada je Vlada predlagala gđu. Višnju Ljubičić da je zapravo se vodila ovim, znači što je ono za što je HS ovlastio pravobranitelja odnosno pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova za njen posao, a da njen izbor nije zapravo uzrokovan time što Vlada nosi to jedno breme snažnog političkog udara na, pokušaj udara ili uspješnog udara na neovisne institucije koje su proživjele brojne pravobraniteljice koje su na neki način smijenjene, maknute i dan danas to proživljava predsjednica za, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i možda je ovaj izbor, što je dobro, i ako je tako, ali to ne bi bili dobri motivi, možda je ovaj izbor u jednom dijelu uvjetovat i time da je pod ovim pritiskom Vlada zapravo bi ne imenovanje odnosno pokušaj zamjene i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova izazvao nove otpore u javnosti.
No, bilo kako bilo, ja smatram da ovime donosimo, odnosno da kada budemo izglasali gđu. Višnju Ljubičić, najvjerojatnije sutra, napravit ćemo dobru stvar. I dalje se hrvatsko društvo bori s istim ili sličnim problemima, i dalje će pred pravobraniteljicom biti puno posla.
Žene su i dalje u Hrvatskoj za jednake poslove manje plaćene, žene su i dalje podzastupljene na upravljačkim pozicijama, žene su i dalje te koje nemaju jednake šanse za razvoj karijere i privatnog života. Mislim ja poštujem osobno pravo svake žene da se odluči za samo privatni život i mislim da feminizam niti borba za ravnopravnost spolova ne bi smjelo biti nametanje nekakvog životnog stila, da svi moramo biti ostvareni i karijerno odnosno profesionalno i osobno. Ne.
Postoje žene koje žele biti samo domaćice, koje žele posvetiti se obitelji, žele biti majke i njima treba to pravo pružiti, slobodu njihovog izbora. Postoje žene koje se žele ostvariti samo karijerno, možda se ne žele ostvariti u ovom nekom drugom području, i njima treba pružiti pomoć, odnosno podršku u smislu da imaju pravo na svoj izbor. Međutim, ženama koje žele i jedno i drugo društvo i zakonodavni okvir i cijeli taj društveni servis institucionalni od državne do lokalne razine, tu je najveći izazov, treba omogućiti da ona u tom slučaju, ukoliko je to njena želja da vješto kombinira i paralelno vodi i profesionalni i privatni život, društvo joj to mora osigurati.
I tu su zapravo najveći izazovi s kojima se borimo godinama. U nekim segmentima smo uspjeli, uspjeli smo se pomaknuti s mrtve točke, međutim u nekim dijelovima još uvijek kaskamo i tu ima puno posla i vjerujem da će pravobraniteljica i u narednom mandatu, zajedno s nama saborskim zastupnicima, zajedno sa svim institucijama, raditi upravo na tom području.
Međutim, ono gdje imamo problem, ali je nekakav dojam, a možda ne i samo dojam je da se stvari još pogoršavaju jest i ova tema o kojoj je maloprije govorio kolega Marko, znači to je nasilje. Ne samo nasilje u obitelji nego nasilje i u intimnim vezama koje ne moraju nužno biti vezane odnosno registrirane kao brak niti se po zakonu pripadaju u izvanbračnu zajednicu, ima tu i vršnjačkog nasilja u školama, ima tu i nasilja u adolescentskim odnosima i vezama i neke stvari, čini mi se, kulminiraju u hrvatskom društvu.
Ne slažem se s onima koji smatraju da Istambulska konvencija nije i neće uroditi plodom. Ona je pred nas stavila određene izazove, na nama je da tim izazovima doskočimo i da stvari počnemo rješavati.
Mislim da u dijelu prevencije u obrazovnom sustavu moramo napraviti puno više, to je naša sad nekakva kreacija kako ćemo mi to izvesti i kao država riješiti. Neke pomake kada govorim o borbi protiv nasilja o strožem sankcioniranju nasilja vidimo da će doći uskoro pred nas ovdje i saborske zastupnike u Kaznenom zakonu, u Zakonu o kaznenom postupku, vjerujem da ćemo u vrlo bliskoj budućnosti ispuniti onaj zahtjev koji je Istambulska konvencija stavila pred nas je da na 10 000 stanovnika imamo 2,2 mjesta u skloništu za žene i članove obitelji. Da nemamo u Hrvatskoj samo jedan centar koji nije sklonište nego je centar za pomoć ženama žrtvama nasilja, sada imamo samo sigurnu odnosno žensku kuću koja se time bavi.
U nekakvom planu je da imamo takav centar i u Rijeci i u Splitu i u Osijeku. Vjerujem da ćemo i to ostvariti. I puno je tu zapravo pred nama posla, puno je tu toga čega što moramo raditi.
Međutim, ono što nije dobro je da u Saboru kada imamo mogućnost servisirati neke stvari i doprinijeti kroz neke akcije, javne akcije, borbe za ravnopravnost spolova, edukaciji djevojčica i žena, borbi za njihovu ravnopravnost, ali i za sprječavanje nasilja nad ženama i nad djevojčicama, mi to ne činimo ili propustimo činiti. Tome u prilog je nekakva čudna odluka HS-a da se jedna konferencija koja se trebala pod pokroviteljstvom Odbora za ravnopravnost spolova održati u HS-u, koja je dovela europske i hrvatske stručnjake u ovim područjima koji su trebali podijeliti s nama primjere dobre prakse iz nekih zemalja EU, nažalost održala u Novinarskom domu, a ne u Hrvatskome saboru.
Mislim da to nije dobro, mislim da trebamo gledati stvari malo šire, trebamo raditi ono što je u tekućim poslovima nas saborskih zastupnika ali se ne smijemo bojati, libiti od toga da radimo određene iskorake, da preuzimamo inicijativu i da radimo i više od onoga što nam je propisano ili onoga što nam je zadano nekakvim poslovnikom ili što je u opisu našega posla a to je raspravljanje o zakonima, glasovanje o zakonima, predlaganje određenih inicijativa, postavljanje pitanja ministrima bilo pismenim, bilo usmenim putem, primanje građana, rad sa strankama, sudjelovanje u radovima odbora.
Znači ipak bismo barem kao odbori, kao radna tijela Sabora trebali raditi određene iskorake i to je jedna vijest koja me recimo malo rastužila. Neću sada ovdje politizirati, spominjati kako će se ovdje održati neki drugi skupovi nekih stranaka, zadržati ću se samo na ovome, nemojmo to više raditi. Svaku dobru inicijativu podržavajmo i trudimo se biti otvoreni i raditi male ali bitne iskorake za svako područje.
Kolegici Višnji Ljubičić iako nije danas izabrana vjerujem da će sutra to biti jednoglasno ili velikom većinom, želim puno uspjeha, ustrajnosti u radu a Vladi RH i vladajućoj većini želim što manje pritisaka na neovisne institucije, pri tome mislim i na Ured pravobraniteljice.
Jer jedino gledanjem istine u oči, suočavanjem sa stvarnim problemima u društvu sa kojima se suočavamo možemo probleme riješiti.
Hvala lijepa.
Imate nekoliko replika, pa ćete moći nastaviti sa raspravom na neki način.
Prvu repliku ima g. Zekanović.
Poštovana kolegice Glasovac, evo na kraju ste vaše rasprave rekli da nećete ulaziti u najam dvorane drugim strankama koje nisu hrvatske, podsjećam da je vaš član stranke Hajdaš Dončić, nekadašnji HDZ-ovac glasovao također za tu odluku tako da to više ne komentirate ili se, znači malo to u stranci raspravite vaš stav, on je zastupao vašu stranku.
Samo jedno pitanje zapravo sam htio postaviti kratko, 2011. godine vaša stranka je odnosno Vlada Zorana Milanovića postavila gđu. Višnju Ljubičić na ovo mjesto. Je li to istina?
.../Upadica se ne čuje./...
Nije? A Jadranka Kosor, Jadranka Kosor, pardon, pardon, .../Govornik se ne razumije./... ispričavam se.
Gđa. Glasovac, izvolite.
Vidite koliko mi je bitno tko je koga postavio da uopće ne znam zapravo koja Vlada je postavila gđu. Višnju Ljubičić i zapravo bi to po meni trebalo biti u ovom slučaju irelevantno pogotovo za ako ste time nekako htjeli poentirati na tome da ju podržavamo zato što smo ju mi imenovali, ne znam tko ju je imenovao, kolegi Arsenu vjerujem, kaže da je to bila Vlada gđe. Kosor ali zapravo to je nebitno jer ono što bi se trebalo valorizirati kod pravobranitelja i kod svega zapravo je rad a ne glasovati i raspravljati o nekome odmah s početne pozicije tko je tu osobu postavio ili nije postavio a sukladno tome onda zauzimati pozitivan ili negativan stav što se vrlo često u ovom Hrvatskom saboru događa i kod predlaganja zakona.
Evo mi u opoziciji smo možda išli sa jedno 20, 30 prijedloga zakona koji su trebali poboljšati standard hrvatskih građana u pojedinim područjima, svi do jednog su odbijeni. I ne može me nitko uvjeriti da su odbijeni zato što nisu kvalitetni nego zbog toga što smo ih mi predlagali.
G. Vučetić.
Zahvaljujem.
Poštovana kolegice, vi ste spomenuli mnogobrojne primjere u kojem dolazi do diskriminacije na temelju spola i roda i to ste stavili u kontekst Istanbulske konvencije i nerazumijevanja što Istanbulska konvencija jest.
Ako bih se poslužio ovom jednom predmodernom slikom koja je u sebi diskriminatorna jer, zašto je diskriminatorna sada ćete vidjeti kada ju upotrijebim. Nije mi jasno zbog čega se Istanbulska konvencija promatra kao recept za vještičje grotlo. Pa nije, Istanbulska konvencija nije neki napitak koji će ovo društvo očarati novim čarima nego je Istanbulska konvencija upravo u funkciji raščaravanja svijeta. Ovaj začarani svijet, svijet predmoderne, svijet diskriminacije, svijet vještičjeg grotla je svijet koji je doveo do toga da mi imamo problem što smo ženama dali pravo. Imamo problem u našem poimanju da prava mi ženi trebamo dati kao muškarci, kao društvo ili kao nešto. Trebamo pustiti ta prava da budu aktivna.
Hvala.
Hvala lijepa.
Gđo. Glasovac, odgovor.
Kolega Vučetić vi kao da zaboravljate da u jeku one velike antikampanje protiv Istanbulske konvencije kada ste slušali neke govornike, onda ste stjecali dojam da u Istanbulskoj konvenciji piše čak da će, tko će lakirati kako noktiće, tko će ulaziti s kime u wc-iće itd., itd..
Znači kada su namjere loše, kada su namjere nešto obustaviti i zaustaviti iz nekih ideoloških razloga onda se ne biraju sredstva pa čak i ako ta sredstva su u tom slučaju fake news i zastrašivanje i svjesna obmana javnosti što između ostalog je čak i kazneno gonjivo.
Ali znači ova Istanbulska konvencija nije ništa drugo nego nama pomoć, znači kada nema samopomoći, kada si ne možemo sami pomoći onda nam treba neka vrsta vanjske pomoći i ja tu Istanbulsku konvenciju shvaćam kao pomoć da nas prisili i natjera da si pomognemo tamo gdje si ne možemo samopomoći.
Hvala lijepo.
Gđa. Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo.
Dakle u vašem izlaganju ste se dotakli niz stvari ali mislim da je dosta važno se dotaći i reći sljedeće.
Mi svaki put reagiramo kada se nešto desi. Dakle kao što je medijsku pozornost izazvalo cijela priča vezano uz silovanje ove djevojčice i rezultat toga je bilo ekspresna izmjena i dopuna određenih elemenata u zakonu. To nije dobro, mislim da je dobro da smo reagirali ali ta reakcija ukazuje na činjenicu da mi samo reagiramo kada se nešto desi.
Ono što bi trebalo sustavno, sustavno rješavati problem, voditi računa, slušati sve one apele koji su upozoravani. Pri tome moram podsjetiti kada je bio Kazneni zakon upozoravalo se da se neki elementi njim trebaju regulirati. Udruge su ukazivale na to, nije se reagiralo. Nego sad kada se nešto desi mi uvijek reagiramo prekasno kada se nešto desi.
Hvala lijepo.
Odgovor, gđa. Glasovac.
Da, događa se to tako gđo. Mrak Taritaš, ali ja ću reći bolje ikad nego nikad a vi imate Vladu gdje vam jedna ministrica na ozbiljnu sumnju u nasilje jednog visoko pozicioniranog HDZ-ovca kaže, to komentira na način tako vam je to u braku.
Imali ste jednog gradonačelnika Zadra koji svojevremeno kad smo tek kretali u borbu za pitanja vezana uz ravnopravnost spolova kaže, ne, pa Hrvati katolici ne tuku svoje žene. Znači nama je trebalo 10, 20 g. i ima tih izjava da ne govorim šovinističkih od g. gradonačelnika Bandića pa ovdje g. premijer kako se obraća gđi. Esih i nekim drugim zastupnicama, ima toga, ima tog šovinizma još uvijek ali nama kao državi je za priznavanje da postoji problem, trebalo 10, 20 g. za neke stvari da bismo priznali, otvorili oči i počeli nešto raditi. Nije dobro da reagiramo nakon što se desi problem ali opet kažem bolje ikad nego nikad.
Vrijeme, hvala lijepa, vrijeme.
Gđa. Perić.
Pa evo poštovana kolegice, ja bi htjela istaknuti da je npr. grad Zadar među prvim gradovima .../Govornik se ne razumije./... par gradova u Hrvatskoj koji je osnovao sigurnu kuću za upravo majke, žene koje su zlostavljane i u toj sigurnoj kući su bile čak većinom žene koje nisu iz Zadarske županije, dakle prepoznao se već onda problem prije Istanbulske konvencije da postoji problem i da se na to reagira i osigura smještaj upravo takvim osobama i takvim ženama i djeci koja su bila zlostavljana.
Prema tome, ova stigmatizacija grada a to se događa nažalost svugdje, u svim gradovima kako Hrvatske tako i širom Europe ali je problem zbog čega se uopće događa nasilje, kako se stvara i kako odgajamo djecu i na koji način od rane životne dobi pa dalje.
Odgovor, gđa. Glasovac.
Gđo. Perić, naježim i ne volim kad se Zadar percipira i prikazuje kao grad slučaj jer zaista ljudi u tom gradu to nisu zaslužili ali ne možete borbu voditi borbu protiv nasilja a imati pročelnika koji je osuđen za obiteljsko nasilje. I vi ste s njim radili dok ste bila pročelnica i poglavarka, 20 g. je tamo, još uvijek je tamo.
Župana, aktualnog župana, vašeg župana koji je nokautirao opernog pjevača i ima zbog tog, mislim to nije rekla-kazala, to su stvari za koje postoje presude. Znate vi to i ja to znam.
Borba protiv nasilja počinje između ostalog i na nekim simboličkim primjerima i šalju se vrlo ozbiljne poruke time koga imate u svojim redovima. Toliko o tome.
Hvala.
Uvažena kolegica Glasovac, u pravu ste kad kažete da je riječ o ozbiljnoj temi koja zahtijeva ozbiljan pristup i u tom kontekstu vaše današnje konferencije bih podvukao da doista pokazuje ili oni koji bi htjeli pokazati da postoji nekakav sukob između tradicionalnih vrijednosti i ajmo reći ovakve vrijednosti postmodernog društva.
Uporno na tom ustraju iako zapravo nigdje za to nema utemeljenja. Naime, i vrijednosti na kojima počima i hrvatsko društvo pa ako se čak hoćemo pozivati na kršćanstvo, na katolicizam, onda ćemo vidjeti da je Biblija zasnovana samo na jednoj riječi a to je ljubav a i nikako ne isključuje dakle borbu protiv onoga što je najopasnije u ovom društvu a to je da su žene u podređenom položaju, da su žene na tržištu rada podređene i da nad ženama svakodnevno vrši nasilje i zbog toga ova podjela je samo uvjetna i služi onima kao koji ne žele se suočiti s tim istinom kao alibi da ne dolazi između ostalog i na ovu konferenciju.
Odgovor, gđa. Glasovac.
Žene su većina u društvu ali i dalje su većina u svim onim parametrima u kojima mjerimo neravnopravnost u odnosu na muškarce i to nije prirodno i to nije normalno. I meni je drago kad čujem vas kolege zastupnike da se uključujete u raspravu o temama koje se tiču ravnopravnosti spolova.
Nisam poklonik toga da o pravu ravnopravnosti spolova pričaju samo žene i da se to percipira kao ženska tema jer dokle god je većina muškaraca u ovom Hrvatskom saboru na mjestima na kojima se odlučuje ne samo u Hrvatskom saboru, mi bez podrške muškaraca i njihove osviještenosti zašto to nije samo ženska tema nego civilizacijska, demokratska tema, ne možemo naprijed i ne možemo nigdje i ne možemo ništa.
Zato evo hvala vam što se uključujete, ne samo u ove rasprave, ne samo vama nego i svim kolegama koji su se uključili, što vam je stalo i što radite na našoj i vašoj ravnopravnosti bilokojeg podzastupljenog spola.
Hvala lijepa.
U većini, manjini, sad je to jedan duboku razgovor bi se mogao povesti ali idemo dalje s raspravom, g. Bauk.
Zahvaljujem, g. potpredsjedniče, iz većine koji je pripadnik manjine. Jesam dobro rekao?
Da, tako da ja, koji sam pripadnik manjine, u stanovništvu a većine po spolu u Saboru a manjine po političkom opredjeljenju, vrlo rado ću nešto reći o …
…/Upadica Radin: Slojeviti ste./…
Ne, ne, apsolutno, pa vi ste potaknuli tu temu većine-manjine, u prometnom smislu sam debela manjina ja i kolega Borić jer smo s otoka, ima nas svega 2, 3%, u nekom drugom smislu smo u većini, u nekom smislu smo jača većina a brojnija manjina koja nije dovoljna snažna tako da ste otvorili dosta složena pitanja.
Kao prvo, kolegica Glasovac je u svojoj raspravi je rekla da joj ne čestita na razrješenju gđi. Ljubičić. Ja bi joj čestitao na razrješenju jer to znači daje odradila cijeli mandat a po Zakonu o ravnopravnosti spolova, ako joj se ne prihvati izvješće, njoj prestaje mandat.
Prema tome ako netko odradi 8 godina mandata znači da u 8 godina su joj sva izvješća prihvaćena, barem što se tiče pravobranitelja ili pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
To govorim zato što se sjećam jednog glasanja o izvješću ove pravobraniteljice, mislim da je to bila 2016. godina kada su sa ove desne strane bile one bijele točke, dakle HDZ je tad bio suzdržan oko njenog izvješća, mislim da je to bio onaj saziv Sabora koji je trajao par mjeseci zato što je valjda bila ono nadvlada, nadvladala su bili ovi iz Hrasta Iličić itd., unutar HDZ-a pa su zato uspjeli se izboriti da izvješće ne bude barem podržano.
Međutim, međutim ipak evo zadnjih godina se to malo, se to malo popravilo, ja mislim da je čak i g. Zekanović kada je bio u Klubu HDZ-a glasovao za njeno izvješće. Nisam siguran, mislim da, nisam primijetio da niste.
Tako da u tom smislu je to bio jedan pozitivan pomak i naznaka da će gđa. Ljubičić odraditi svoj mandat do kraja a kada je Vlada RH predložila nju za sljedeći mandat ja sam moram priznati bio ugodno iznenađen tom činjenicom i ustvari sam sad u jednoj rijetkoj prilici dakle manjina, kad opozicija neće kritizirati Vladu zbog nekog Vladinog prijedloga.
To se događa inače često, dosta zakona se usvaja jednoglasno ali ne oni pretjerano a neću reći bitni nego oni koji su malo složenije prirode.
Ovo je moglo biti jedno imenovanje složenije prirode ali kao što vidimo ipak će dobiti veliku, veliku podršku zastupnika što recimo nije bio slučaj kod pravobraniteljice za djecu, odnosno zakona o pravobraniteljici za djecu.
A nekako mi se čini da ni pravobraniteljica, pučka pravobraniteljica kada dođe vrijeme biti će zanimljivo vidjeti kako će se ustvari postaviti parlamentarna većina jer u parlamentarnoj većini ima većina parlamentarne većine koja je ne bi, manjina parlamentarne većine koja je bi, većina parlamentarne manjine koja je bi i manjina parlamentarne manjine koja je ne bi. Jesam dobro analizirao?
Svi su shvatili.
Dobro. Tako da ako recimo g. Radin i SDSS i drugi budu imali veći utjecaj odlučivanja Lora Vidović će ostati a ako se to prepusti samo HDZ-u Lora Vidović neće ostati, otprilike bi to bilo jednostavnije rečeno. To vrijedi vjerojatno i za neke druge stvari.
Što se tiče gđe. Ljubičić, ja moram izraziti kada već govorimo o imenovanju u novi mandat zadovoljstvo sa vremenom kada smo imali prilike tješnje surađivati dok sam bio u izvršnoj vlasti posebno i sa njenim tadašnjim zamjenikom g. Selancom prilikom definiranja rješenja u Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola a i u provedbi zakona koji se tiče ravnopravnosti spolova u onome dijelu političkog sustava.
Nekad je tu bilo i nekih manjih neslaganja ali isključivo u tumačenju propisa a ne u tome kako bi oni trebali izgledati. I želim dakle izraziti zadovoljstvo što je Vlada podnijela ovaj prijedlog i također izraziti zadovoljstvo radom pravobraniteljice pri čemu treba također reći da ona nije bila sklona u svom radu, ja bih to nazvao jednim fenomenom estradizacije.
Dakle ja sam pogledao njene reakcije u smislu kod ovog zadnjeg slučaja ali i kod prethodnih slučajeva gdje se trebala čuti reakcija pravobraniteljice i doista sve teme koje su zahtijevale reakciju pravobraniteljice bile su, ona je i reagirala. Jesu li to mediji prenijeli nešto više nego neke druge osobe koje su ipak sklonije malo lepršavom nastupu to je sad druga stvar ali sa aspekta institucija vjerujem da je napravila što je trebala.
Ono što još mislim da želim reći ovom prilikom je da nadam se da će ako to već nije iskoristiti i svoju ovlast iz članka 24. Zakona o ravnopravnosti spolova a tiče se podnošenja ustavnih, zahtjeva za ocjenu ustavnosti usklađenosti zakona sa Ustavom, recimo što se tiče Zakona o udomiteljstvu, ako to već nije napravila i u tom smislu bi to onda bio jedan zaokruženi rad koji bi vrijedilo podržati i pohvaliti i radujem se i sljedećim izvješćima sljedeće godine a radujem se i replikama koje sam vidio da ima.
Zahvaljujem.
Imate nekoliko replika.
Prvu repliku će vam dati g. Vučetić.
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Bauk, danas mi je dok ste vi izlagali u prvom dijelu bilo drago što sam polagao i slušao filozofiju matematike pa sam uspio shvatiti ove sve vaše odnose, brojeve, veličine, manjine ali kako se radi o temi koja se tiče ravnopravnosti spolova i diskriminaciji htio bih napomenuti kako ovdje matematika ne vrijedi jer se radi o jednoći ne u matematičkom smislu nego o jednoći u egzistencijalnom smislu, kada je netko izložen nasilju, kada je diskriminiran, kada nema ravnopravnosti onda je uništena cjelina egzistencije. Uništena je ako vama kao matematičaru, ako je matematika sve onda je uništena i sama mogućnost matematike i to uništava društvo. Društvo koje diskriminira je društvo koje uništava cjelinu egzistencije onoga tko je diskriminira jer ga je sveo na stvar reificirao ga je.
Zahvaljujem.
Hvala lijepa.
Odgovor, hoćete odgovoriti? Ne.
Mogu ja reći dvije riječi oko toga ako mi dozvolite onda, oko manjine i većine.
Manjina je ona koja ima manje prava. Tako u Južnoj Africi je manjina su bili, je bila obojena populacija a većina su bili bijelci koji su bili u debeloj matematičkoj manjini. Više-manje je to.
A sada idemo dalje sa replikama, g. Culej.
Kolegice i kolege mogu vam priznati da mi je upravo gadljivo licemjerje sa kojim vi pričate o ovoj temi. Gledate se u oči, .../Govornik se ne razumije./... druge zaboravljate, da sam radio izložbe o nasilju, silovanju u Vukovaru, tri izložbe, zaboravljate da ovdje nema gđa. Pusić koja je onako zdušno napadala na Vicu Vukojevića optužujući ga za silovanje nepostojeće muslimanke gdje do danas čovjek trpi određene posljedice vezano uz to i zaboravljate da tu među vama je sjedio i sjedi još uvijek g. Lalovac koji je imao suprugu Anastasiju koja je upravo filmski objasnila što joj je se događalo jer je snimila sve ono što se događalo. Možete širiti ruke koliko hoćete, ja govorim ono što se zbilo, što se događalo i što svi znamo…
…/Upadica Radin: Oprostite g. Culej, a o suprugama nećemo sada, jel da?
.../Govornik se ne razumije./...
Molim vas lijepo, nastavite, zaustavit ćemo vrijeme, vratit ćemo ga natrag, imate ali molim vas lijepo, nemojmo o obitelji zastupnika razgovarati niti kad ih ima ovdje niti kad ih nema ovdje.
…/Upadica Culej: Jel može?/…
Izvolite.
Ja znam da je politički nekorektno govoriti o onome koga nema, posebno o onome što je istina jer istina boli. U Hrvatskoj istina mnoge boli.
Činjenica je da u ovom Hrvatskome saboru su nam protutnjali mnogi koji su nam objašnjavali šta valja a šta ne valja a mnogi ovdje sjede i objašnjavaju hrvatskome narodu šta je dobro za njih a šta nije a mi sami među sobom znamo koliko smo crni pod noktima. Ma hvala.
Imamo povredu Poslovnika, g. Vučetić.
Zahvaljujem.
Kolega Culej je povrijedio Poslovnik u onom 238. članku u kojem ste ga vi opomenuli ali niste rekli da je riječ o povredi Poslovnika, ona je dvojaka, prvo povrijedio je kolegu koji tu nije nazočan jer je govorio o temi koja nije naznačena kao tema, iznosi obiteljske okolnosti ali je povrijedio i vlastiti integritet saborskog zastupnika jer i gdje je donosio jedne normativne interpretacije koje ne pripadaju ovoj raspravi.
Hvala, hvala.
Ja mislim da je najbolje da mi prođemo preko toga i da idemo na repliku a repliku je imao, ko je imao repliku, repliku je imao, odgovor na repliku, pardon, g. Bauk, ispričavam se.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Vi ste uglavnom rekli ono što sam ja htio reći u djelu koji se tiče našeg kolege Lalovca ali ipak da podsjetimo, dale u trenutku kada su te optužbe izašle, kolega je da tako kažem zamrznuo svoj status i u stranci i nije aktivno sudjelovao ni u radu Parlamenta kada je Državno odvjetništvo te optužbe odbacilo, on je nastavio normalno djelovati i evo rekli ste, sjedi s vama a ja vam obećavam da će sjediti i dalje, hvala.
Gđa. Glasovac ima repliku.
Kolega Bauk, spomenuli ste da očekujete na neki način od kolegice buduće i sadašnje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova da vidi što je sa onom ocjenom ustavnosti usklađenosti Zakona o udomiteljstvu sa ustavnim vrednotama odnosno nekim dijelovima Ustava, ja očekujem da će u slijedećem razdoblju izvršiti, ja ću to tako reći pritisak na Vladu RH da donese nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova, podsjećam Hrvatska nema od 2015. g. nacionalnu politiku za četverogodišnje razdoblje a nacionalna politika je jedan od ključnih politika je jedan od ključnih instrumenata i elemenata za borbu protiv neravnopravnosti i za uspostavljanje mehanizama za osnaživanje žena i veću ravnopravnost u svim područjima.
G. Bauk, odgovor.
Zahvaljujem.
Ja mislim da je izraz „izvršiti pritisak“ malo neodgovarajući za njenu situaciju jer Vlada na nju može više izvršiti pritisak nego ona na Vladu.
Naime, ova odredba u Zakonu o ravnopravnosti spolova koja govori ako se izvješće ne usvoji da je to razlog za razrješenje, stavlja pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova i pravobraniteljicu za djecu, u jedan poluovisni odnos sa Vladom odnosno sa parlamentarnom većinom i njihova je pozicija značajno slabija nego pučke pravobraniteljice čiji mandat ne ovisi o usvajanju izvješća.
To je jedan dio Zakona i o ravnopravnosti spolova i pravobraniteljici za djecu, pravobranitelju za djecu koji bi ipak trebao doživjet određenu promjenu u smislu ipak malo veće njihove neovisnosti ali i o tome kada dođe ponovno izvješće na dnevni red.
G. Žagar sad ima svoju raspravu.
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Dakle prije svega nakon 8 g. mandata gđe. pravobraniteljice, ostaje nam čestitati na njenom radu toliki niz godina jer kao što je rečeno u vašoj prethodnoj raspravi, pitanje neovisnosti u RH je upitno jer upravo i ova činjenica koju je kolega Bauk govorio da neusvajanjem izvješća zapravo prestaje mandat i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, dovodi u jednu situaciju u kojoj se teško može reći da je ona neovisna. Zbog toga njezin rad svih ovih godina treba posebno i pozdraviti a isto tako s obzirom da će dobiti podršku za imenovanje, treba joj zaželjeti uspjeha u budućem radu.
No ono čemu se ne mogu oteti dojmu a vidljivo je svakodnevno je sama činjenica da mi i izborom gđe. Ljubičić za ponovni mandat od 8 g., ne možemo nikako reći da ćemo napraviti veliki posao. Čini mi se to kao slikovito kao da smo uzeli tačke, u njih smo natrpali sve i svašta i rekli smo gđi. Ljubičić evo, sad ćete vi riješiti probleme s kojima se ovo društvo suočava svakodnevno, tj. ne suočava se društvo nego slabiji pripadnici toga društva. U ovom slučaju su to žene i od vas očekujemo da ta pitanja riješite. To tako ne ide, jer riječ je o jednom poslu koji je možemo reći započeo, na kojem se sve ozbiljnije radi, ali koji je dugotrajan i kojemu treba puno upornosti i na kraju krajeva i pravobranitelja treba podršku u svom radu, kako u donošenju zakonskih okvira, tako i njihovom poštivanju.
Mogli bismo reći da je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova zadnja crta obrane i dostojanstva i života mnogih žena u RH pa vidimo i djevojčica koje su, koje ili trpe nasilje ili doživljavaju različite oblike diskriminacije.
Naime, tržište regulira mnogo toga i mi smo danas u RH se mnogi pozivaju na tržište i kažu da će tržište jednostavno odnose u društvu usmjeriti ka poboljšanju. I doista vidimo u razvijenim zemljama da se to i događa. Međutim, što se događa u RH? Naime, tamo gdje tržište ne može rješavati stvari nastupaju pojedine institucije ili čak ako hoćemo do kraja u ovim slučajevima nastupaju žene. Žene u obiteljima koje skrbe o, bilo o djeci, bilo o starijim članovima obitelji, bilo o onima koji su bolesni koji se ne mogu o sebi sam skrbiti.
Tu nastupaju žene i tu nastupa na tržištu jedna neravnopravnost jer te žene nastupaju na tržištu na neplaćenom radu, dakle one rade, veliki dio tih obaveza obavljaju i za to nisu plaćene.
U ruralnim područjima, a tako je područje iz kojeg ja dolazim, to je izuzetno očito, međutim nije bolja slika ni u Gradu Zagrebu. Danas sam čuo informaciju da u Gradu Zagrebu postoje svega dvoje jaslice. Ne znam koliko je u RH, nemam te podatke, ono što nas EUROSTAT upozorava da je kad govorimo o brizi za djecu, počevši od vrtića, pa do brige za starije osobe, domova za starije i nemoćne osobe, u RH situacija nije dobra i tu nastupaju žene, najvišim dijelom žene su te koje skrbe ili pune tu rupe u društvu i zato nisu plaćene.
Neke razvijene zemlje su riješile taj problem jer je tamo intencija, vidimo prema podacima EUROSTAT-a da postoje, da se žene zapošljavaju u tzv. nepunom radnom vremenu i što je nekako zemlja razvijenija to je taj udio nepunog radnog vremena kod žena sve veći.
U RH to nije slučaj. S tim valja odmah naglasiti da nepuno radno vrijeme nije nikakvo rješenje koje bi trajno bilo dobro jer ono dovodi do slijedećih neravnoteža, a to je neravnoteže za vrijeme odlaska žena u mirovinu jer nepuno radno vrijeme znači manje uplate doprinosa u RH pogotovo bi to bio slučaj i onda dolazimo do iduće točke, a to je koja se tiče budućnosti, a to je neravnopravnost žena za vrijeme odlaska u mirovinu i samim tim ono za što se zalažemo i u našem klubu je što prije rješavanje obiteljske mirovine. Obiteljske mirovine i to iz dva razloga. Prvi razlog je sama motivacija žena da odlaze u da se bore za svoje mjesto na tržištu rada jer nije dobra poruka posebno u ruralnim sredinama da se socijalnom skrbi zapravo rješava njihova egzistencija, a kasnije oni nemaju mogućnosti za primanje mirovine osim uzimanja suprugove mirovine koji iznosi 70% ili u onom drugom slučaju ako je žena čitav život radila, a žene su slabije plaćene ako hoćete i vertikalno i horizontalno kako promatramo poslove u društvu, da ona se mora odreći svoje mirovine koju je zaradila 40 godina, ako se ustala svako jutro, svaki radni dan u 5 sati ujutro, putovala na posao po kiši i po snijegu i kad dolazi u mirovinu zbog tih malih plaća ona jednostavno mora reći to što sam ja radila 40 godina ne vrijedi ništa uzet ću 70% mirovine od muža. Je li to pravedno?
To nije pravedno i u tom smislu RH mora napraviti iskorake i sve to govorim u kontekstu izbora gospođe Ljubičić jer ne može ona to sama rješavati.
Pitanje porezne politike. Mi ćemo imati još jedan paket poreznih zakona, porezna politika mora biti takva da ženama omogućuje lakše zapošljavanje i u smislu olakšica koje onda nastupaju jer onoga trenutka kad se žena zaposli, a govorimo o slabije plaćenim poslovima tad se to računa kao dodatni dohodak u domaćinstvo, prelaze se cenzusi, pa se mora plaćati dopunsko, pa se mora određeni porezni pragovi i o tome treba razmišljati država svojim, porezna politika aktivnim pristupom.
Neke zemlje su to riješile poticajnim pristupom, neke zemlje su riješile manjom penalizacijom, kod nas bi trebalo razmišljati da se uvedu takve, takva i porezna politika i politika zapošljavanja koja bi omogućila bolji položaj žena. Sami projekti, programi poput programa „Zaželi“ ili program „Pomoć u kući“ nisu dovoljni, oni kratko nešto rješavaju, međutim dugoročno uvode još više problema nego li smo ih htjeli u početku riješiti.
Dakle, svi ovi problemi se i nalaze pred gospođom Ljubičić, ona se vjerojatno na zadnjoj crti obrane susreće svakodnevno u svom radu sa osobama koje joj se obraćaju za pomoć, ali da bi te probleme sustavno riješili, dakle trebamo i mi prije svega ovdje u Hrvatskom saboru, a onda Vlada RH, izvršna vlast, raditi više da bi ovaj te probleme riješili.
I naravno da se dotaknem i treće, treće razine vlasti, treće vrste vlasti, sudbene vlasti. Tu postoji puno propusta puno zabrinjavajućih odluka suda, nije na nama da komentiramo sudske odluke, ali možemo makar nekako zaključiti kako nam mnoge od tih odluka ne daju optimizam da će se nasilje ili da će se poslati poruka u društvu kako je nasilje neprihvatljivo, kako će se ono najstrožije kažnjavati jer upravo iz ovih razloga tamo gdje žene nastupaju, tamo gdje su, gdje je najviše žena zaposleno, bilo da je to obrazovanje, bilo da je to zdravstveni sustav, bilo da je neki drugi sustav, tamo su plaće i najniže, niže od prosjeka u RH i tamo gdje nema ekonomske slobode ili ekonomske neovisnosti nema ni druge vrsta sloboda i tamo je dobar poligon da nastupi nasilje. A ako žrtva nema adekvatnu zaštitu, ako nema pravu zaštitu, ako je ne očekuje i ako sumnja da će je dobiti onda se ona čak niti ne javlja više na, ostaje to u tajnosti jer što bi ohrabrilo da prijavi ako će još kasnije biti izložena drugoj vrsti zlostavljana o kojoj je kolega Vučetić govorio, pa čak i neodgovornih novinara koji onda svojim pristupom još više nanose štete samoj žrtvi.
Dakle, gospođi Ljubičić želim puno uspjeha u radu, a na nama je svima da joj u tom njenom radu i pomognemo.
Najljepša hvala.
Prva replika gospođa Mrak Taritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolega Žagar, vi ste u nekoliko navrata spominjali rad gospođe Ljubičić, ja mislim da treba jasno reći da njen rad je izuzetno dobar, jasno reći da joj nije jednostavno.
Ja moram priznati da sam bila jako, jako zabrinuta da se neće odlučiti da ona nastavi i sljedećih osam godina, ali treba reći ono što kada dobijemo izvješće o njenom radu, kroz izvješće o radu ona ukazuje na sve probleme. I zasigurno ocjenjuje rad i između ostalog i pojedinih ministarstava u sklopu Vladi i zasigurno tim ministarstvima nije baš ugodno vidjeti kroz izvješće što su dobro odnosno loše radili. I zbog treba još jedanput naglasiti da je to jedna, dakle cijela ekipa odlično radi, ona je prva u toj ekipi, nije im jednostavno i neće im ni biti jednostavno i podržati ih dalje u radu pravobraniteljicu.
Hvala lijepo.
Hvala i vama.
Gospodin Žagar, odgovor.
Vrlo kratko. Kolegice Mrak Taritaš, naravno treba to podcrtati rad gospođe Ljubičić i nekako ako to smijem reći, doista mi je nekako i čudi što se odlučila još za osam godina. Želim joj puno uspjeha i nije to sigurno jednostavan posao i trebat će joj puno snage, puno volje, entuzijazma i borbe protiv svih oblika. I naravno, da ste u pravu da nije to baš drago mnogima kada ona zauzme stav, kada kritizira, ja želim da to što hrabrije i što više radi, a prema njenim izvještajima vidi se da se mnoge preporuke sve više i više slušaju.
Drugu repliku ima gospodin Sladoljev.
Poštovani kolega Žagar.
Dakle, slažem se sa većinom u vašoj raspravi pogotovo što se tiče, ovo što ste govorili o socijalnom aspektu žena i njenom položaju na tržištu rada.
Međutim, ja ističem jedan problem kojim se bojim da se pravobraniteljica nije dovoljno bavila, a to je ravnopravnim roditeljstvom. Dakle, sam sam sudjelovao u puno tribina, udruge za ravnopravno roditeljstvo i evo naša država nažalost nema institut ravnopravnog roditeljstva kako ima na primjer druge razvijene zemlje jer preporuke EU je da se ide prema ravnopravnom roditeljstvu. I mi imamo veliki broj konfliktnih razvoda i masa muškaraca, dakle muževa, očeva su se javila da ne mogu viđati svoje dijete iako nemaju nikakvu prijavu za obiteljsko nasilje, psihičko nasilje. Žive pored svoje bivše žene, ne mogu viđati djecu jer je sud tako odlučio jer je došlo do konfliktnog razloga, to je njihovo ustavno pravo. To je jedan tabu o kojem se ne govori, a o tome treba progovoriti.
Hvala lijepa gospodine Sladoljev.
Gospodin Žagar, odgovor.
Uvaženi kolega Sladoljev.
Pokušat ću na jednom primjeru. Dakle, Finska je uvela jako dobar model kada govorimo, ako ću se dobro izraziti, roditeljskom dopustu gdje je finski zakon obavezao da i otac mora koristiti roditeljski dopust. Na taj način je ovo što vi govorite izjednačio oba roditelja zakonski jer onda se stvara manja mogućnost da bi se žene za vrijeme roditeljskog dopusta izložile manjoj plaći i na kraju krajeva manjim doprinosima jer u tome sudjeluju muškarci. I na taj način se šalje poruka da su jednaki pred zakonom.
A ovi vaši ekstremni slučajevi doista nisu dobri i u tom smislu u ovom slučaju sudbena vlast ili tko i tu treba uložiti napore da bi se te stvari izjednačile da se ne u ovim najtežim slučajevima razvode, a da se ne događa da otac bude diskriminiran u smislu skrbi za dijete ako sam dobro shvatio.
I na kraju gospodin Vučetić.
Zahvaljujem.
Poštovani kolega, vaša rasprava je imala dvojak karakter. U prvom dijelu ste govorili o tome što sve pravobraniteljica za ravnopravnost spolova radi i čini i tu je opet razvidno ono što sam rekao da u toj ženi mora biti uistinu nešto božansko. Zbog čega? Zbog toga što čovjek normalni čovjek ne može izdržati da se svaki dan susreće s takvim oblicima negativnog realiteta.
Mi se u izvješću susrećemo jedanput, dvaput godišnje, u literaturi netko tko se profesionalno bavi susreće se češće, ali pravobraniteljica za ravnopravnost spolova se svakodnevno susreće s ovim negativnim stvarnostima u hrvatskom društvu i ta negativna stvarnost se može dijelom otkloniti u ovom vašem drugom dijelu izlaganja, a to je uvođenjem nekakvog dijela obeštećenja putem obiteljskih mirovina.
Hvala lijepo.
Gospodin Žagar, odgovor.
Hvala.
Kolega Vučetiću, dakle pravobraniteljica se neprestano susreće sa problemima, pa onda kada nađe rješenje za problem onda izaziva nove probleme nekom drugom, u ovom slučaju bilo je riječ o tijelima vlasti i o nekom drugom, malo slikovito da se izrazimo. Istina je, dakle ona je neprestano suočena sa problemima i kažem ona je zadnja crta obrane jer kada ona nastupi onda se vidi koliko je društvo promašilo svoju ulogu. Društvo treba ove stvari u začetku rješavati, neće se, nećemo mi žene zaposlit ili dovesti u ravnopravan položaj na tržištu rada samo, samo načelnim pristupom, treba bit sustavni pristup. Vidite šta je, šta se dogodilo u svijetu sporta i slavni tenisač Đoković se na to navukao, pa je čak podržao onoga organizatora turnira koji je izjavio mrtav hladan da bi žene svaki dan trebale kleknuti i zahvaliti tenisačima na uspjehu jer su toliko plaćene. Dakle, da bi žene bile jednako plaćene kao muškarci treba još, trebat će još puno borbe.
Idemo dalje sa pojedinačnim raspravama, g. Zekanović je na redu.
Poštovani potpredsjedniče HS, kolegice i kolege, pravobraniteljice, dakle mi ne možemo sad ovdje u potpunosti analizirat vaš rad proteklih 8.g., ali postoje neke ključne točke, neke ključne misli, zauzimanja oko nekih ključnih tema koje su u zadnjih 8.g. potresale hrvatsko društvo.
Ja ću izdvojiti dvije, prvo ću vas evo upitati vaš stav o čl. 62. hrvatskog Ustava, znači evo možete mi odmah odgovoriti da li i dalje mislite da je odluka diskriminacijska, da brak bude životna zajednica isključivo žene i muškarca ili ste možda promijenili mišljenje?
Ono što je ovdje zanimljivo, evo ja sam stvarno malo pogriješio s obzirom da ste vi izabrani 2011. onda zapravo 2012. je došao SDP na vlast, ja sam u jednom trenutku mislio da ste vi SDP-ov kadar, al ne, al vi ste HDZ-ov kadar, doduše, neću reć HDZ-ov jer u HDZ-u imamo stvarno časnih pojedinaca, nego kadar Jadranke Kosor, kadar Jadranke Kosor, jel tako? Jel Jadranka Kosor, jeste u vrijeme Jadranke Kosor izabrani? …/Upadica iz klupe: To nije pravobraniteljica/…
Idemo, molim vas idemo dalje, idemo dalje, idemo dalje. Možemo ić dalje?
Možemo, možemo ić dalje?
Al niste to vi?
A ne, okej.
Možemo ić dalje?
Ja, dobro, dobro, dobro, ja vas ne poznajem dobro, ja gledam malo di mi je…
g. Zekanović?
Ispričavam se, ispričavam se.
Dobro, dobro, nisam vas nikad upoznali, ispričavam se, to niste vi, dobro, dobro.
Koliko se sjećam, jedino ste vi izabrani, jedino ste, g. Zekanović, koliko se sjećam jedino ste vi izabrani na listama HDZ-a.
Ispričavam se, ispričavam se.
Dakle i doduše …/Govornik se ne razumije/… da je ona crnka, vi ste plava, pa se malo mi je bilo neobično, ali mislio sam kako žene mijenjaju boju kose da ste tu, ali evo ja ću se vratit na temu, bit će svima jasno.
Poštovani predsjedniče HS nemojte mi upadat u riječ, lijepo vrtite prstima ako vam je dosadno ili pjevajte o sole mio u sebi.
g. Zekanović?
Hvala kolegicama što su upozorile da to nije…
Ja, sad ću vas ja, sad ću vas ja zaustaviti.
Al nemojte me zaustavljat, to je moje vrijeme.
Ne, zaustavit ću vas zato što uvijek polemizirate sa mnom.
Nemojte polemizirat sa mnom, ja sam vam samo ovdje predsjedavajući, ništa drugo, polemizirajte sa temom.
Mogu li ja vama nešto reći sada g.?
Ne, ne možete.
A vi meni smijete?
Idite dalje sa temom jer ćete inače dobit opet, opet opomenu.
Pa ne polemiziram ja s vama, nego vi sa mnom poštovani potpredsjedniče HS…
Molim vas, idite dalje, nemojte polemizirati sa mnom.
… i molim vas dopustite da nastavim svoju temu.
Dakle, ključno pitanje je, ključno pitanje je pravobraniteljici kako je ona, koji je njezin stav o, koji je njezin stav o čl. 62. Ustava RH gdje je brak životna zajednica žene i muškarca?
Koliko se ja sjećam, njezin stav je tu bio iznimno jasan, ona je bila protiv ovoga, protiv ovoga.
Al ono evo ponovit ću malo svoju misao da ipak bude svima jasno, dakle s obzirom da je nju ipak izabrao HDZ odnosno Jadranka Kosor, a s obzirom na njezine stavove po ovom pitanju ovog referenduma gdje je u vrijeme Vlade Zorana Milanovića bila glavna, glavna zagovarateljica odnosno protivnica da to uđe u zakon, moram priznati da evo nisu jasni današnji HDZ-ovci koji sjede ovdje, a koji su u ono vrijeme u Tomislava Karamarka kasnije i radili i trudili se da to referendumsko pitanje prođe, tako da mi to malo je zbunjujuće.
Druga stvar jako bitna, a jako bitno je to, znači stav oko Istambulske konvencije, ja znam da je većina HDZ-ovaca glasovala za to, svi SDP-ovci, tu je zapravo bio i pljesak jedni drugima kad je Istambulska konvencija donesena, ali …/Upadica iz klupe se ne razumije/… dobro bio je pljesak i s jedne strane il s druge strane ili obostrano, mene zanima čisto evo ga još jedanput bi volio njezin čuti stav po pitanju Istambulske konvencije i te rodne ideologije.
Spominjala se danas ovdje u HS malo ta Istambulska konvencija, pa svi kažu nema rodne ideologije u njoj, međutim ipak ima.
A ja ću vam reć jedan jako lijepi primjer za sve one koji nisu znali, evo kolega Vučetić, kolegica Glasovac evo vama će bit možda ovo jedan novi moment, pa možete možda nešto i priupitati.
Hrvatske županije ovih dana raspisuju natječaj za projekt „Mi možemo jednako“ u kojem pozivaju djecu nižih razreda osnovne škole do učenika srednjih škola da šalju crteže, fotografije, video uratke koji podižu svijest o rodnoj ravnopravnosti, spolnim stereotipima i rodnoj diskriminaciji.
Izraz rodna diskriminacija proizlazi iz pojma rod koji predstavlja temelj rodne ideologije i koji je pravno definiran upravo u Istambulskoj konvenciji. Naputak županijama stigao je iz Ureda za udruge Vlade RH koji je osigurao novac, natječaj je objavljen na stranicama Hrvatske zajednice županija i preuzeo ga je veliki dio županija i škola, itd., itd.
Dakle, da rodne ideologije u Istambulskoj nema, ima, evo jedan dokaz jer se upravo i ovaj natječaj poziva na Istambulsku konvenciju i među ostalim pitanjima koja se postavljaju djecu, pita se djeca dobro sad zamisli da si ti, ako si muško žensko i ako si žensko zamisli da si muško i ide ono na koncu slijedeće pitanje, a što si ti stvarno odnosno što bi ti htio biti. To je danas polako, ne polako, nego kroz ovaj natječaj ulazi u obrazovni sustav, a tu konvenciju brani naša, znači pravobraniteljica Višnja Ljubičić, to brani ona.
Dakle, ona neće imati moj glas za, nažalost reću da će većina ili svi moji kolege iz HDZ-a to podržati, kao naravno i SDP-ovci kojima odgovara zapravo ovakva osoba koja ima njihov svjetonazor, jedan liberalni svjetonazor, ponovit ću, naglasit ću svim onima koji su u nedoumici kako glasovati, da gđa. Višnja Ljubičić koja ima crnu kosu, dakle je bila protiv, protiv referendumskog pitanja da je životna zajednica žene i muškarca isključivo brak i da je bila veliki zagovaratelj Istambulske konvencije i to je problem i to nije dobro.
Budemo li mi birali ljude po ključnim stvarima koji imaju ovakav stav naravno da će oni i takvu politiku voditi. Naravno da će voditi takvu politiku pa će nam biti kako nam zapravo već i je.
Gospođa Glasovac to vam je treća, to možete.
Treća replika. … /Upadica se ne razumije./ … znači zadnja.
Hvala lijepo.
Gospodine Zekanoviću, sav apsurd vašeg pristupa ovoj temi je sadržan u činjenici da vi znate da nećete glasati za staru-novu pravobraniteljicu, a pojma nemate ni kako ta žena izgleda, ni što je ona radila i radi na mjestu pravobraniteljice.
Vi ovdje postavljate pitanja gospođi iz ministarstva uopće ne znate kako gospođa pravobraniteljica izgleda, ali ono što znate valjda od kada ste se rodili nego od nekog trenutka vašeg života je, da trebate biti protiv. Prvo ste htjeli tražiti razlog u tome što ju je postavio SDP, onda kada ste saznali da je to HDZ onda vam je to isto bio dovoljno dobar razlog. To je toliko jadno i bijedno za jednog saborskog zastupnika da se takvim porivima vodi prilikom glasanja i u raspravama da riječi više nemam.
Gospođo Glasovac hvala. Vrijeme.
Gospodin Zekanović, izvolite.
… /Govornik naknadno uključen./ …
Dakle, 238. kolegice ja za vas nisam niti ću ikada reći da ste jadni i bijedni i da govorite jadno i bijedno, dakle smatram da je prekršen članak Poslovnika 238. Evo toliko s moje strane.
Znate šta nisam shvatio, ali sve je u redu. Idite na repliku molim vas. Idite na repliku.
Jel treba pojašnjenje?
Idite na repliku.
Hoćete opomenuti kolegicu?
Ne, ne, neću opomenut nikoga. Idite na repliku.
Dakle, ovako.
Poštovana kolegice, vama je bitnije kako neko izgleda jel tako, znači vama je bitnije kako neko izgleda nego koje ključne teme on zastupa. E meni je upravo suprotno. Ne znam, i slabije malo vidim i stvarno ne sjećam se da sam ikada vidio, možda i jesam pravobraniteljicu i tako zamijenio sam je. Je i mea culpa, pogriješio sam i mogao sam zapravo guglati i vidjeti kako pravobraniteljica izgleda, čak i jesam pa mi je bilo malo čudnovato kako je promijenila boju kose.
Ali meni je bitnije za razliku od vas koji nemate problem, nemate problem što neko zastupa, meni je bitnije što netko zastupa za razliku od vas kojoj je bitno kako netko izgleda. Meni nije bitno jel ona ima plavu kosu, ima li crnu kosu nego mi je bitno upravo ove dvije ključne teme jer se tu lomi hrvatsko društvo. Je li ona bila da je brak zajednica žene i muškarca i ponovit ću je li bila za Istambulsku konvenciju, a bila je.
Hvala lijepa.
Gospođo Glasovac ja ću vam dati riječ, ali da se razumijemo.
Izvolite. Povreda Poslovnika? Koji članak i zbog čega?
Točno. Članak 238. on je mene uvrijedio, moju inteligenciju rekavši da je meni važno kako pravobraniteljica izgleda, a ne što radi. A on gospodin zastupnik niti zna kako ona izgleda, ja znam kako ona izgleda i što radi i što je radila. A on je samo negdje pročitao, nešto su mu šapnuli da ne radi u skladu s ideologijom koju on zastupa i odmah mu je crvena krpa.
Gospođo Glasova, moram vam dati opomenu. Ne morate, moram vam dati opomenu. Je oprostite ali to nije bio predmet.
Gospodin Đujić isto pravilo.
Izvolite.
Dakle, povrijeđen je članak 239. gospodine potpredsjedniče. Trebali ste prije toga dati opomenu kolegi Zekaonoviću ako se dijele već opomene, dakle budite dosljedni. Rekli ste da povreda Poslovnika za koju se on javio nije povreda Poslovnika, prema tome po članku 239. ste mu za to trebali izreći opomenu. A budući da niste njemu onda ja smatram da ste i kolegici Glasovac neopravdano dali opomenu.
Stoga vas molim za ujednačeni kriterij ili povucite opomenu kolegici Glasovac ili dajte kolegi Zekanoviću.
Hvala lijepa.
Gospodine Đujić hvala vam lijepa. Sada ću vam objasniti zašto je bilo tako. Zato što je gospodin Zekanović zapravo u svom govoru rekao vama vi smatrate, povukao je problem izgleda, a to je krivo shvatila po mom mišljenju gospođa Glasovac.
Oprostite vi ne znate kako izgledate, riječ vi ne znate kako izgledate je rečena. I sada nemojmo postat ćemo komični ako idemo dalje s tom raspravom, oprostite. Postat ćemo komični, a je ajmo biti komični.
Ajmo biti komični, dakle niste me razumjeli. Ja uopće nisam spominjao to što je kolega Zekanović govorio niti sam se referirao na njegov govor nego na povredu Poslovnika koji je on digao prije svog govora. Bilo je jedno za drugim pa možda niste primijetili.
Gospodin Đujić, budući da sada niste naveli nikakav članak.
239. članak.
239. članak.
Ne, ne, sada niste naveli nikakav članak. Sada vi dobivate opomenu. A sada ću vam ja reći i zašto dobivate opomenu. Zašto što je kolegica Glasovac dala povredu Poslovnika radi toga što je spomenut izgled, a spomenut je izgled. Prekidam raspravu o izgledu pravobraniteljice. Dosta, dosta, neću više. Ne, ne, javite se Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Idemo dalje.
Gospodin Bulj izvolite. … /Upadica se ne razumije./ … Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav. nećemo razgovarati o problemu izgleda buduće pravobraniteljice, to sam ja odlučio.
Izvolite. … /Upadica se ne razumije./ … Molim? Što kažete? Dajem 5 minuta. Već 20 minuta razmišljam o tome da dajem 5 minuta pauze …/Upadica: Ali prije toga morate meni dati riječ./… i za 5 minuta pauze i onda nakon ćemo vidjeti kako dalje …/Upadica: Ali meni morate dati riječ prije toga./… ne, prvo dajem 5 minuta pauze.

STANKA U 16,06 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 16,10 SATI

Idemo dalje.
Sada će gospodin Marko Vučetić govoriti.
Ima još jedan, čekajte, čekajte ima Bulj, Bulj, ima Bulj, Bulj.
Oprostite gospodin Bulj ima repliku još.
Ma ništa je mislim da je sve definirano, samo sam htio reći kolegi Zekonoviću da gospođa nazočna nije pravobraniteljica, međutim to smo otkrili tijekom rasprave.
Hvala.
Nećete odgovoriti?
Ne.
Dobro, idemo dalje.
Gospodin Marko Vučetić će govoriti ispred Kluba zastupnika HSU-a, nezavisnih zastupnika i SNAGE i to završno.
Zahvaljujem.
Ovaj, ova nekako dijalektika između suficita i deficita pažnje je dovela do toga da je svaka riječ, a pogotovo završna u ovom slučaju besmislena, ali je ipak nužno ponešto reći i napraviti zaključak ovih rasprava koje su bile besmislene. Ono što je smisleno sadržan je u tome da biramo pravobraniteljicu koje je dobro radila i koja ima obvezu dobro i dalje raditi i da se to dobro treba prepoznavati u društvu.
Ono što je bilo besmisleno sadržano je u tome primjerice što sam već govorio da oni koji su proglašavali Istambulsku konvenciju izvorištem rodne ideologije i danas su pokazali da su stručnjaci za nevidljiva bića jer vide rodu ideologiju tamo gdje je nema, a da su amateri za vidljiva bića jer vide onoga koga nema umjesto onoga tko je tu. I to je sad imam i empirijski dokaz da su, da je rodna ideologija isključivo namijenjena stručnjacima za nevidljiva bića pa nek onda žive u tom svom svijetu i nažalost kad se to pretače u ono da se vidi onih kojih nema, da se ne bi vidjelo onih koji tu jesu onda ulazimo u područje jedne društvene tuge i nemogućnosti da se društvo razvije.
Istambulska konvencija ponavljam i već sam govorio o tome u nekoliko navrata, ali sad ću pokušati biti najjasniji. Nije dokument s kojim se prekida nasilje, nego je dokument s kojim se razotkriva nasilje kao globalni problem, nasilje nad ženama. Nakon dvije godine smo shvatili da uporaba roda nije ideologija. Možemo ugasiti sve jezike, možemo ugasiti sociologiju kao društvenu znanost ukoliko nam je rod kategorija koja ima ideološko značenje. Rod imam znanstveno značenje i rod prvenstveno označava da netko igra nekakvu ulogu. Kad se radi o ulozi žene pravobraniteljica se s time susreće da je društvo muškarac, institucija, poslodavac, da su propisali kakva ta uloga treba biti. Mi se s tim borimo.
Nema unaprijed zadane uloge i nema uloge koju će netko drugi ženi reći što bi ona to trebala činiti. Žena ili nastupa kao slobodno biće koje je potpuno slobodno u svom djelovanju ili nastupa kao slobodno biće koje je zbog slobode podvrgnuto diskriminaciji i nasilju, trećega jednostavno nema.
Pravobraniteljica se susreće s ovom diskriminacijom i nasiljem koja je izvršena zbog toga što netko smatra da žena nije izvršila ulogu koju izvršiti odnosno da ženi pripada točno određena uloga, a to je uloga da ne smije glasovati na izborima prije nekoliko desetljeća, da ne smije imati jednaku plaću kao što imaju muškarci, da ne smiju ni sad imati jednako radno-pravni status i puno toga. Dakle, mi se s nečim takvim susrećemo u našim promišljanjima i naše društvo treba biti ovo je gotovo na razini vapaja. Naše društvo treba biti društvo koje će se poštivat sve razlike.
Iz ovih dosadašnjih rasprava koji su bili, bile u svojoj završnoj fazi besmislene one su bile besmislene zbog toga što se izvršio i udar na religiju. Ne može se u zakonima, u zakonodavstvu jedne sekularne države tražiti da ta država preuzme religijske dogme ili religijski pogled. To jednostavno nije moguće. Ja postavljam pitanje zašto netko ima tako slabu vjeru da u nije dovoljno da bude u komunikaciji sa svojim božanstvom nego traži da zakoni izvana obvezuju.
Drugo pitanje koje postavljam, zbog čega takvi imaju perverzni užitak da takvi zakoni bi trebali obvezivati sve one koji nisu i ne pripadaju nikakvom religijskom sustavu.
Država nije religijska tvorba, ali država jamči religijsku slobodu i mi trebamo omogućiti religijsku slobodu, slobodu žena, slobodu muškaraca, slobodu saborskih zastupnika, slobodu onih bića koja su stručnjaci za nevidljiva bića i slobodu onih bića koji vide dok gledaju onoga kojeg vide ne vide onoga kojeg misle da vide. To mi svima takvima trebamo omogućiti slobodu, a spriječiti nasilje koje proizlazi iz krivog, patološkog, perverznog poimanja slobode.
To ova pravobraniteljica radi, to ova pravobraniteljica čini i to će ova pravobraniteljica i dalje činiti i zbog toga ima moju potporu i ima jednu ampatiju zbog svega što pamti u svom …/Upadica: Hvala lijepa./… poslu kao negaciju.
Gospodin Miro Bulj, također govori završno u ime MOST-a nezavisnih lista.
Hvala lijepo.
Uvaženi tajniče sa svojom suradnicom, kolegice i kolege ovde je nama, pred nama prijedlog odluke o rezizboru tj. razrješenju i imenovanju pravobraniteljice Višnje Ljubičić, međutim naravno kad govorimo o ravnopravnosti spolova onda moramo govoriti i o tom učincima onoga što je ovaj sabor donio o učincima cijele države, svih nadležnih po pitanju ravnopravnosti spolova, u biti onome što se događa. Ja sam malo u početku svoga govora tj. pojedinačnoga govora kazao da mi je nezamislivo da se netko ovdje u HS isključivo hvali sa konvencijama kao što je Istambulska dok nemamo nikakve učinke o tom pitanju. Ja sam čak pitao tajnike, sve saborske zastupnike, pogotovo ove iz HDZ-a, SDP-ovi su to uvijek i zastupali, koji su učinci Istambulske konvencije? Ja ne znam niti jedan učinak koji je pozitivan osim šta je sve gore. Mi imamo nesređeno pravosuđe koje je u slučaju Daruvarca kod mlaćenja jedne djevojke, gdje joj pisuar razbija glavu, gdje se prvostupanjska presuda smanjuje u tome slučaju i brojna druga slučajeva, taj je bio najprepoznatljiviji.
Prema tome, ovdje je ključno pitanje što je, koji su rezultati Istambulske konvencije osim toga šta je gđa. Pejčinović Burić postala tajnica Vijeća Europe?
Da li je nekakav, jesmo li mi kao država spremni, to je bitno, zaštiti žene od nasilja? Nitko nije za nasilje, ali nitko i ja uvažam sve one koji su iz svog svjetonazora ili bilo čega drugoga glasali za Istambulsku konvenciju kao šta i oni koji su protiv, ja sam protiv glasao i to ću naglašavat, al da netko digne ruke isključivo i samo zato da se dodvoraje europskim činovnicima, a ne da se riješi problem jel nemamo rezultate Istambulske konvencije, nemamo, od sutra ćemo plaćati Greviju što smo dio suvereniteta tj. prepustali nekakvoj udruzi, a naša država nije to sposobna odradit jel očito ovoj Vladi je puno bitnije kako se dodvorit europskim činovnicima nego urediti državu i zaštiti po ovome slučaju i žene i mi ih nismo zaštitili Istambulskom konvencijom, to je činjenica, to je samo bio jedan pamflet koji je dobar za mavanje pred europskim činovnicima da se može pohvaliti naš premijer gori Junkeru, Tusku, Tajaniju, Vučiću, svojim partnerima kako je on to donio, kako je on napredan, a u biti, u stvarnosti, u realnosti je katastrofa. Da kolege vi iz HDZ-a da, nema rezultata, nema učinaka, uvaženi tajniče nema učinaka, pravobraniteljica je stala iza Istambulske konvencije, neka dođe za govornicu i nek kaže javno Andreju Plenkoviću šta je on to ispunio.
Šta je to Istambulska konvencija preporodila osim šta znamo da je nasilje nasilje, jel ako netko Sabinu udari, kolegicu, naravno da je nasilje, da ćemo skočit i da ćemo to spriječit, naravno il bilo koju kolegicu ovdje, pa tko je za nasilje?
Međutim, proglašavat ljude koji kažu da triba urediti sustav, naše pravosuđe da funkcionira, da sustav funkcionira, naš sustav, al ne funkcionira, to je činjenica, to je činjenica, ja sam stvarno uvaženi tajniče očekivao od vas odgovore, a nisam dobio jel taj pamflet od konvencije koja je ovdje izglasana je isključivo za mavanje europskim hodnicima i određene funkcije koje će dobiti poslušnici Tajanija, Vučića, Junkera, Merkelice i tih, isključivo zato niste zaštitili naše žene jel naše žene koje rade u trgovačkim lancima, koje su vlasnici stranci, imaju tri puta manje plaće nego što imaju njihove žene, ne mogu na wc, moraju bit u pelenama, da, da to je istina, one su njihovo roblje, jel to ravnopravnost u EU žena, jel to ravnopravnost, oćemo o tome govoriti, o tome nećemo govoriti naravno šta ovdje žena ima 2.500,00 kn, a u državama odakle dolazi trgovački lanci ima pet puta veću plaću, o tome nemamo hrabrosti govoriti jel neće imat tko financirati kampanju, jel ti nam financiraju kampanju i ti lobiraju europskim hodnicima da mi budemo njihovo roblje, to je poanta ove priče, a ti pamfleti kojim se mašete po europskim hodnicima su doveli državu da imamo 100 000 stanovnika manje u godinu dana. Hvala lijepo.
g. Zekanović također završno u ime Hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika Glanovića, g. Glasnovića i g. Hasanbegovića.
Poštovane kolegice i kolege, dakle govorimo o razrješenju i imenovanju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ja ću ponoviti neke teze koje sam imao i u pojedinačnoj raspravi.
Ovdje je, evo moram reći, nije replika, ali ovoga s obzirom da je kolega Bulj govorio prije mene, moram se malo osvrnuti na njegovo, na njegovo izlaganje, drago mi je kolega Bulj da ste s ove govornice branili Istambulsku konvenciju, stvarno mi je drago iskreno, volio bi da ste i vi i kao i kolega Sladoljev i Dobrović na isti način, a i prije 2.g. bili ovdje malo žešći kad se branila Istambulska konvencija, ali mi je iskreno drago, znao sam i prije da ste u duši za ovu stvar, sad mi je drago da ste i naglas ovdje i to je dobro i to je dobro, i drago mi je da se razotkrio i Marko Vučetić da on, kao što je i glasovao i nije bio i nije bio ni prije, a nije ni sada, nije ni sada za ono što hrvatski suverenisti i hrvatski narod misli, tako da drago mi je da krinke padaju, drago mi je da se malo pozicije mijenjaju, to nije loše.
A ono što bi ja ovdje naglasio opet dvije teze, dvije stvari, ljudi nisu bitniji po izgledu, pretpostavljam, znači ne razlikujemo ih po izgledu, vjerujem to nikome ni s ljevice, a ni s desnice nije bitno, niti iz centra, lijevog centra, dakle ono što je bitno bitne su ključne stvari, a ključno je ja ću reći i po pitanju gđe. Višnje Ljubičić da je ona u vrijeme Vlade Zorana Milanovića kad je HDZ u ono ga vrijeme vodio Karamarko, bio u oporbi i radio zdušno da se promijeni hrvatski Ustav, radio zdušno da se promijeni hrvatski Ustav na način kroz referendum da uđe u Ustav da je brak isključivo zajednica žene i muškarca, jel tako, gđa. Višnja Ljubičić je u to vrijeme bila protiv i HDZ-ovaca i HDZ-a i Karamarka i protiv 800 000 ljudi koji su potpisali referendumsko pitanje, ona je bila protiv i sad mene zanima gdje se sad to, taj HDZ prelomio, gdje se to promijenilo, gdje sad odjednom ljudi koji su politički antipodi onoj izvornoj ideji HDZ-a, onog Tuđmanovog HDZ-a demokršćanskog kako sada odjednom mogu promijeniti priču? A to je bitno. Ja znam da je većina kolega, nažalost, opet, znači reći ću sa svoje strane, ali zapravo i SDP-ovaca glasovala i pola MOST-ovaca, nebitno sada, za Istambulsku konvenciju, ali meni je bitno. Bitno je kolegi Bulju, bitno je kolegi Dobroviću, bitno je kolegi Sladoljevu. Je li je netko bio za Istambulsku konvenciju ili je bio protiv nje?
A gđa. Višnja Ljubičić je bila za Istambulsku konvenciju. I to je ona ključna razlika u politici, ključna razlika u odabiru i to je problem. Dakle, ostavljavši takvu osobu na ovom mjestu imat ćemo jednu pristanu političku ulogu, žena koja je lijevo liberalna, lijevo liberalna. Ako je to lice današnjeg HDZ-a, u redu, to je lice današnjeg HDZ-a.
Ali, ja vidim zapravo tu sad jednu sinkronizaciju zapravo između ovoga dijela i ovoga dijela sabornice po ovim ključnim temama koje su razdijelile hrvatsko društvo. Tek smo tu nekolicina nas koji smo to uočili, ovu razliku, evo ga, kolega Bulj i ja smo s jedne strane, a vi ste ostali s druge strane.
I znamo gdje to vodi, znate i vi gdje to vodi, je li tako? I to nije dobro. To nije dobro. Nije dobro da ona stranka koja bi morala biti antipod SDP-u politički zapravo glasuje, surađuje i da odgovaraju isti ljudi koji politički imaju svoj stav, koji ne odgovara onom izvornom HDZ-u.
Evo, toliko od mene.
Ipak ovaj imate povredu Poslovnika. Izvolite.
Ma Hvala lijepo. Evo kolega Zekanović u trenutku svome .../Upadica: Koji članak?/... čl. 236. .../Upadica: 236., uvijek onaj, je l' da?/... 238., pardon. .../Upadica: 238. može, što? /... Povrijedio je članak u onome dijelu gdje je rekao da .../Upadica: Da niste bili dovoljno žestoki?/... Ne. .../Upadica: Nego./... Da sam ja, mijenjam svoja mišljenja ja i moje kolege.
Kolega, kad je grmilo i kad se trebalo boriti za suverenost RH i kad je trebalo govoriti, uvijek sam bio gdje je trebalo bit, uvijek.
Kad je se bio referendum, primjer ću vam govoriti, o braku, definiciji .../Upadica: Vrijeme, gospodin, vrijeme, g. Bulj./... Treba to naglašavati .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...
G. Bulj, gospodin, ne.
G. Zekanović je izrazio svoj stav. I nije rekao ništa što nije, što se može okvalificirati kao neistinu. Svoj stav. Dobro, a recite, ali međutim, izvolite, koji članak?
Ma jednostavno, kolega .../Upadica: Koji članak?/... 238.
Dakle, kolega Bulj, ja sam vam rekao nešto s govornice s jednom velikom empatijom i uvažavanjem i izrazio sam zadovoljstvo sa vašim današnjim nastupom. E i to sam, ponovit ću svoje riječi, ako ste vi se shvatili prozvanim, meni je krivo, ja ću pojasniti.
Meni je drago da ste vi danas branili Istambulsku konvenciju, bilo mi je jedino krivo možda što vi i kolege ostali niste jednostavno, bila je takva pozicija vaša, ja razumijem i u ono vrijeme kad se o tome lomilo, niste imali, malo više žestine, ali sve 5, svaka vam čast na vaše zalaganje.
Hvala lijepa. Hvala, hvala.
Dobro da ste na istoj strani protiv svih ostalih jer da niste na istoj strani, ja ne znam što bi bilo, je l' da? Koliko sam shvatio, vi ste na istoj strani, a ostali su suprotni. Dobro. Idemo dalje.
Završavamo sa raspravom i glasovat ćemo kada se steknu uvjeti.

129

  • a) Prijedlog odluke o razrješenju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova b) Prijedlog odluke o imenovanju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
31.10.2019.
Sada idemo na:
a) Prijedlog odluke o razrješenju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i
a) Prijedlog odluke o imenovanju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Predlagatelj je Vlada RH.
Rasprava je zaključena.
Prvo, dajem na glasovanje Prijedlog odluke o razrješenju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Molim glasujmo.
Utvrđujem da je sa većinom glasova 98 za i 1 suzdržani, donesena odluka o razrješenju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u tekstu kako je predložila Vlada RH.
Drugo ili b) dajem na glasovanje Prijedlog odluke o imenovanju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Molim glasujmo.
Utvrđujem da je većinom glasova 92 za i 6 suzdržanih donijeta odluka o imenovanju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u tekstu kako je predložila Vlada RH.
PDF