Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: IX, sjednica: 14

PDF

126

  • Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2018. godinu, Predlagatelj: Odbor za predstavke i pritužbe
25.10.2019.
Nastavljamo sa slijedećom točkom dnevnog reda, a to je:

- Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2018. godinu

Podnositelj akta je Odbor za predstavke i pritužbe na temelju Članka 107. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Želi li izvjestiteljica podnijeti dodatno obrazloženje. Njezin dolazak znači da želi, što znači da je s nama kolegica Ana Marija Petin predsjednica Odbora za predstavke i pritužbe.
Izvolite kolegice.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege, Odbor za predstavke i pritužbe Hrvatskog sabora jednom godišnje kao što je potpredsjednik rekao sukladno Članku 107. Poslovnika sabora podnosi izvješće o svom radu Hrvatskom saboru kako bi izvijestio zastupnike ovog sabora o uočenim nepravilnostima kršenja zakonskih propisa, kao i prava građana u postupku pred tijelima državne uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Također kroz rad po predstavkama i pritužbama građana ukazuje ovaj odbor saboru na kršenje zakona i druge štetne pojave od šireg značenja te predlaže poduzimanja potrebnih mjera za njihovo uklanjanje i također predlaže putem ovlaštenih tijela ispitivanje osnovanosti predstavki, pritužbi i prijedloga, a sukladno tome potrebitost poduzimanja zakonom osnovanih mjera.
Izvješće o radu odbora predstavlja spoj pregleda rada i statističkih podataka rada odbora po predstavkama i pritužbama u razdoblju od godinu dana. Tijekom 2018. godine odbor je zaprimio i obradio ukupno 258 predstavki i pritužbi pisanog sadržaja. Broj pisanih predstavki i pritužbi građanki i građana u ovom izvještajnom razdoblju manji je za 103 predmeta odnosno za gotovo 29% u odnosu na 2017. godinu po svim područjima. A od toga broja je 150 novih predstavki i pritužbi dok se 108 predmeta odnosi na prijašnje godine odnosno na opetovane predstavke i pritužbe te njihove nadopune koje dosežu čak u 2012. godinu, a ponovno su upućene odboru u 2018. godini.
Od 258 predstavki i pritužbi njih 121 bilo je iz područja pravosuđa i uprave, 53 iz područja stambene, komunalne i imovinsko-pravne problematike, 28 predstavki sa socijalnom i zdravstvenom problematikom te iz područja zaštite obitelji, 28 područja iz područja rada i radnih odnosa te 25 predmeta čine ostala područja te ostali podnesci.
U samom izvješću dobili ste pregled i analizu rada odbora po svim područjima i navedene su sve predstavke. A ja ću vam sada dati skraćeni pregled i ono na šta se naši građani najviše pritužuju.
Dakle u području pravosuđa i uprave u odboru je zaprimljen najveći broj predstavi i pritužbi građana njih čak 121. Građani su se prituživali na povrede svojih prava i tražili zaštitu prava, a pritužbeni navodi odnosili su se na pravosuđe, na upravu, na državno odvjetništvo, na policiju, na odvjetnike, na besplatnu pravnu pomoć te na druge.
Najveći razlog obraćanja građana odboru proizlazi iz činjenice da je nerazumna dužina trajanja postupka, kako sudskih tako i upravnih. I upravo kod ovih pritužbi skreće se pozornost na činjenicu da se ovaj odbor kao radno tijelo Hrvatskog sabora ne može i ne smije uplitati u rad sudbene vlasti, te se predstavke upućuju u nadležno ministarstvo čime građani nisu uvijek zadovoljni slijedom čega opetovano upućuju nove pritužbe te traže meritorno odlučivanje odbora u sudskim ili upravnim postupcima, podnošenje tužbi, pokretanje postupaka pred nadležnim sudovima i sl. što nije zadatak ovog odbora.
Zaprimljene predstavke i pritužbe odbor je dostavljao Ministarstvu pravosuđa, a ukoliko ne bi dobili odgovor u zakonskom roku upućivao je više požurnica.
Nadalje iz područja pravosuđa i uprave odbor je zaprimio i obradio 30 predstavki i pritužbi te opetovane i anonimne predstavke iz nadležnosti Državnog odvjetništva RH, općinskih i županijskih državnih odvjetništava te Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Neke pritužbe građana su na navode nezakonitosti i nepravilnosti u njihovom radu, na rad i postupanje odvjetništva zbog nepoduzimanja aktivnosti u vezi s podnesenim kaznenim prijavama građana i pravnih osoba, na neažurnost u radu i postupanjem općinskih i županijskih državnih odvjetništava u konkretnim predmetima. Sve ove predstavke i pritužbe odbor je dostavljao DORH-u, Uredu glavnog državnog odvjetnika te USKOK-u i upućivao više požurnica tijekom 2018. godine.
Također je odbor zaprimio i obradio više od 10-taka predstavki i pritužbi građana na rad policije te na moguće propuste u postupanju policijskih službenika pri obavljanju policijskih poslova te na prekomjernu uporabu sredstava prisile. Također je pritužbe građana odbor dostavljao MUP-u te zatražio očitovanja i upućivao požurnice za žurno postupanje.
Tijekom izvještajnog razdoblja odboru su upućene gotovo 33 predstavke odnosno pritužbe zbog rada i postupanja tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne samouprave te drugih tijela s javnim ovlastima odnosno građani su izražavali nezadovoljstvo radom pojedinaca i institucija, upozoravali su na moguće nezakonitosti ili nepravilnosti u njihovom radu, tražili su nadzor nad radom i njihovo sankcioniranje te zaštitu svojih prava.
Od tih 33 predstavki i pritužbi odbor je zaprimo i obradio manji broj pritužbi vezanih uz prava Hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji uz zahtjev za stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita i zamolbu za pomoć.
Zatim 10-tak pritužbi građana vezanih uz ovrhe na novčanim sredstvima, plaćama i mirovinama te na dugovanja prema bankama također i na rad Agencija za naplatu potraživanja duga.
Jedan broj opetovanih prigovora pisanih i usmenih odnosio se zbog šutnje administracije i činjenica da zbog sporosti u postupanju ovaj odbor je uputio veći broj pisanih požurnica nadležnim tijelima kako bi donijeli odluke sukladno svojim zakonskim ovlastima odnosno da bi postupke završili u raznom roku i očitovali se građanima i odboru. Napominjemo da je odbor u 2018. godini uputio ukupno 253 požurnice za žurno postupanje nadležnih tijela.
Druge po učestalosti su pritužbe koje su se odnosile na stambenu, komunalnu i imovinskopravnu problematiku. U ukupnoj strukturi zaprimljenih predstavki odnosno pritužbi za izvještajno razdoblje nije se bitno razlikovalo od ranijih godina. Odbor je obradio ukupno 53 predmeta u kojima su se građani žalili na povredu svojih prava.
Neki problemi građana vezani uz stambeno zbrinjavanje, hitno stambeno zbrinjavanje, davanje u najam stanova u državnom vlasništvu, uz dugotrajnost postupaka stambenog zbrinjavanja, upozoravali su da postupci traju godinama te uz obnovu kuća te također pojedinačni prigovori i nezadovoljstva obnovom na objektu.
Odbor je u takvim slučajevima nadležnom tijelu upućivao požurnice, zatražio žurno postupanje ta da u poduzetom izvijeste i podnositelja pritužbi, ali i odbor.
Moram ovim putem napomenuti da je u ovom izvještajnom razdoblju pozitivno riješena tri slučaja stambenog zbrinjavanja. Zahtjev za stambeno zbrinjavanje peteročlane obitelji iz Knina, zahtjev za hitno stambeno zbrinjavanje šesteročlane obitelji iz Ivanovca, te zahtjev za hitno stambeno zbrinjavanje četveročlane obitelji iz Sesveta.
Također je jedan zahtjev građana vezano uz povrat imovine u Kistanjama koji je predmet doseže još od 2013. godinu riješen je problem stambenog zbrinjavanja korisnika tako da je predviđena gradnja nove kuće u Kistanjama krajem 2018. godine, a sukladno odluci Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Također odbor je zaprimio i obradio pritužbe građana u vezi s bespravnom gradnjom i s nezakonitim građevinskim radovima na stambenim objektima od strane investitora, ugrožavanja vlasništva i vlasničkih prava građana.
Pritužbe na temu komunalnih problema vezane su za nedostatak komunalne infrastrukture, neodržavanje komunalnog reda i nerazvrstanih cesta te neodržavanje javnih površina, gospodarenja komunalnim otpadom, na buku, na zagađenje zraka i dr.
Odbor je pritužbe dostavljao mjerodavnim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave te Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja na nadležno postupanje.
Iz područja imovinskopravnih odnosa u manjem broju prispjelih pritužbi građani su upozoravali na dugotrajnost postupaka rješavanja imovinskopravnih problema. Događa se da postupci traju godinama i nerijetko se događa da upravo takvi postupci traju i duže od 20 godina.
Odbor je takve predstavke i pritužbe vezane za imovinskopravne odnose prosljeđivao uredima državne uprave u županijama i gradovima ovisno o tome na čijem se području nalazi nekretnina te Ministarstvu pravosuđa RH.
Iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne skrbi te zaštite obitelji u izvještajnom razdoblju odbor je zaprimio i obradio 28 pritužbi u kojima su se građani žalili na povrede prava iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne skrbi i zaštite obitelji.
U dijelu pritužbi iz nadležnosti HZMO-a građani su upozoravali na probleme vezane uz priznavanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, na starosnu mirovinu koja je jednim dijelom ostvarena u inozemstvu te na ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.
Iz područja zdravstvenog osiguranja građani su upozoravali na poteškoće vezane uz ostvarivanje prava na obvezno zdravstveno osiguranje.
Iz područja socijalne skrbi i zaštite obitelji građani su izrazili potrebu za određenim oblicima socijalne zaštite, a odboru su se obraćali pisanim pritužbama kao i usmenim zbog nemogućnosti ostvarivanja prava i usluga iz nadležnosti socijalne skrbi. U tim slučajevima odbor se najčešće obraćao nadležnim centrima za socijalnu skrb. U najvećem broju slučajeva centri su se odazvali zamolbi odbora, očitovali su se o problemima iz pritužbi i ponudili konkretna rješenja odnosno novčanu pomoć podnositeljima pritužbi.
Iz područja rada i radnih odnosa odbor je u 2018. godini zaprimio i obradio 28 predstavki odnosno pritužbi pisanog sadržaja u kojima su pritužitelji upozoravali na povrede prava iz radnog odnosa u državnim i javnim službama te privatnom sektoru. Pritužbe su podnosili službenici, službenici ministarstava i drugih državnih tijela neposredno ili putem sindikata, ali i građani.
Odbor je predstavke i pritužbe iz ovog područja prosljeđivao nadležnim tijelima te je također upućivao i požurnice ukoliko je to bilo potrebno zbog izostanka očitovanja u razumnom roku.
I posljednje područje, a to je ostala područja odbor je u 2018. godini zaprimio i obradio 25 predstavki i pritužbi iz takvih područja. Najviše su se građani prituživali na postupanje pružatelja javnih usluga, na kvalitetu pruženih usluga od strane javnih poduzeća koja nude opskrbu električnom energijom, toplinskom energijom, plinom, vodom te prijevoz putnika u javnom prometu.
Sve pisane predstavke i pritužbe u kojima su se fizičke i pravne osobe prituživale na rad i postupanje pružatelja javnih usluga i ostalih te tražile zaštitu svojih prava odbor je prosljeđivao na mjerodavno postupanje ovisno o sadržaju predstavke i pritužbe nadležnim tijelima te nadležnim ministarstvima te je nekima upućivao i više požurnica ukoliko su se oglušili o naš dopis.
I na kraju da sumiramo, tijekom 2018. godine odbor je radio na ukupno 258 predmeta. U izvještajnom razdoblju od ukupno obrađenih 258 predmeta pisanih predstavki i pritužbi građana odbor je zaprimio očitovanja nadležnih tijela za 227 ili gotovo 88% predmeta. Do kraja 2018. godine od ukupnog pristiglog broja odgovora nadležnih tijela građanima se pomoglo u ostvarivanju njihovih prava i interesa tj. u njihovu korist riješeno je 78 predmeta ili gotovo 35%.
Odbor je tijekom izvještajnog razdoblja s građanima osim pitanim putem redovitom poštom, telefaksom, elektroničkom poštom ili u osobnim dolascima također komunikaciju ostvarivao i izravno telefonski.
Na najveći broj pitanja građana odgovoreno je u izravnom kontaktu telefonom davale su im se informacije te su savjetovani u ostvarivanju svojih prava u ukupno 215 slučajeva, a kada je trebalo provjeriti i utvrditi činjenično stanje odgovoreno je u kratkom roku. Osim toga odbor je primio na razgovor sve građane koji su tražili da usmeno iznesu svoje probleme te ih se nakon toga uputilo na podnošenje pisanog podneska odboru ili nadležnom tijelu.
Sve pristigle pisane predstavke i pritužbe odbor je obradio sukladno s Poslovnikom Hrvatskog sabora i uputio nadležnim tijelima na postupanje ili je neposredno pisano odgovoreno podnositeljima predstavki. O tome su obaviješteni podnositelji predstavki i pritužbi ili je neposredno odgovoreno podnositelju predstavki u roku od 30 dana.
Za svoj rad odbor je zaprimio 54 zahvale građana za posredovanje u rješavanju njihovih problema putem nadležnih tijela. Ovim putem također se ja zahvaljujem djelatnicama odbora kao i svim članovima odbora na suradnji i na korektnom radu u odboru.
Hvala kolegice.
Na vaše izlaganje imamo šest replika. Prvi je kolega Čuraj, nakon njega kolega Škibola.
Izvolite kolega Čuraj.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Petin.
Imamo samo jedno pitanje, ovo na kraju ste spomenuli usmene pritužbe ili predstavke odnosno telefonski poziv, a piše da je bilo 215, to znači da je to mimo ovih 258 predmeta odnosno neki od tih su sadržani, dobro.
I ono što samo želim iskomentirati kao i prošle godine kada smo isto to ovdje slušali izvješće opet svaka druga pritužba, svaka druga predstavka dolazi iz resora pravosuđa i uprave. Neki dan smo imali izvješće o stanju u sudstvu odnosno izvješće predsjednika Vrhovnog suda i mislim da je to apsolutno ono što bi trebali posvetiti još više pozornosti i izvršiti još više i pritiska onoga kojeg smijemo što se tiče nas na omogućavanje većih sredstava da se rješavaju ti predmeti, ali i da građani jednostavno znaju kome se obratiti pa da imaju ovakav …
Hvala vam.
Izvolite odgovor Petin.
Zahvaljujem poštovanom zastupniku na replici. Pa tako je, evidentirano je 200 jel svaki telefonski poziv se evidentira, znači 215 razgovora putem telefona je upućeno u odbor gdje su naše djelatnice saslušale problematiku i nakon toga uputile naše građane da li da pisanim putem se obrate odboru ili direktno kojim institucijama.
A isto tako i za pravosuđe najviše naravno pritužbi iz tog područja i ono što je bitno što građani jako teško prihvaćaju, a to je da odbor ne može promijeniti neku sudsku odluku i jako puno imamo opetovanih pritužbi na iste presude jer pojedini građani smatraju da mi možemo utjecati na suce i na određenu presudu da mi možemo promijeniti, ali moraju znati da to jednostavno ne možemo i da to nije u našoj mogućnosti.
Hvala vam.
Kolega Škibola izvolite. Nakon njega kolega Hajduković.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažena kolegice Petin.
Piše u ovom izvještajnom razdoblju da je odbor uputio 253 požurnice za žurno postupanje nadležnih tijela. Mene interesira kakav je fit back nadležnih tijela znači kakav je odgovor nadležni tijela i kakvu suradnju vi imate iz odbora sa nadležnim tijelima. Znači da li ta nadležna tijela tj. institucije gdje vi šaljete na žurno postupanje da li oni zaista žurno postupaju ili opstruiraju vaše zahtjeve?
Hvala.
Hvala vam.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Pa ne mogu reći da institucije opstruiraju naše zahtjeve. Velikim dijelom oni odgovaraju u zakonskom roku, ali naravno da ima predmeta u kojima moramo slati i po nekoliko požurnica. Najviše se radi o predmetima koji se protežu kroz dugi niz godina i koji su gotovo svaki puta gotovo istog sadržaja, dođe do određenih samo malih izmjena što mi moramo ponovno uputiti institucijama da se očituju. Najviše je oglušivanja, ja bi tako rekla na takve predmete dok se u svakom novom predmetu moram reći da institucije očituju u zakonskom roku.
Hvala vam.
Sljedeći je kolega Hajduković, nakon njega kolega Stričak.
Izvolite kolega Hajduković.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Uvažena kolegice predsjednice odbora.
Dakle samo bi htio istaći jednu činjenicu, nisam više član odbora bio sam u prošlom sazivu, ovaj odbor je često krivo shvaćen od građana odnosno njegova uloga je krivo shvaćena baš kao i institucija pučke pravobraniteljice. I puno puta zapravo predstavke koje dođu na odbor, odbor ne može na njih utjecati. To su pritužbe na sudske presude, to su različiti drugi sporovi i slične stvari koje odbor jednostavno ne može postupati. Jedino što odbor tu može je saslušati građana i uputiti ga eventualno dalje gdje može tražiti rješenje svojih problema, tako da ovu raspravu doživljavam i kao prosvjetiteljsku u tom smislu da građani i čuju koja je uloga odbora, koje su njegove nadležnosti i koje pritužbe i predstavke može rješavati.
Pa tako je, slažem se s vama po tom pitanju jer upravo ove stalne pritužbe koje se ponavljaju odnose se najviše iz područja pravosuđa i upravo na to da naši građani komentiraju najčešće sudske presude i traže od odbora da mi učestvujemo ili da pokušamo promijeniti tu presudu kako bi oni bili zadovoljniji. To je nemoguće jer jednostavno ovo što ste rekli zadatak odbora je nešto sasvim drugo. što se tiče novih predstavki, one su upućivane u zakonskom roku i naši građani dobiju odgovor na njih, ali ukoliko je netko nezadovoljan sada odgovorom od naših institucija, nažalost tu onda odbor dalje nema više svoju funkciju.
Hvala vam lijepo.
Kolega Stričak, izvolite.
Hvala.
Kolegice, smatram da odbor jako dobro radi ovaj svoj dio, pažljivo sam slušao vaše izlaganje i primijetio da čak na uzastopne upite odbora pojedini dužnosnici ne odgovaraju, pa sad ako su pojedini dužnosnici državnih institucija toliko bahati prema odboru i HS da ne odgovaraju, možemo si zamisliti kolko su tek bahati i bezobrazni prema našim građanima.
Podatak da je 35% pritužbi i predstavki riješeno u korist građana je jedan lijep podatak odnosno svaki treći građanin upravo zbog toga jer se javio odboru je dobio svoj odgovor ili je njegov slučaj riješen. Stoga smatram da bi možda bilo poželjno da koji put tijekom godine održite presicu, informirate građanima …/Upadica: Hvala…/… o radu odbora i njihovim …/Upadica: …vam/… mogućnostima.
Pa evo hvala lijepo, ovo je svakako dobra ideja o kojoj ćemo zajedno razmisliti i donijet odluku.
Pa s obzirom na šutnju administracije najviše ima pritužbi upravo zbog toga, građani onda ne znaju kome da se obrate, pa na kraju njihove pritužbe završe u našem odboru, da institucije na vrijeme odgovaraju građanima i da građani mogu doći do informacija direktno od institucija onda bi sigurno bilo manje predmeta u našem odboru, ali evo zato smo tu da njihove pritužbe proslijedimo dalje i da onda utječemo na institucije da ipak dođu do svojih odgovora.
Hvala.
Kolega Maras izvolite.
Hvala lijepo.
Kolegice Petin, ja isto evo želim pohvaliti rad odbora odnosno na neki način i javio sam se sada da malo promoviram mogućnost da se naši građani i više obraćaju odboru kako bi se zaštitila njihova prava i ispitale, ispitale stvari koje ih muče, HS bi trebao imati po meni, jer mi svi kao saborski zastupnici dobijamo neke prigovore, obraćaju nam se ljudi itd., morao bi imati jednu službu koja bi se upravo bavila ovim stvarima bez obzira da li došla na Odbor za predstavke i pritužbe, da svaki zastupnik može imati odbor odnosno službu koja bi provjerila određene stvari i zaštitila građana ukoliko je na neki način njegovo pravo ugroženo. Znači, ja bi išao za time da se osnaži taj dio i da na neki način bude na dispoziciji zastupnicima koji to ne mogu eventualno sami …/Upadica: Hvala kolega Maras/……/Govornik se ne razumije/…Hvala lijepo.
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala lijepo.
Pa moram reći da jako puno saborskih zastupnika se obraća direktno odbora, vjerojatno putem direktne komunikacije sa svojim građanima, dolaze do, do određenih informacija ili ih građani zamole za, za određene usluge da, da se informiraju kod nas kako na koji način mogu doći do informacija i do ovoga željenih rezultata u svojim predmetima, a isto tako i da imamo, moram reći da imamo jako puno pritužbi i predstavki koji su upućene iz drugih odbora ovdje u HS koji na koncu se proslijede Odboru za predstavke i pritužbe, tako da moram reći da imamo dobru suradnju i sa svim saborskim zastupnicima, kao i sa svim odborima i naravno da pozivam sve saborske zastupnike da ukoliko ih bilo što zanima ili imaju upite od svojih građana da se obrate Odboru za predstavke i pritužbe.
I zadnja replika na vaše izlaganje, kolega Vlaović.
Hvala lijepo.
Evo još jednom čestitke na radu ovom odboru, ali treba reći da je ovaj odbor broj pritužbi na određeni način indikator stanja u društvu i kroz ovo se isto tako kreira mišljenje naših građana u odnosu na Vladu, resorna ministarstva i nadležne institucije, a iz vašeg izvještaja je vidljivo da je i dalje velik broj pritužbi naših građana na dugotrajnost postupaka, na kvalitetu usluge, na sporost administracije, a ono što posebno iritira građane, a i mene je ta šutnja administracije i kad ste rekli da je više od 230 požurnica poslano i zbog šutnje administracije, to mora sve nas iritirati i moramo glasno reći protiv toga i možda bi bilo dobro javno obznanit koje se to institucije i koje najčešće ne odgovaraju našim građanima zbog kojih dolazi do ovakve šutnje administracije.
Hvala.
Odgovor izvolite.
Hvala lijepo.
Pa moram reći da za šutnju administracije prema samom odboru zavisi o predmetu koji se obrađuje.
Dakle, gotovo sve i sva ministarstva i institucije dođu u određenom trenu do toga da na vrijeme ne odgovore saborskom odboru, ali u većini predmeta dobijemo njihove odgovore, tako da se ne može šutnja administracije svesti da sad da vam kažemo da samo određena ministarstva ili određene institucije ne odgovaraju na naše dopise nego jednostavno da ovisi i o predmetu i o samom sadržaju predstavke i pritužbe jel kao što sam napomenula i ranije postoje predstavke i pritužbe koje se protežu još iz 2012. ili 2013.g. gdje se konstantno radi o jednim te istim predmetima i vjerojatno onda u tom slučaju dođe i do šutnje administracije s obzirom da je već više puta na to odgovoreno.
Hvala.
Otvaram raspravu, imamo 3 prijavljena kluba, prvi je Stjepan Čuraj, ispred Kluba zastupnika HNS-a, izvolite kolega Čuraj.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege, dakle vrlo kratko, ovako više administrativno, administrativna točka dnevnog reda evidentiranje, ali može se tu svašta iščitati, vidjeli smo kolega je spomenuo kao indikator stanja u društvu i sad ono što je dobro, što recimo je ukupan broj manji za gotovo 1/3 zaprimljenih predmeta, preko 100 odnosno točnije 103 predmeta manje, to može značiti dvije stvari. Prvo, da se stanje u društvu popravlja ili drugo, da ljudi gube vjeru ili nemaju vjeru u svrhovitost podnošenja pritužbi i predstavki, pa i ovom odboru, pa onda time i cijela vlast. Po meni, istina je uvijek negdje u sredini.
Moguće je i vjerojatno da se nešto popravlja iako ovako moj osobni dojam baš po onome što smo čuli, da je opet naviše pritužbi i predstavki na rad pravosuđa i uprave, baš i nije tako, opet svaka druga je došla od .../Govornik se ne razumije./... isto za taj sektor, međutim vjerujem da neke stvari sigurno jesu bolje.
Naravno, ne smijemo tu i zaboravit da vjerojatno ima i sve manje stranaka u postupku kako je i sve manje zainteresiranih stranaka a i sve manje ljudi koji uopće i podnose prijave i vide svrhovitost tome ali su možda nas i napustili i više ne žive u Hrvatskoj.
No bilo kako bilo, ima odbor puno potencijala, ono što je rečeno, kolega Stričak je rekao, trebali bi više raditi, i to sam rekao i prošle godine na ovome, na informiranosti građana u postojanju ovakvog odbora da može se dobiti što bolja informacija, ubrzati neke stvari, kad govorimo o šutnji administracije koja je također spomenuta, evo samo u usporedbe radi, Ministarstvo graditeljstva je uvelo institut šutnje administracije pri ishođenju građevinskih dozvola.
Ako u 15 dana javno-pravna tijela se ne očituju, smatraju se da su prihvatili ono što je u prijedlogu same gradnje. I to je način kako treba ići. 15 dana rok, javio-ne javio, ide dalje.
Ovdje šutnja administracije znači nešto drugo, ovdje ne možemo reći da se neto slaže ili ne slaže ali možemo ih isto tako natjerati da određene reperkusije proizlaze. To znači da ako se ne bi javili, da je osnovanost zahtjeva vjerojatno točna ili nije točna, nešto treba značiti. Ljudi trebaju odgovor, makar on bio ne. Moramo ljudima dati odgovor. Čekanje je ono što je najgore, što usporava i što je rak rana našeg društva pogotovo kad govorimo o pravosuđu.
Dakle kao što sam spomenuo i ranije u replici, dakle osim 258 predmeta, odnosno nekih 150 samo novih, tu je bilo i preko 200 usmenih razgovora i ja vjerujem da sigurno bi trebalo i na našim stranicama ali i malo povesti jednu kampanju informiranja da ljudi mogu s brojem 01 4569 430 upravo dobit takvu informaciju ili na mail odbpp@sabor.hr istu i uputiti. To je ono što sada koristim priliku javnosti reći.
Inače, ovaj tren smanjenja samo da s time i završim, što se tiče ovoga odbora je prisutan i u izvješću Ministarstva uprave o pritužbi na ponašanje i postupanje državnih službenika, dakle u 2018. 269 takvih je bilo, što je za ud odnosu na 303 iz 2017., za negdje otprilike 11% manje, dakle i tamo se bilježi, dakle očigledno to je neki trend i vraćam se onom na početku da možda ipak su neke naznake da se stvari popravljaju ili ono što ne želim vjerovati a nekako mi skepsa govori da također možda nije i možda je dio te statistike je i da gube možda povjerenje u institucije da uopće mogu svojom pritužbom nešto promijeniti.
Od toga su 33 osnovane, dakle negdje oko 14% kad govorimo o rezultatima odnosno o statistici Ministarstva uprave jer ono ima svoje mehanizme, mi ovdje samo možemo kao odbor, kao Sabor proslijediti pa ne znamo što se dalje zbiva, možemo ubrzati i trebamo i mislim da isto tako građane treba pozvati kad se govori o radu državnih službenika da oni svoje mogu pritužbe slati na mail prituzbe@uprava.hr. Znači imate za državne, javne službe, prituzbe@uprava.hr a ovdje u Saboru, odbpp@sabor.hr.
I pozivam sve građane ovim putem da zbilja javljaju se, da koriste svoje mogućnosti jer na taj način što dobivamo, jedan odličan alat, odličan alat koji sutra može biti korišten pri vrednovanju rada tih istih službenika, pogotovo kada govorimo o državnim službenicima, pogotovo kada govorimo o pravosuđu pa i sucima i sudskim savjetnicima.
Ne može se dogodit da netko drži nešto u ladici 7 g., 10 g., a da se neki naočigled bizarni predmeti, prekršajni predmeti odgađaju, odgađaju, odgađaju a takvih sada imam primjera ja sam iz svog neposrednog iskustva ljudi bliski meni, koliko god hoćete i to je ono što nam daje lošu sliku o svemu.
I uvijek ti neki izuzeci bacaju ljagu na sve one koji časno rade svoj posao i tima izuzecima se trebamo zahvaliti. Nisu svi isti u državnoj upravi, niti dva brata nisu ista, tako ne mogu biti niti dva čovjeka koji rade isti posao i treba im se to jasno i reći. Onome koji radi, dat ga nagradit, mogućnost, a pratit, evidentirat osnovane pritužbe koje se na kraju uspostave i zahvalit se onima koji to ne rade a ne da svi bili isti, radili, ne radili, jednaku plaću dobivali jer time ubijamo motivaciju, time prouzročimo ono sve što sada ovi građani s pravom misle i o nama kao instituciji a pogotovo kao državnoj upravi.
Tako da je ovo jedan odličan alat koji se može iskoristiti, ova statistika se zbilja može iskoristiti za daljnje unaprjeđenje rada državnih službi, državne uprave i općenito efikasnosti same države. Zahvaljujem.
Hvala i vama.
Slijedeći u ime klubova, u ime Kluba zastupnika HDZ-a, kolega Tomislav Lipošćak, izvolite.
.../Govornik se ne čuje./... Hrvatskog sabora, uvažene kolegice i kolege.
Godišnje izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe Hrvatskoga sabora za 2018. g. o kojem danas raspravljamo, sažima cjelogodišnji rad ovog odbora i ukazuje kako i koliko zapravo građani koriste ovaj institut s ciljem upozoravanja na moguće propuste, pogreške, nekorektnosti ili kršenja ustavnih prava od strane tijela vlasti, jedinica lokalne i regionalne samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti i stručnih službi.
Treba napomenuti kako su očekivanja građana prema ovom odboru vrlo često velika a same ovlasti su ograničene i definirane sukladno Poslovniku Hrvatskog sabora, sukladno čl. 107.
Međutim, važnost i uloga ovog odbora tim je veća jer nam ukazuje da građani koji se obraćaju odboru odnosno Hrvatskome saboru, znaju i imaju povjerenja da će im netko u konkretnoj stvari i pomoći.
Odbor je u prethodnoj godini kako smo vidjeli izvješća, zaprimio i obradio ukupno 258 predmeta, od kojih je 150 novih predstavki i pritužbi a 108 su predmeti iz prethodnih godina, opetovane predstavke i pritužbe te njihove nadopune iz prethodnih godina u rasponu od 2012. do 2017. g. a koje su odboru upućene u 2018. godini.
U 2018. g. broj zaprimljenih predstavki i pritužbi građana u odnosu na 2017. se smanjio po svim područjima, naime bilo je 103 pritužbe manje. Od ukupno 258 predstavki i pritužbi, njih 121 bile su iz područja pravosuđa i uprave, 53 iz područja stambene, komunalne i imovinsko-pravne problematike, 28 predstavki sa socijalnom i zdravstvenom problematikom te iz područja zaštite obitelji. 28 iz područja rada i radnih odnosa a 25 predmeta čine ostala područja te ostali podnesci sa 3 predmeta.
Ovom prilikom se i kao član ovoga odbora, zahvaljujem svim djelatnicima u Odboru za predstavke i pritužbe Hrvatskog sabora na dobro odrađenom poslu jer gotovo svakodnevno komuniciraju sa građanima, bilo telefonom, bilo telefaksom, elektronskom poštom ili čak vrlo često i osobnim kontaktom.
U ovom izvještajnom razdoblju, odbor je održao jednu sjednicu na koju je razmatrao predstavku karakterističnog sadržaja a osim pisanim putem, odbor je komunikaciju ostvarivao i izravno telefonskim.
Na najveći broj pitanja građana, odgovoreno je u izravnom kontaktu telefonom, naime i svaki se taj telefonski upit evidentira. Davale su se informacije te su građani savjetovani u ostvarivanju svojih prava u ukupno 215 slučajeva.
Najviše usmenih obraćanja, upita i prigovora građana odnosilo se na sporost u radu pravosuđa i uprave, dužinu trajanja postupka, neodgovaranje po predstavkama i pritužbama i sl., a takva je praksa bila i prethodnih godina.
I na kraju, zaključno, iz godišnjeg izvješća Odbora za predstavke i pritužbe u 2018. g. vidljivo je kako su građani svjesni svojih prava i kako se s povjerenjem obraćaju Hrvatskom saboru u slučajevima kada smatraju da su zakinuti odnosno diskriminirani po nekoj od osnova.
Građani evidentno s pravom zahtijevaju i više transparentnosti i ažurnosti u radu tijela lokalne i regionalne samouprave što naravno pozdravljamo. I zbog svega ranije navedenog, klub HDZ-a podržat će usvajanje ovog izvješća. Zahvaljujem.
Hvala.
I posljednji u ime Kluba zastupnika SDP-a, kolega Domagoj Hajduković, izvolite.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Predsjednice odbora, kolegice i kolege.
Dakle kao što je rekao prije mene kolega, radi se o jednoj administrativnoj točki, ja ne želim nabrajati ponovno cijelu statistiku, ono što želim reći i što želim iskomentirati i to uvijek činim kad raspravljamo ovom izvješću jest da je izvješće ovog odbora svojevrsni lakmus papir stanja u društvu.
Slično je i kad raspravljamo o izvješću pučke pravobraniteljice a ono ako ćemo gledati što je na lakmus papiru ostalo, u koju boju je reagirao a to je da je u 2018. g. najveći broj predmeta iz područja pravosuđa i uprave, dakle skoro polovica, 47%. To nam govori i dalje da je pravosuđe i uprava ali i pravosuđe prije svega, budući da se većina predstavki i pritužbi odnosi na to, veliki problem u našem društvu, problem koji trebamo rješavati i čuli smo i u raspravi ovaj tjedan ponešto o tim pitanjima kada se raspravljalo o izvješću predsjednika Vrhovnog suda.
Što se tiče broja pritužbi, on se smanjuje nažalost iz godine u godinu, ja to ne bih pripisao činjenici da je uprava, pravosuđe i institucija efikasnije, ja bih to prije pripisao tome da su građani očajni, da se više ne znaju kome obratiti ili da jednostavno gube volju, odlaze ili dižu ruke.
Prema tome, ako mene pitate ovo izvješće je zapravo presjek ali i svojevrsni alarm što se kod nas u društvu dešava, vidimo iz čega sve pritužbe dolaze, posebno iz kojeg područja i žalosno je to što barem u mom iskustvu kao člana odbora, odbor je često bio rame za plakanje a puno rjeđe netko tko je mogao djelatno pomoći ljudima koji nam se obraćaju.
Sudbine, slučajevi, priče koje možete čuti na tom odboru su zaista nekad teške i za slušat a kamoli onda to sve proživljavati. Hoćete o sudskim procesima koji traju desetljeća, hoćete o prijevarama, hoćete zaista o recimo policijskoj brutalnosti, zaista, zaista jako puno toga i jako puno loših priča i nažalost još jako puno loših stvari u našem društvu koja se događaju.
Ja bi se htio zahvaliti također svim članovima i članicama odbora kao i stručnim službama, nastaviti biti na usluzi građanima pa makar i kao to rame za plakanje ako im se djelatno pomoći ne može. Kada god je moguće, naravno, to treba i činiti a ja bih volio i da javno obznanimo imena onih dužnosnika institucija koja ne odgovaraju odboru a drago mi je čuti da većina ipak odgovara u zakonskom roku. Klub zastupnika SDP-a podržat će izvješće o radu odbora.
Hvala lijepo.
Time smo zaključili raspravu o Izvješću o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2018. g. a glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.
Ujedno bih …
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Prijava, hvala vam, prijava za slobodnu riječ nema tako da smo i završili današnje zasjedanje.
Nastavak rasprave sa točkom Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, drugo čitanje, P.Z. br. 659, bit će u srijedu, 30. listopada 2019. g. u 9 sati i 30 minuta.
Hvala lijepo i doviđenja.

SJEDNICA PREKINUTA U 12,19 SATI

126

  • Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2018. godinu, Predlagatelj: Odbor za predstavke i pritužbe
31.10.2019.
Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2018.g.
Podnositelj je Odbor za predstavke i pritužbe, rasprava je zaključena.
Dajem na glasovanje slijedeći zaključak.
Prihvaća se izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2018. godinu.
Molim glasujmo.
Utvrđujem da je većinom glasova, 96 za, 2 suzdržana prihvaćeno izvješće u tekstu podnositelja.
PDF