Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: IX, sjednica: 14

PDF

124

  • Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2018. godini
24.10.2019.
Prelazimo na posljednju točku dnevnog reda danas:

- Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2018. godini;

Raspravu je proveo Odbor za gospodarstvo, predlagatelj je Vlada, naravno.
Želi li predstavnik predlagatelj dati dodatno obrazloženje? S nama je g. Zdenko Lucić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, izvolite.
Poštovani g. potpredsjedniče, uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Vlada RH predstavlja HS-u Izvješće o poslovanju slobodnih zona u RH u 2018. g. sukladno Zakonu o slobodnim zonama.
Podaci navedeni u izvješću dostavili su korisnici koncesija za osnivanje slobodnih zona za zone osnovane na kopnenom području, dok su za slobodne zone osnovane na lučkom području podatke dostavili nositelji suglasnosti za zasnivanje slobodnih zona. U izvješću se izraz „korisnici koncesija“ koristi za obje kategorije.
Radi cjelovitosti, izvješće sadrži i prikaz zakonodavnog okvira za osnivanje i poslovanje slobodnih zona u Hrvatskoj, iako se zakonodavni okvir u 2018. g. nije mijenjao. U izvješću su ukratko prikazane i ostale značajke slobodnih zona.
U izvješću nadalje slijedi prikaz poslovanje svake slobodne zone pojedinačno, a posljednji dio izvješća sadrži grafičke prikaze koji daju usporedbu poslovanja s prethodnim godinama u pogledu broja korisnika, zaposlenih, prihod, dobiti, izvoza i dr.
Prema zbirnim podacima u poslovanju slobodnih zona u 2018. g. u slobodnim zonama poslovalo je ukupno 89 korisnika. Kod korisnika slobodnih zona bilo je zaposleno 2885 radnika, korisnici su ukupno ostvarili 1,97 milijardi kuna prihoda ili za 9,32% više nego prethodne godine. Na razini svih slobodnih zona ostvarena je dobit u iznosu od 150,45 milijuna kuna ili za 35,74% više nego u prethodnom razdoblju. Udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika slobodnih zona iznosio je 51,1%, kod lučkih slobodnih zona je udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika slobodnih zona znatno viši i iznosi 76%, dok kod kopnenih taj udio iznosi svega 20%.
Izvoz, uključujući isporuku dobara na tržište EU i slobodnih zona iznosi nešto više od 1 milijardu kuna, što je za 4,33% više nego godinu dana prije. Iz podataka o broju slobodnih zona, broj korisnika koji u njima posluju, kao i broja zaposlenih, može se zaključiti da je poslovanje u slobodnim zonama privlačno korisnicima koji posluju u trećim zemljama. Kao važnu promjenu vezano za poslovanje slobodnih zona u Hrvatskoj tijekom 2018. godine ističemo kako su u 2018. godini Izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture slobodne zone postale dio poduzetničke infrastrukture i to kao jedna od kategorija poduzetničkih potpunih institucija. Uz već postojeće oblike kao što su npr. razvojne agencije, poduzetnički centri, poslovni inkubatori i poduzetnički akceleratori.
Vlada RH smatra kako predstavljanje ovoga izvješća Hrvatskom saboru doprinosi boljem razumijevanju sustava slobodnih zona posebno po mogućnostima koje nudi kao i po pravilima poslovanja za korisnike slobodnih zona te slijedom toga predlaže usvajanje Izvješća o poslovanju slobodnih zona u RH za 2018. godinu.
Hvala vam.
Hvala i vama.
Prvu repliku je tražila gđa. Božica Makar.
Izvolite.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Uvaženi tajniče, ja ne sumnjam u ove podatke koji su tu navedeni da su točni i sve je to OK, međutim svi smo svjesni da ulaskom u EU i tim velikim zajedničkim tržištem da se prvobitni smisao slobodnih zona promijenio odnosno nisu više toliko atraktivne i dobro je da je 2018. donijet ovaj zakon kojim se one mogu postati potporne institucije.
Međutim, mene zanima sljedeće, uz ova izvješća da li su te poslovne zone donijele i kakve planove i da li vi imate uvid u te njihove planove daljnjeg poslovanja jer evo iz ovih podataka je vidljivo da svega nekoliko ostvaruje od 2 do 15% na europskom tržištu a ostalo zapravo izvozom trećim zemljama što i je intencija i one imaju smisla ali sve ove ostale po meni su problem i da li one imaju kakav plan koji bi vam dostavile u ministarstvo?
Hvala.
Izvolite.
Znači, poslovanje slobodnih zona odnosno poslovanje poduzetnika koji rade u sustavu slobodnih zona je ustvari njihova sama volja i oni vide korist od takve vrste poslovanja jer to je malo veći trošak nego da su u recimo tako u običnoj poslovnoj zoni.
Tako da sustav slobodnih zona je dobar, namijenjen je za tvrtke, odnosno poduzetnike koji posluju odnosno izvoze u treće zemlje i oni, znači zemlje van EU i oni ustvari imaju najviše koristi od poslovanja u slobodnim zonama.
Što se tiče planova samih slobodnih zona odnosno korisnika znači sve ove najbolje slobodne zone i dalje nastavljaju sa poslovanjem zato što poduzetnici imaju potrebu za takvim uslugama odnosno za biti u sustavu slobodnih zona.
A ono što je napravila Vlada RH znači što je uvela u definiciju poduzetničkih potpora i institucija kako bi dodatno pomogli korisnicima.
Hvala.
G. Vlaović.
Hvala potpredsjedniče.
Evo pozdravljam ovu temu, naime, na Odboru za gospodarstvo bila je dilema da li da uputimo ovu temu u raspravu u sabornicu ili je dovoljno da se raspravi na matičnom Odboru za gospodarstvo.
Mišljenja sam i onda i sad bilo da je dobro da o ovoj temi razgovaramo u sabornici, da je malo gospodarskih tema u sabornici i da češće moramo razgovarati o gospodarstvu, o potporama za gospodarstvo. I ovo je jedan svijetli primjer kako se u smislu podizanja poduzetničke klime i stvaranja poduzetničke infrastrukture dobro učinilo sa zonama.
A moje je pitanje prema vama, uz naravno da ćemo usvojiti ovo izvješće, na koji način pomoći upravo ovih 4 ili 5 koliko je još ostalo na kontinentu slobodnih zona. Vidimo da je tu nekih 89 poslovnih subjekata koji tu rade, da je to 2 tisuće i 800 radnika, kako im omogućiti, olakšati poslovanje da povećaju izvoz i kojim mjerama porezne politike učiniti to da bude i dalje privlačno poslovati u slobodnim zonama?
Hvala.
Odgovor, izvolite.
Hvala na pitanju, dobro pitanje.
Znači svakako je u interesu, odnosno cilj nam je privući što više investicija u RH, svakako i na područja slobodnih zona. Kontinentalna Hrvatska što se tiče većih proizvodnih investicija.
Ono što mi dalje radimo znači radimo i izmjene i dopune Zakona o poticanju ulaganja kako bismo honorirali nove investicije, nova ulaganja u modernizaciju.
A što se tiče ovih kopnenih, slobodnih zona znači one su većim dijelom znači Osijek, Vukovar, u područjima gdje je veća nezaposlenost mi kao Ministarstvo i dodjeljujemo veće potpore poduzetnicima koji ulažu u područja sa većom stopom nezaposlenosti.
Hvala vam lijepa.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Prelazimo na raspravu.
Prvi je g. Miro Bulj ispred Klub zastupnika MOST-a Nezavisnih lista. Nema ga, gubi pravo.
Drugi je g. Davor Lončar ispred Kluba zastupnika HDZ-a.
Izvolite.
…/Govornik naknadno uključen./… slobodnih zona ono doprinosi promociji slobodnih zona zbog svoje specifičnosti i pravila poslovanja za korisnike koji se nalaze u njima.
Ovo Izvješće o poslovanju slobodnih zona regulira osnivanje poslovanja istih. Što se tiče samih podataka o poslovanju korisnika navedene su u izvješću na način da se međusobno uspoređuju za posljednjih 5 godina.
Kada razgovaramo o ovakvim izvješćima uvijek kruži pitanje da li da ili ne poslovne zone ovakvog tipa. Ono što mogu odgovorno potvrditi da poslovne zone nude razne modele za gospodarstvenike koje u suradnji sa jedinicama lokalnih uprava uspješno i operativno se privode svrsi. Toliko puta sam kazao da su gospodarstvenici plahi, oni traže lokaciju na kojoj mogu dobiti najbolje pogodnosti za svoj rad a to su uvjeti, vrijeme jer svaki dan za svakog gospodarstvenika je važan.
Dakle vrijeme će im omogućiti da u što kraćem roku imaju izgrađenu .../Govornik se ne razumije./... da dobijemo sve moguće potrebite dozvole kako bi što prije mogli realizirati svoje projekte.
Ovdje u ovome izvješću imamo podatke koji su bitni a oni govore da imamo veću mogućnost ponuditi zainteresiranim ulagačima kojima je svaka olakšavajuća ponuda bitna za ulaganje i zaposlenje.
Dakle, na području svih slobodnih zona, imamo oko 3000 zaposlenika, imamo prihode oko 2,5 milijarde, to je pokazatelj što one znače za ukupni doprinos razviju gospodarstva RH.
Poslovne zone nisu samo prostori koji su određeni detaljni planovi, urbanistički planovi ili infrastrukturom već prema važećoj zakonskoj regulativi moraju biti posebno građeni, označeni, moraju imati podatke i službe poput špedicije, carine, policije i vatrogastva.
Sagledavajući sve oko poslovnih zona a posebno slobodnih, stekli smo dovoljno iskustva ulaskom u EU kroz ovo nekoliko godina što gospodarstvenik mora imati radi svojih potreba kako bi mogao slobodno konkurirati na tržištu EU-a. Svakako još moramo naći načina olakšica gospodarstvenicima vezano za koncesije i za bolje propise itd.
Ovako izvješće u zadnjih nekoliko godina daje nam da možemo pratiti na koji način, koja zona u RH bez obzira bila ona na kopnu ili na obalnom lučkom području, posluje kakva su ulaganja, koliki je broj zaposlenih i koliki postotak izvoza i proizvodnje.
Hrvatska je specifična jer imamo doticaj sa europskim zemljama zbog svog geografskog položaja koji omogućava privlačenje investicija i zato sam uvjeren da su slobodne zone kao i ostale, mogu ponuditi nov val investicija koji je nužan za veći razvitak RH.
Dakle, u izvješću kao takvom možemo govoriti praktički onom u zadnjih godina kao pokazateljima što se upravo dogodilo na terenu, kolike vrijednosti imamo poslovnih zona koje nisu male i koje će iz godine u godinu dati veće rezultate. Klub HDZ-a će podržati ovakvo izvješće. Hvala lijepo.
Hvala i vama.
Prelazimo na pojedinačne rasprave, g. Žarko Tušek.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Kolegice i kolege, pa svi smo zajedno svjesni da je cilj osnivanja slobodnih zona zapravo bilo oživljavanje proizvodne djelatnosti i stvaranje kvalitetnijeg okvira za poduzetnike kroz brojne povlastice koje su takve zone i takav režim gospodarenja nudili od zajedničke infrastrukture, dobre poveznice sa svim institucijama jednog sigurnog poslovnog okruženja carinskih i poreznih olakšica.
Važno je napomenuti da Hrvatska zbog svojeg geoprometnog položaja ima tu prednost što je poduzetnicima, gospodarstvenicima omogućavala poslovanje i kroz kopnene poslovne zone i kroz lučke slobodne zone i na taj način otvarala pristup milijunskom tržištu potrošača posebice kroz aktivnosti na lučkim područjima.
Danas 20 g. od postojanja domaćih slobodnih zona, iz ovog izvješća vidimo da je od 11 slobodnih zona u ovom trenutku aktivno njih 8. Zona Kukuljanovo je neaktivna dok su 2 zone trenutačno u likvidaciji i to jedna u Krapinsko-zagorska, jedna u Splitsko-dalmatinskoj.
U odnosu komparativno na ostale članice EU-a i dalje imamo jedan značajan broj poslovnih zona, slobodnih zona, primjerice Njemačka, Francuska i Finska imaju po 2 slobodne zone no dok god netko u okviru tih poslovnih zona, slobodnih zona posluje, dok god on vidi svoj gospodarski interes, smatram da takvu ponudu moramo održati i da se moramo prilagođavati potrebama gospodarstvenika i potrebama tržišta u cijelosti.
Činjenica jeste da smo ulaskom u EU postali dio unutarnjeg tržišta Unije, da robna razmjena sve više ne tretira kao izvoz pa su slobodne zone prestale biti atraktivne kao što su one to bile do sada pogotovo u onim poduzetnicima i gospodarstvenicima koji posluju sa tržištem EU-a jer su na neki način ti gospodarstvenici izgubili dio povlastica kroz carinski i kroz porezni tretman koji su imali no ipak one su i dalje interesantne za sve one koji posluju spram trećih zemalja i tu treba gledati daljnji njihov potencijal.
Cilj je naravno privući neke nove korisnike usmjereni na tržište trećih zemalja i održati maksimalnu popunjenost postojećih kapaciteta koje danas te slobodne poslovne zone imaju. Ovo izvješće također na pokazuje da unatoč trendu pada korisnika kao što sam rekao, one imaju svoj potencijal budući da je ukupni izvoz svih korisnika slobodnih zona prošle godine rastao za 4,33% u odnosu na godinu prije također i dok su ukupni prohodi svih korisnika poslovnih zona rasli za nešto više od 9%.
Neke poslovne zone kao što sam i rekao i ona u mojoj Krapinsko-zagorskoj županiji su u procesu likvidacije uglavnom što su to bile poslovne zone koje su se koristile pije svega u skladišne svrhe, u njima nije bilo proizvodne djelatnosti a upravo takva djelatnost osigurava veći prihod od one koja je projicirana isključivo u skladišnim prostorima i najmom takvih prostora.
I za kraj bi spomenuo ono što je već spomenuto i u replici kolegice iz HNS-a da su slobodne zone kao poduzetničke potporne institucije dio ukupne gospodarske infrastrukture i treba razmotriti mogućnost da se i ta područja uključe u korištenje izvora sredstava EU u smislu rekonstrukcije i nadogradnje tih poslovnih zona i da je to upravo omogućeno izmjenama Zakona o unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture.
U tim smislu evo pohvaljujem ovo izvješće, poslovne zone, slobodne zone u Hrvatskoj su još uvijek žive, Hrvatska ima određenih komparativnih prednosti u smislu upravo takvih potpornih institucija i dok postoji tržišna volja i tržišni interes, treba ih i dalje podržavati i razvijati. Hvala lijepa.
I vama.
Gđa. Makar je tražila repliku.
.../Govornik se ne čuje./... predsjedavajući.
Pa uvaženi kolega Tušek, s obzirom da dolazite iz Krapinsko-zagorske županije, upravo bi se osvrnula na poduzetničku zonu u vašoj županiji koja je u fazi likvidacije, ne znam da li je u ovo vrijeme već završena i ono što stoji, što ste i vi rekli je to da je u zadnje vrijeme bila korištena ajde nešto više oko 60 do 70% za skladište, ostalo je bilo prazno, da je potpuno opremljena, da sad nema više ni proizvodnje ni skladišta i upravo na tragu ovoga što je kao potporna institucija poduzetničkoj infrastrukturi, što vi planirate dalje, da li imate kakva saznanja konkretno u vašoj poduzetničkoj zoni, hvala. Ustvari u slobodnoj zoni odnosno vjerujem ubuduće.
Odgovor, g. Tušek, izvolite.
Pa ja konkretnih saznanja nemam u kojem smislu se zna u Krapinsko-zagorskoj županiji treba razvijati, većina proizvodnih kapaciteta Krapinsko-zagorske županije je orijentirana prema tržištima EU-a tako da su tamo skoncentrirani najveći gospodarski poslovni subjekti barem iz onog dijela, pa iz vašeg dijela hrvatskog od kud vi dolazite što je pohvalno na neki način a da li bi se u te resurse koji postoje u tim zonama mogle privući neke druge investicije koje su okrenute trećim tržištima osim ovdje skladišnih kapaciteta koje su djelomično korišteni plus špedicije i sve ostalo što je tamo bilo prisutno o tome je teško govoriti.
Tržište samo definira, gospodarstvenici sami definiraju svoje interese. Ukoliko ih oni imaju oni će ih na neki način i realizirati ali to ne znači ukoliko se ta situacija u Krapinsko-zagorskoj županiji više ne akceptira kao što je to bilo u vremenu do sada da takav oblik institucija nema svoju vrijednost i da ih ne trebaju dalje podupirat.
Hvala g. Vlaović.
Potpredsjedniče.
Kolega Tušek, u svom izlaganju spomenuli ste da treba naći modele i tu vas podržavam, osmisliti modele kako omogućiti poslodavcima koji rade u zonama da osvoje treća tržišta izvan EU jer vidimo da je svega 20% poduzetnika se, ostvaruje prihode iz izvoza i u kontinentalnim zonama.
Znači ne smijemo ih ostaviti same na tržištu nego mora država stati uz njih i pronaći modele plasmana njihovih roba i olakšati poslovanje na trećim tržištima.
A isto tako onim tvrtkama koje su bile u sustavu slobodnih zona poput .../Govornik se ne razumije./... industrije u Đuri Đakoviću u Slavonskom Brodu omogućiti određene povlastice da nastave dalje sa investicijama i radom iako više ne posluje u okviru slobodne zone. I tu država mora biti partner takvim poduzetnicima.
Hvala lijepo.
Odgovor, g. Tušek.
Uvaženi kolega, ja sam više sklon liberalnoj ekonomiji tako da ove, .../Govornik se ne razumije./... u nekom obliku meni vam posebno nije sklon, ja vam tome nisam posebno sklon, razumijem s koje vi pozicije govorite i razumijem o kojim gospodarskim subjektima vi govorite i u svakom slučaju iza njih država treba stati jer se radi o nekim od strateških i kapitalnih gospodarskih subjekata u RH, jednoga od tih ste i vi spomenuli.
Ali ukupno bolje da se država što manje petlja u poslovanje naših gospodarstvenika i poduzetnika, stvaramo nekakav okvir a tržište će svoje odraditi.
Dolazim iz kraja koji je uvijek bio orijentiran izvozu, proizvodnji i stvaranju nove vrijednosti i kako je god bilo sa gotovo nikakvim ili bez državnih intervencija sačuvali smo jednu vrlo zdravu, jednu vitalnu ekonomiju na području RH a to je ekonomija sjeverozapadne Hrvatske u kojoj se nije upumpavalo nikakve državne subvencije niti milijarde kuna nego su ljudi uistinu sami stvarali nove vrijednosti i radili.
G. Saša Đujić je sljedeći govornik.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče, kolegice i kolege.
Pa evo ja također podržavam ovu današnju raspravu na plenarnoj sjednici. Mislim da je dobro da o tome govorimo, da se malo građanima i ljudima koji prate ovu raspravu približi uopće šta su to slobodne zone.
Dakle čuli smo već ovdje da u proteklih, pogotovo od ulaska Hrvatske u EU pada i interes za radom u poslovnim zonama. Međutim, treba naglasiti da su one odigrale svoju u logu u dosadašnjem radu i od ovih 11 evo neke idu u likvidaciju. Ja bih se fokusirao malo i na ove 4 lučke slobodne zone koje su čak i održale rad naših luka kada su one same po sebi, ajmo reći malo šepale tako da su poslovanje kroz slobodne zone u lučkom dijelu su pa pomogle i samom opstanku i luka u tom području.
Iako su se one evo jednim dijelom čak koristile uglavnom i kao skladišne iako su zamišljene da tamo bude prvenstveno proizvodni pogon. Ali mislim da je vaše izvješće dobro, ja ga osobno podržavam i smatram da dokle god poslovne zone ostvaruju profit a vidimo da, iz vašeg izvješća da profit na području poslovanja slobodnih zona i dalje raste, da su one održive i da tamo djeluje i radi veliki broj ljudi, do tada ja mislim da ih trebamo zadržati kao model poslovanja.
Mislim da će jednostavno tržište i potreba za poslovanjem u slobodnim zonama odraditi svoje. Dakle kada one više ne budu bile potrebne tržištu i gospodarstvenicima one će krenuti jedna po jedna u likvidaciju kao što idu sada recimo ove tri.
I mislim da je to neizbježno ali dokle god to ovako ide treba dapače i poticati poduzetnike koji neke svoje interese mogu ostvariti kroz rad slobodnih zona da to i dalje čine.
Evo u svakom slučaju podrška ovom izvješću i mislim da ono pokazuje da je prisutnost slobodnih zona na području RH itekako i dalje opravdana i da trebamo nastaviti sa tom praksom.
Evo, hvala lijepa.
Hvala i vama.
Replika, g. Kirin.
Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani tajniče, uvaženi zastupniče.
U Hrvatskoj postoji 11 slobodnih zona od toga su 8 aktivnih, 2 su u likvidaciji, jedna je neaktivna i to naša zona gore u Kukuljanovu.
Recite mi pošto u zonama je djelatnost manje-više jedna transportna, skladištenje robe, poticanje nekakvih razvojno investicijskih centara, što vi mislite o proizvodnji i da li bi trebalo forsirati proizvodnju u tim slobodnim zonama jer postoji jako mali postotak proizvodnje?
Da li bi to dalo rezultate i pridonijelo opstanku slobodnih zona?
Hvala.
Odgovor g. Đjujić.
Apsolutno ja sam uvijek za proizvodnju u svim zonama i poslovnim i slobodnim. I one zbog toga i jesu zamišljene kao zone u kojima bi se odvijala proizvodnja.
Nerijetko je ne samo u slobodnim zonama nego i u poslovnim zonama. Pa evo vi ste spomenuli ovu našu na Kukuljanovu koja je najveća poslovna zona Rijeke praktički, odnosno na području grada Bakra ali to je riječka poslovna zona većina djelatnosti tamo je trgovačka, dakle trgovačka i skladišna.
Ja bih bio sretniji da je više tog proizvodnog dijela i tamo jer to je ono budućnost nekakvog dugoročnog odvijanja gospodarske djelatnosti na tom području. Jer trgovina, skladištenje, skladištenje je samo vezano dakle uz neke gospodarske procese koji idu kada ima potrebe za skladištenjem ono se odvija ali ista stvar je i sa trgovinom a proizvodnja je jedina ona koja garantira nekakvu dugoročnost. Tako da ja se uvijek zalažem za proizvodnju.
Hvala.
Sljedeći govornik je g. Gordan Maras.
Nema ga, gubi pravo.
I na kraju g. Arsen Bauk će govoriti završno u ime SDP-a.
Izvolite.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, nisam se mislio javiti o ovoj temi ali neki događaji u posljednjih 24h su me inspirirali na ovaj govor.
Po definiciji pojam slobodne zone predstavlja zonu ili prostor sa posebnim uvjetima rada uz posebne pogodnosti. Saznali smo jučer da je ova naša sabornica pretvorena u slobodnu zonu i da se počela iznajmljivati za političke stranke da bi imali, da bi imali posebne pogodnosti u smislu svojih sastanaka.
Jesam u temi g. potpredsjedniče.
…/Upadica Radin: Oprostite?/…
Dobro. Dakle što se tiče slobodne zone ove sabornice …
…/Upadica Radin: Čekajte, čekajte, …/:…
… situacija je sljedeća, kada vladajuća stranka iznajmi sabornicu za sastanak platiti će 42 tisuće 500 kuna a kada oporbeni zastupnik nalijepi naljepnicu u slobodnoj zoni koja se zove sabornica koju je DIP proglasio uredskom prostorijom platiti će duplo više, 86 tisuća kuna.
Znači sastanak kojeg organizira HDZ vrijedi duplo manje od Marasove naljepnice. Prema tome, veći je skandal proglasiti sabornicu uredskim prostorom i slobodnom zonom nego istog iznajmljivati kasnije.
Zahvaljujem.
Ne znam da li ste govorili o temi ali ste govorili tako da sada možemo zaključiti.
Izvolite, članak?
Članak 239. dakle vi ste trebali upozoriti kolegu Bauka da nije pažljivo pratio dosadašnju raspravu jer bi znao da kolega Maras, njegova naljepnica spada u proizvodnju za razliku od HDZ-a koji je u biti skladištenje zato Marasova naljepnica više vrijedi u slobodnoj zoni nego recimo HDZ-ov sastanak.
I šta predlažete i šta očekujete?
…/Govornik nije uključen./…
Hoćete da mu dam opomenu?
Gospodine Bauk, imate opomenu na zahtjev g. Đujića.
Hvala lijepa.
Sutra, dosta, neću davati više, ipak bilo je dosta cirkusa, bilo je dosta cirkusa.
Hoćete još cirkuse?
.../Upadica se ne čuje./...
Izvolite, pa ionako nas ima 3, 4 ovdje, pa.
G. potpredsjedniče, povrijeđen je članak 239. jer mi niste mogli dati opomenu jer u Poslovniku zahtjev Saše Đujića nije naveden kao razlog za davanje opomene.
Zahvaljujem.
Dobro onda ću vam dati opomenu jer ja kažem da ste zaslužili opomenu.
Je li može tako?
Sa ponosom prihvaćam vašu opomenu.
Hvala lijepa.
Hvala lijepa, sutra ujutro u 9,30, vidite kako se slažemo g. Đujić i ja, sutra ujutro u 9,30 nastavljamo sa Izvješćem o radu Odbora za europske poslove u 2018. godini a onda nakon toga je samo još jedna točka dnevnog reda i to je Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2018. godinu.
Hvala lijepa i doviđenja.

SJEDNICA JE PREKINUTA U 14,58 SATI

124

  • Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2018. godini
31.10.2019.
Izvješće o poslovanju slobodnih zona u RH u 2018.g.
Podnositelj je Vlada RH.
Rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskog matičnog radnog tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak:
Prihvaća se izvješće o poslovanju slobodnih zona u RH u 2018.g. Molim glasujmo.
Utvrđujem da je većinom glasova 94 za, 1 suzdržan i 9 protiv prihvaćen zaključak kako ga je predložilo saborsko matično radno tijelo.
PDF